Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Europski parlament omogućio odgodu ‘Brexita’

Objavljeno

na

Objavio

Arhiva

Europski parlament podržao je prijedlog rezolucije o brexitu kojim se omogućava odgoda britanskog izlaska, ali i naglašava da će u slučaju izostanka dogovora Britanci i dalje morati poštovati svoje financijske obaveze prema Europskoj uniji.

Europarlamentarci su s 544 glasova “za” i 126 glasova “protiv” podržali prijedlog rezolucije u kojoj stoji da je u interesu i Londona i Bruxellesa da se brexit provede na uredan način. Parlament u prijedlogu podržava odgodu izlaska, no samo ako će se održati opći izbori ili novi referendum, opozvati članak 50. ili prihvatiti sporazum o povlačenju. U slučaju izostanka dogovora ne može biti prijelaznog razdoblja, niti će se moći postizati “mini sporazumi” kako bi se ublažile posljedice neurednog izlaska.

To će to biti moguće samo kad Ujedinjeno Kraljevstvo ispoštuje obaveze prema pravima građana, financijsku odštetu razvoda i Sporazum na Veliki petak iz 1998. koji je ukinuo tvrdu granicu između dviju Irski. Financijska obaveza Britanaca prema EU-u i dalje će vrijediti i u slučaju izlaska bez dogovora, upozorava se u prijedlogu rezolucije.

U njemu stoji i da će temeljne opcije Britanaca po pitanju takozvanog backstopa, mehanizma za izbjegavanje povratka tvrde granice između na Irskom otoku, ostati iste, nevezano za to tko će voditi vladu u Londonu. U rezoluciji se ističe da će neuredan izlazak iz EU-a u potpunosti biti odgovornost britanske vlade te se poručuje kako se Bruxelles strogo protivi suspenziji britanskog parlamenta do 14. listopada.

Dogovor i dalje moguć

Predsjednik Europske komisije na odlasku Jean-Claude Juncker je na raspravi uoči glasanja u Strasbourgu otkrio kako se u ponedjeljak, uz glavnog europskog pregovarača za brexit Michela Barniera, sastao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom i kako su imali “prijateljske, konstruktivne i pozitivne razgovore”. Juncker smatra kako postoji stvaran rizik izlaska bez dogovora, no da je i dalje moguće postizanje sporazuma.

Finska ministrica za europska pitanja Tytti Tuppurainen, predstavnica države koja trenutno predsjeda Europskom unijom, na raspravi je kazala kako je izlazak bez sporazuma “izgledan scenarij”, što su pljeskom popratili britanski zastupnici stranke Brexit, glasni tijekom cijele rasprave.

Predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber kazao je kako je brexit “glup” i kako je samo pokazao stanovnicima EU-a prednosti tog saveza. Naglasio je kako treba poštovati rezultate referenduma iz 2016. na kojem su se građani s 51 posto glasova odlučili za izlazak iz EU-a, no da je cjelokupna populacija predstavljena u parlamentu, što također treba poštovati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari