Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump proglasio izvanredno stanje u zemlji

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je izvanredno stanje kako bi zaobišao Kongres i izgradio zid na granici s Meksikom.

Američki predsjednik Donald Trump proglasio je izvanredno stanje zbog situacije na granici s Meksikom, što će otvoriti tešku pravnu bitku s njegovim protivnicima.

Objava izvanrednog stanja mogla bi dovesti do žestokog sukoba s demokratima koji njegov potez smatraju neustavnim pokušajem financiranja zida na granici s Meksikom, bez odobrenja Kongresa, piše Reuters.

“Potpisat ćemo danas i prijaviti izvanredno stanje i to je sjajna stvar”, rekao je Trump u vrtu Bijele kuće.

Trump je zatražio da Kongres u proračun uključi novac za zid, koji je bio jedan od njegovih glavnih predizbornih obećanja. Demokrati koji čine većinu u Zastupničkom domu tome se protive.

Izvanredno stanje – ako ga ne blokiraju sudovi ili Kongres – omogućilo bi Trumpu da zagrabi u sredstva koja su zastupnici namijenili za druge potrebe kako bi izgradio zid odnosno da zaobiđe Kongres kako bi deblokirao sredstva za njegovu izgradnju.

“Svi znaju da zidovi funkcioniraju”, rekao je američki predsjednik te spomenuo “invaziju” kao razlog zbog kojeg treba izgraditi zid.

Trump je također najavio da će u sljedeća 24 sata imati objavu o Siriji. “Imamo puno izvanrednih objava oko Sirije, i našeg uspjeha u iskorjenjivanju kalifata i to će biti objavljeno kroz sljedeća 24 sata”.

Uoči susreta sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom rekao je da Sjeverna Koreja ima ogroman ekonomski potencijal.

“Mislimo da Sjeverna Koreja i predsjednik Kim imaju ogroman ekonomski potencijal, kao ekonomska sila”, istaknuo je Trump, dodajući da jedva čeka susret s Kimom 27. i 28. veljače u Vijetnamu.

Nada se i značajnom povećanju trgovinske razmjene s Velikom Britanijom. “Svima vam je poznata situacija s brexitom, kompleksnost i problemi, ali mi imamo jako dobre trgovinske odnose s Velikom Britanijom i još smo ih ojačali”, kazao je.

“Nastavljamo našu trgovinsku razmjenu i još ćemo ju znatno povećavati kako vrijeme ide”, dodao je.

SAD je, nastavio je, bliži nego ikad trgovinskom sporazumu s Kinom s kojom pregovori napreduju iznimno dobro.

“Bliži smo nego ikad da s tom zemljom postignemo pravi sporazum”, kazao je, najavivši da bi se uskoro mogao sastati s predsjednikom Xi Jinpingom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump najavio proglašenje izvanrednog stanja kako bi mogao osigurati novac za gradnju zida

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump će potpisati zakon o sigurnosti granice kako bi izbjegao još jednu blokadu rada vlade, ali će i proglasiti izvanredno stanje kako bi pokušao dobiti sredstva za obećani zid na američko-meksičkoj granici, rekla je u četvrtak glasnogovornica Bijele kuće.

U nastojanju da zaobiđe Kongres kako bi dobio novac koji su mu kongresnici demokrati do sada uskraćivali za zid duž američko-meksičke granice Trump se, izgleda, usmjerio prema izazivanju sudske tužbe od demokrata.

“Predsjednik Trump će potpisati zakon o financiranju vlade i kao što je ranije izjavio isto tako će poduzeti drugu izvršnu aktivnost, uključujući nacionalno izvanredno stanje, kako bi osigurao da prekinemo nacionalnu sigurnosnu i humanitarnu krizu na granici”, rekla je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders.

“Predsjednik još jednom ispunjava svoje obećanje da izgradi zid, zaštiti granicu i osigura našu sjajnu zemlju”, rekla je u priopćenju.

Trump stanje na južnoj američkoj granici opisuje kao krizu i želi podići zid kako bi spriječio masovnu ilegalnu imigraciju te ulazak droge i kriminalaca u SAD.

Dvostranački kompromisni zakon o financiranju savezne vlade koji bi trebao uskoro stići na Trumpov stol nakon što se izglasa u Senatu koji vode republikanci i u Zastupničkom domu koji vode demokrati osigurat će više od 300 milijarda dolara za ministarstvo domovinske sigurnosti i niz drugih agencija do 30. rujna, kraja tekuće proračunske godine.

Financiranje tih agencija istječe u petak što bi izazvalo još jednu djelomičnu blokadu savezne vlade u subotu ujutro ako Kongres i Trump ne djeluju žurno.

Izvor upoznat sa situacijom rekao je kako je Bijela kuća utvrdila iznos od 2,7 milijarda dolara koji je ranije osigurao Kongres koji bi se mogao preusmjeriti za financiranje zida kao dio izvanrednog stanja.

Izvor je rekao kako su odvjetnici Bijele kuće provjerili brojke i vjeruju kako će izdržati tužbu na sudu. Prema ustavu, Kongres drži nacionalnu blagajnu i donosi glavne odluke o trošenju novca poreznih obveznika.

Trumpova administracija natuknula je kako bi mogla iskoristiti ovlasti nacionalnog izvanrednog stanja da preusmjeri novce koje je Kongres već opredijelio za druge svrhe u plaćanje zida na američko-meksičkoj granici.

Trump je izazvao 35-dnevnu blokadu oko četvrtine savezne vlade svojim zahtjevom iz prosinca od 5,7 milijarda dolara za izgradnju dijela zida.

Uskraćujući mu taj novac demokrati u Kongresu sprječavaju Trumpa u ispunjavanju jednog od ključnih obećanja iz kampanje 2016.

Zakon o sigurnosti granice osigurao bi 1,37 milijarda dolara za izgradnju 88,5 km novih fizičkih zapreka na granici. To je ista razina financiranja koju je Kongres osigurao za mjere sigurnosti na granici prošle godine uključujući prepreke ali na betonski zid.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari