Pratite nas

Politika

Janica Kostelić i službeno pomoćnica ministra, Predrag Matić razriješen

Objavljeno

na

Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice imenovala Janicu Kostelić pomoćnicom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, a Mišu Faletara pomoćnikom ministra unutarnjih poslova.Ravnateljem Carinske uprave u Ministarstvu financija, na pet godina, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju, Vlada je imenovala Hrvoja Čovića, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

Na osobni zahtjev Vlada je razriješila glavnu tajnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Saru-Sanelu Butorac.

Na osobni zahtjev, Vlada je također razriješila ravnatelja Ureda za Udruge Igora Vidačka.

[ad id=”93788″]

Razriješen je, na osobni zahtjev, dosadašnji direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller te je imenovan vršiteljem dužnosti direktora do imenovanja direktora temeljem provedenog postupka po javnom natječaju Ljubomir Majdandžić.

Vlada je razriješila dosadašnjeg direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavka Čukelja te direktorom Agencije imenovala Gorana Bradića.

Razriješeni su dosadašnji predsjednik i članovi Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji: Predrag Matić, Ivo Milatić, Zdravko Ronko, Branko Borković, Josip Klemm, Ivica Arbanas i Ivica Tolić. Imenovani su predsjednik po položaju Upravnog odbora Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Tomo Medved te članovi Ivo Milatić, Željko Dilber, Branko Borković, Josip Klemm, Ivica Arbanas i Ivica Tolić.

Razriješene su dosadašnje članice Upravnog vijeća Zavoda za obnovu Dubrovnika Sanja Šaban i  Ines Androić Brajčić, te su članovima Upravnog vijeća imenovani Davor Trupković i Nikša Konjevod, kao predstavnici Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Vlada je razriješila dosadašnjeg predsjednika i članove Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče Dražena Ivanušeca, Krešimira Rendelija, Hrvoja Livaju, Darija Jurišića, Ivu Matkovića, a imenovala je Jadranku Fržop predsjednicom, te Alena Gereka, Matu Dugandžića, Tonija Grgurinovića i Dubravka Paskojevića članovima Upravnog vijeća Lučke uprave Ploče.

Razriješeni su dosadašnji članovi i zamjenik članice Odbora za novčanu naknadu žrtvama kaznenih djela, radi prestanka obnašanja dužnosti koje su bile pretpostavka za imenovanje u Odbor, Sandra Artuković Kunšt, Marijan Cesarik i Mladen Stojanović, te su članicama imenovane Vedrana Šimundža Nikolić i Vera Katalinić-Janković, a zamjenikom članice imenovan je Miren Špek.

Vlada je razriješila predsjednika i tajnicu Stalne hrvatsko-crnogorske komisije za upravljanje vodama od zajedničkog interesa Dražena Kurečića i Elizabetu Kos te je predsjednicom Komisije imenovala Elizabetu Kos, a tajnicom Sanju Genzić Jurišević.

Vlada je razriješila predsjednika, zamjenika predsjednika, članove i zamjenike članova hrvatskog dijela Stalne hrvatsko-slovenske komisije za vodno gospodarstvo Dražena Kurečića, Danka Holjevića, Andrina Petkovića, Milana Matešu, Darka Višnjića, Zlatka Jurišu, Danka Biondića i Gorazda Hafnera. Predsjednicom hrvatskog dijela Komisije Vlada je imenovala Elizabetu Kos, zamjenicom predsjednice Fani Bojanić, članove Andrina Petkovića, Milana Matešu, Vanju Račkog, te zamjenike člana Zorana Markovića, Danka Biondića i Gorazda Hafnera.

Vlada je razriješila dio dosadašnjih članova Statističkog savjeta Republike Hrvatske Mladena Duliba, Hrvoja Nekića, Dariju Magaš,  Nadicu Žužak i Mirjanu Rađenović. Imenovan je dio novih članova Savjeta i to:  Stipe Župan, Leon Žulj, Karmen Maričić, Brankica Novosel i Melita Čičak, kao predstavnici Ministarstva financija, Hrvatskog sabora, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poduzetništva i obrta te Ministarstva rada i mirovinskog sustava

Razriješen je dosadašnji član Skupštine društva Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d.d. Ivan Vrdoljak, a za novog člana Skupštine društva, koji predstavlja Vladu Republike Hrvatske, određen je Tomislav Panenić.

Na današnjoj sjednici Vlada je razriješila dosadašnje članove Nadzornog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Ivana Vrdoljaka i Borisa Lalovca, te je imenovala nove članove koji su po položaju ministar nadležan za gospodarstvo i ministar nadležan za financije Tomislava Panenića i Zdravka Marića.

Radi isteka mandata, razriješena je dosadašnja predsjednica te članovi Upravnog vijeća Klinike za ortopediju Lovran Ljubica Đukanović, Romana Jerković i Đuro Dragosavac, a imenovani su Željko Plazonić predsjednikom, te Lucian Vukelić i Željko Butorac članovima  Upravnog vijeća.

Imenovani su predsjednik i članovi upravnih vijeća zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Republika Hrvatska a obustavljen je postupak sanacije i to: u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, predsjednikom je imenovan Marijan Klarica, te članovima Željko Krznarić i Dubravka Sertić.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Split imenovan je Ante Mihanović, a članovima Ivica Grković i Tomislav Prljević.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Osijeka imenovan je Domagoj Drenjančević, a članovima Aleksandar Včev i Mihael Novoselec.

U Kliničkom bolničkom centru Rijeka, predsjednikom Upravnog vijeća imenovan je Heri Bezić, a članicama Ines Strenja – Linić i Tea Čaljkušić Mance.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice imenovan je Slavko Orešković, a članovima Vladimir Bedeković i Krešimir Luetić.

Vlada je predsjednicom Upravnog vijeća Kliničke bolnice Merkur imenovala Dragicu Soldo Jureša, a članovima Borisa Brkljačića i Marija Puljiza.

Predsjednikom Upravnog vijeća Kliničke bolnice Dubrava Vlada je imenovala Zlatka Vlajčića, a članovima Tomislava Ćorića i Miroslava Vukića.

Vlada je predsjednikom Upravnog vijeća Klinike za dječje bolesti Zagreb imenovala Igora Nikolića te članovima Tomislava Madžara i Damira Eljugu.

Predsjednikom Upravnog vijeća Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, Vlada je imenovala Josipa Bilavera, a članovima Petranu Brečić i Milana Vrkljana.

Na zatvorenom dijelu 17. sjednice Vlade izmijenjena je Odluka o donošenju Bilance Strateških robnih zaliha. Sukladno članku 9. stavku 4. i članku 11. stavku 2. Zakona o strateškim robnim zalihama (Narodne novine, broj 87/02). Odluka je klasificirane stupnjem tajnosti „vrlo tajno“ pa je Vladin Ured za odnose s javnošću nije u mogućnosti objaviti.

Ministru gospodarstva dana je suglasnost za sklapanje ugovora o zastupanju. Odluka je također klasificirana stupnjem tajnosti – „povjerljivo“.

Usvojen je pregled zakonskih i podzakonskih prijedloga kojima Republika Hrvatska preuzima pravnu stečevinu Europske unije za 2016. godinu. Radi se o redovitom izvještavanju o učinjenom u procesu preuzimanja pravne stečevine EU. Cjeloviti materijal ove točke može se pronaći na web stranici Vlade vlada.gov.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

CroElecto ispitivanje javnog mnijenja: Predsjednica i dalje najpopularnija, Plenković popravio rejting

Objavljeno

na

Objavio

Kada bi iduće nedjelje bili izbori za Hrvatski sabor, pri čemu bi čitava Hrvatska bila jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko 67%, za HDZ glasovalo bi 27,29% birača – pokazuje to rujansko istraživanje CroElecto agencije 2×1 komunikacije provedeno na 1041 ispitaniku.

To je ujedno najbolji rezultat HDZ-a zabilježen u ovom istraživanju od veljače, odnosno dramatičnog pada popularnosti u ožujku, a najveći rast zabilježio je HDZ u Istarskoj županiji.

Iako SDP broji sve više unutarnjih problema, istraživanje koje je dovršeno dan nakon početka Sabora pokazuje kako se ta stranka počela oporavljati te je zabilježila 20,43%.

Živi zid i Most također su blago popravili svoj rejting te u rujnu bilježe 9,86%, odnosno 7,29%. Najbolji rezultat dosad bilježe dvije stranke: NHR s 5% te GLAS s 3,86%, a zajedničko im je i to da su obje najveći broj glasova prikupile u Zagrebu. Iznad 1% su stranka Pametno (1,43%) te IDS koji bilježi pad (1,14%). Ispod te margine nalaze se HNS, Stranka umirovljenika (po 0,86%), HSU (0,71%), HSS, Zelena lista – stranka bivših HSS-ovaca te stranka Milana Bandića (po 0,57%). Preostale stranke broje potporu manju od 0,5%, nezavisne liste ukupno imaju 1,71%, a neodlučnih je birača manje no u kolovozu – 14,14%.

Predsjednica i dalje najpozitivnija

Kolinda Grabar-Kitarović i dalje je uvjerljivo najpozitivnije doživljena političarka, no rujanskih 20,27% ipak je manje za postotni bod i pol u odnosu na kolovoz. Andrej Plenković je do svršetka istraživanja osjetno popravio dojam kod ispitanika u odnosu na prošli mjesec i najpozitivniji je za 10,95% ispitanika. Treće mjesto na popisu pripada Anki Mrak Taritaš koja je najpozitivnija za 4,13%.

Na popisu najnegativnije doživljenih političara nema promjene u poretku, ali ima u bodovnom stanju. Andrej Plenković je prvi, no s četiri boda manje nego u kolovozu (22,77%). Davor Bernardić povećao je broj negativnih glasova na 13,54%, a Milorad Pupovac ostao na trećem mjestu s 5,19%.

Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (8,93%), Darko Horvat (5,86%), Gabrijela Žalac (3,17%), Zdravko Marić (3,07%) te Gari Capelli (2,79%).

Milan Kujundžić i dalje je najnegativnije doživljeni ministar s 16,71% negativnih glaosva. Na drugom je mjestu Lovro Kuščević (7,20%), zatim Marko Pavić (5,48%), Blaženka Divjak (4,71%) te Nina Obuljen-Koržinek (2,98%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja

HDZ-ovim biračima postavljeno je pitanje misle li da bi Kolinda Grabar-Kitarović trebala preuzeti mjesto predsjednice HDZ-a. Potvrdno je odgovorilo 35,60%, negativno 39,79%, a neodlučnih i onih koji se nisu željeli izjasniti 24,61%.

Također, HDZ-ovim biračima postavljeno je i pitanje misle li da bi HDZ trebao raskinuti koaliciju s SDSS-om. Za raskid koalicije izjasnilo se 22,51%, za nastavak suradnje izjasnilo se 20,94%, a vrlo visok je udio neodlučnih i onih koji nisu željeli odgovoriti na pitanje (56,54%).

Naposljetku, svim je ispitanicima postavljeno je pitanje podupiru li prosvjed protiv institucija koje se bave procesuiranjem ratnih zločina u Vukovaru. Prosvjed podupire 32,95% ispitanika. Ne podupire ga 37,18%, a onih koji nemaju mišljenje ili ga nisu bili voljni podijeliti je 29,88%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari