Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

State Department odobrio prodaju oružja Tajvanu vrijednu 8 milijardi dolara

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobrio je potencijalnu, 8 milijardi vrijednu prodaju borbenih zrakoplova F-16 Tajvanu, objavila je američka agencija za sigurnosnu suradnju DSCA u utorak, u obavijesti Kongresu.

Smatra se da bi prodaja uključivala 66 zrakoplova, 75 motora General Electrica, kao i druge sustave, priopćila je DSCA.

Agencija je dodala da ta prodaja služi američkim nacionalnim, gospodarskim i sigurnosnim interesa i da će pomoći Tajvanu da izgradi svoje obrambene kapacitete.

Kina je osudila prodaju koja će, ako do nje dođe, biti jedna od najvećih prodaja zrakoplova SAD-a Tajvanu. Peking je upozorio da će primijeniti “protumjere”, ne otkrivši o čemu je riječ.

Pentagon i State Department su i u srpnju odobrili prodaju oružja Tajvanu, vrijednu 2,2 milijardi dolara, u koju su uključeni tenkovi i Stinger rakete, a Kina je potom upozorila da će uvesti sankcije svim američkim tvrtkama uključenima u taj dogovor.

SAD je glavni dobavljač oružja Tajvanu koji Kina smatra svojom odmetnutom provincijom. Peking nikad nije odbacio upotrebu sile za vraćanje tog otoka pod svoju kontrolu.

Tajvan je krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća preuzela kineska nacionalistička vlada Kuomintanga koja je na otok pobjegla 1949., nakon poraza u građanskom ratu protiv komunista.

SAD zbog odnosa s Pekingom ne održava službene diplomatske odnose s Tajvanom, no zbog četiri desetljeća starog zakona obvezan mu je omogućiti sredstva za samoobranu. (Hina)

 

Bugarska platila 1,2 milijarde dolara za osam borbenih zrakoplova F-16 blok 70

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Talijansko pravosuđe naredilo iskrcavanje migranata s broda Open Arms

Objavljeno

na

Objavio

Talijansko pravosuđe naredilo je u utorak iskrcavanje na otok Lampedusu migranata s broda Open Arms i zapljenu broda španjolske “nevladine organizacije”, dok je Madrid poslao po njih jedan vojni brod.

Nakon pregleda koji su obavili sudska policija i dvojica liječnika, državni odvjetnik grada Agrigenta Luigi Patronaggio je odlučio da se migranti moraju iskrcati sljedećih sati na mali sicilijski otok zbog napetosti koja je vladala na brodu.

Brod je od četvrtka bio usidren nekoliko stotina metara od obala Lampeduse, a migrantima su talijanske vlasti uskratile pristup otoku iako se šest europskih zemalja (Francuska, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Španjolska) obvezalo da će ih prihvatiti.

Neki od migranata koje je “NGO spasila iz mora” kod Libije, bili su na brodu 19 dana, koliko i migranti koje je spasila organizacija SeaWatch3 krajem prosinca prije nego su iskrcani na Malti 9. siječnja ove godine.

U utorak se 15 migranata, neki bez pojasa za spašavanje, bacilo u more u očajničkom potezu ne bi li doplivali do Lampeduse. Jedna glasnogovornica je rekla da ih je spasila obalna straža i dovela na otok.

Na brodu se nalazilo 147 migranata po dolasku blizu Lampeduse i nešto više od 80 nakon što su evakuirani oni koji su skočili u more u utorak i nekoliko desetaka maloljetnika i bolesnih posljednjih dana.

Nakon što je talijanski ministar unutrašnjih poslova Matteo Salvini odbio iskrcavanje, Madrid je u utorak poslao jedan vojni brod prema Lampedusi kako bi izravno preuzeo migrante i odveo ih na Mallorcu, oko 1000 km udaljenu od Sicilije.

Brod je krenuo u 18,30 po srednjoeuropskom vremenu iz baze u Roti, na jugu Španjolske na trodnevno putovanje prema Lampedusi. Španjolska vlada za sada nije mogla reći hoće li se njihov vojni brod vratiti natrag nakon objave talijanskog pravosuđa. (Hina)

 

Richard Gere zatražio od talijanske vlade da pomogne migrantima; Salvini: Neka ih smjesti u svoje vile

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari