Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump: Amerika cvjeta, Amerika pobjeđuje kao nikad prije

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump danas je u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu istaknuo gospodarska postignuća u svom mandatu te dobrobit za radnike i obitelji poručivši da su “radnici na prvom mjestu”. Komentirao je i ekološke teme pozivajući na optimizam i odbacivanje apokaliptičnih proročanstava.

– Ponosan sam da mogu reći da je SAD u gospodarskom boomu kakav svijet nije vidio – rekao je Trump s pozornice nakon što ga je najavio osnivač foruma Klaus Schwab.

– Amerika cvjeta, Amerika pobjeđuje kao nikad prije – dodao je. Istaknuo je da su samo u prošlom tjednu zaključili dva velika trgovinska deala – s Kinom te s Meksikom i Kanadom.

– Ovi sporazumi predstavljaju novi model trgovine za 21. stoljeće koji prioritizira potrebe radnika i obitelji – rekao je Trump. U govoru je također rekao da je Kina imala predatorsku praksu, ali da je danas odnos SAD-a i Kine bolji nego ikad prije. Također je bio kritičan prema NAFTA-i te pun hvale prema novom sporazumu s Meksikom i Kanadom koji ju je zamijenio.

Trump je istaknuo negativno stanje koje je zatekao kad je preuzeo mandat, rekavši da su se mnogi osjećali izdano i izgubili nadu u sustav. Trump je više puta naglasio da rade na dobrobit radnicima, građanima i obiteljima.

– Radnici su na prvom mjestu – rekao je.

– U SAD-u gradimo gospodarstvo koje radi za sve, obnavljajući veze ljubavi i odanosti – poručio je Trump.

Rekao je da je postignuta stopa nezaposlenosti najniža u zadnjih 50 godina, kao i da je nezaposlenost određenih manjinskih skupina na rekordno niskim razinama.

– Siromaštvo Afroamerikanaca na najmanjoj je razini ikad zabilježenoj – poručio je Trump, dodajući i da plaće radnika rastu brže od menadžerskih.

Osvrnuo se i na ekološke teme – u kojima je često na udaru kritika – rekavši da je SAD među najboljima po čistoći vode i zraka te da su predani održavanju prirodne ljepote našeg svijeta, zbog čega će se pridružiti inicijativi bilijun stabala.

– Ovo nije vrijeme za pesimizam, već za optimizam. Ovo je vrijeme za ogromnu nadu i djelovanje. Moramo odbaciti vječne proroke propasti i prognoze apokalipse – rekao je Trump, što je moguće kritika na račun Grete Thunberg, ekološke aktivistice koja je također jedna od govornica u Davosu, prenosi HRT

– Žele da ne uspijemo, ali to nećemo dozvoliti – dodao je.

Trump je između ostalog poručio da neće dopustiti radikalnim socijalistima da unište gospodarstvo i zatru slobodu.

Trump je u kratkom obraćanju novinarima prije govora rekao da mu je “okoliš jako važan”.

– Klaus je napravio fantastičan posao, sastajemo se s najvećim tvrtkama na svijetu i liderima, a sve za dobrobit SAD-a – rekao je Trump.

Trump je kratko komentirao i suđenje o njegovom opozivu koje danas počinje u Senatu rekavši da se radi o lovu na vještice koji traje godinama i sramoti.

 

Anketa uoči Davosa: Kapitalizam čini ‘više štete nego koristi’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Na Zapadnom Balkanu broj migranata u 2019. porastao za 46 posto

Objavljeno

na

Objavio

Tijekom 2019. na području Schengena zabilježen je ilegalan ulazak 139.000 migranata, što je manje u odnosu na nekoliko godina ranije, dok je pak na zapadnom Balkanu broj migranata porastao za 46 posto, objavile su u utorak banjalučke Nezavisne novine.

Pozivajući se na podatke preliminarnog izvješća Europske službe za migracije (FRONTEX), list navodi da je u prošloj godini u područje Schengena ušlo 24.000 ilegalnih migranata na njegovim zapadnim granicama, 14.000 na istočnim te 82.000 na području istočnog Mediterana, koje obuhvaća i zapadni Balkan.

Naglašeno je i da je u matične zemlje vraćeno 15.850 migranata koji su prošli proceduru odbijanja zahtjeva za azil, dok je godinu ranije vraćeno njih 13.739.

Na područje zapadnog Balkana najviše migranata došlo je preko teritorije Turske.
Frontex je za list potvrdio kako je, unatoč padu broja migranata na području Schengena, u istočnom dijelu Mediterana došlo do pojačanog pritiska, koji je počeo u proljeće prošle godine.

“Do vrhunca je došlo u rujnu, a onda je počeo opadajući trend, što je u skladu sa sezonskim promjenama. Ukupno gledano, detektirali smo 82.000 migranata na toj ruti, ili za 46 posto više nego prethodne godine”, istaknula je predstavnica za odnose za javnošću Frontexa Isabela Vivior.

Frontex ističe očekivanja da će ove godine biti uspješniji u borbi protiv ilegalnih migracija jer se očekuje uspostava stalnih postrojbi Europske granične kontrole i Obalne straže.
Na natječaj na novačenje 700 stalnih službenika javilo se oko 7.500 kandidata.

“Nakon novačenja, prva skupina službenika Europske granične kontrole i Obalne straže će veći dio 2020. godine provesti na obuci i razmještanju na različite dijelove europske granice. To će biti masivna promjena u odnosu na dosadašnji rad”, navodi Frontex.

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu osnovana je 2004. kako bi pomogla zemljama EU-a i zemljama pridruženima šengenskom prostoru pri zaštiti vanjskih granica područja slobodnog kretanja unutar EU-a. (Hina)

ŠOLA: Zašto invaziju iz islamskog svijeta nazivamo migracijom?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari