Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Godišnjicu prosvjeda ‘žutih prsluka’: Pariška policija ispalila suzavac kako bi rastjerala prosvjednike

Objavljeno

na

Objavio

Pariška policija ispalila je suzavac u sjeverozapadnom dijelu Pariza u subotu kako bi rastjerala prosvjednike za vikend na prvu godišnjicu protuvladinih prosvjeda “žutih prsluka”.

Sukobi između policije i prosvjednika izbili su pored Porte de Champerret dok su se prosvjednici pripremali marširati kroz grad prema Gare d’Austerlitz u južnom Parizu dok je policija također intervenirala da spriječi nekoliko stotina prosvjednika koji su kanili zauzeti obilaznicu, prema Reutersovoj televizijskoj snimci. Pariška policija rekla je da su 24 osobe uhićene.

Prosvjedi tzv. žutih prsluka izbili su sredinom studenoga 2018. prvotno zbog cijene goriva i visokih troškova života, no proširili su se u širi pokret protiv predsjednika Emmanuela Macrona i njegova pokretanja gospodarskih reformi.

Prosvjedi su oslabjeli proteklih mjeseci, od nekoliko desetaka tisuća sudionika do samo nekoliko tisuća, no njihovi čelnici pozvali su okupljanje ove subote, kako bi s obilježila prva obljetnica.

Na svom vrhuncu, potkraj 2018. pokret se proširio na 300.000 ljudi. (Hina)

 

Put od Macrona do microna

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Turska: Kupili smo S-400 da ga koristimo, a ne da stoji sa strane

Objavljeno

na

Objavio

Turska je od Rusije kupila proturaketni obrambeni sustav S-400 da ga koristi a ne da ga ostavi sa strane, rekao je čelnik turskog direktorata za obrambenu industriju u subotu, nekoliko dana nakon razgovora između turskog predsjednika Tayyipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Erdogan i Trump razgovarali su u Washingtonu o prevladavanju sve većih razlika između dva NATO saveznika, od razlika u politici prema Siriji do najave sankcija zbog turske kupnje S-400, za koju Washington kaže da predstavlja prijetnju njihovim borbenim zrakoplovima Lockheed Martin F-35.

Washington je upozorio da će se Ankara suočiti sa sankcijama zbog kupnje S-400 te je suspendirao program R-35 u kojemu je Turska bila kupac i proizvođač. Sad se tek trebaju nametnuti sankcije Turskoj, koja je počela primati ruske sustave u srpnju.

U intervju za mrežu CNN Turk, Ismail Demir je rekao da nije logično za bilo koju zemlju da kupi takav sustav samo da ga stavi sa strane te dodao da su Ankara i Washington usmjereni na to da rješavaju to pitanje.

“Nije ispravan pristup reći ‘nećemo ih koristiti za njihovo dobro’ za sustav koji smo kupili iz nužde i toliko skupo platili”, rekao je Demir. “Imamo savezničke odnose s Rusijom i sa Sjedinjenim Državama. Moramo nastaviti i poštovati sporazume koje smo potpisali”, kazao je.

U srijedu, Trump je pozvao Erdogana u Bijeloj kući da odustane od sustava S-400, ali Erdogan je kasnije rekao da Ankara ne može nanijeti štete odnosima s Rusijom.

Ponovio je tursku želju da kupi i američki obrambeni sustav Patriot, osim sustava S-400. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari