Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemački ustavni sud odbacio tužbu AfD-a protiv migrantske politike Angele Merkel

Objavljeno

na

Objavio

Ustavni sud Njemačke odbacio je tužbu parlamentarnog zastupničkog kluba Alternative za Njemačku (AfD) uperenu protiv izbjegličke politike vlade Angele Merkel, priopćio je Ustavni sud u utorak.

„U sve tri točke tužbe nije razjašnjeno u kojoj mjeri odluke njemačke vlade iz 2015. o otvaranju austrijsko-njemačke granice krši ili neposredno ugrožava prava podnositelja“, stoji u obrazloženju Ustavnog suda, koji je jednoglasno odbacio sve tri točke tužbe koje je podnesena na temelju tzv. mogućnosti podizanja tužbe ustavnih tijela, u koje, između ostalih, spada i Bundestag.

„AfD je krivo shvatio ovaj pravni mehanizam. Ustavni sud nije tu kako bi kritizirao rad vlade“, stoji u obrazloženju sudskog vijeća.

Desno orijentirana,  Alternativa za Njemačku, koja svoju popularnost i ulazak u Bundestag temelji na protivljenju izbjegličkoj politici Angele Merkel, podigla je tužbu pred Ustavnim sudom tvrdeći da je Angela Merkel samostalnom odlukom vlade povrijedila prava Bundestaga, koji nije bio uključen u donošenje odluke o otvaranju granica.

„U rujnu 2015. savezna kancelarka Angela Merkel je donijela odluku o primanju izbjeglica koje su se našle u Mađarskoj, iako to SR Njemačka, prema važećem Dublinskom sporazumu, nije bila dužna učiniti“, stoji u tužbi AfD-a.

Prema AfD-u je jedino parlament, Bundestag, u koji je AfD ušao 2017., mogao donijeti takvu odluku.
Angela Merkel je odluku o otvaranju granica za izbjeglice obrazložila „humanitarnom kriznom situacijom“.

(Hina)

 

AfD druga najjača stranka u Njemačkoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

18. prosinca – Međunarodni dan migranata

Objavljeno

na

Objavio

Opća skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine proglasila je 18. prosinca Međunarodnim danom migranata. Na taj je dan 1990. godine usvojena Konvencija o zaštiti prava migrantskih radnika i članova njihovih obitelji.

Prema službenim podacima Ujedinjenih naroda, u svijetu živi oko 200 milijuna migranata. Nikada nije bilo više onih koji žive ili borave u zemljama u kojima nisu rođeni. Stoga na Međunarodni dan migranata Ujedinjeni narodi i mnoge međunarodne organizacije kao institucije te nevladine organizacije diljem svijeta obilježavaju ovaj dan diseminirajući informacije i organizirajući ulične akcije, javne rasprave i sl.

Svakim danom povećava se broj migranata u Hrvatskoj, kao i broj onih koji napuštaju svoju zemlju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari