Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban ukida zvijezdu petokraku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Mađarski premijer Viktor Orban želi da zabrani upotrebu crvene zvijezde, odnosno petokrake, pa njegova stranka Fidesz sprema zakon kojim će biti zaustavljena njena svaka komercijalna upotreba.

Zakon je predvidio kaznu od čak 6,5 milijuna eura ili dvije godine zatvora za sve koji se usude koristiti crvenu zvijezdu petokraku.

Među najviše pogođenima naći će se i čuvena nizozemska pivovara “Heineken”, čiju prepoznatljivu etiketu već desetljećima označava petokraka.

 

Orban: Zapad nije iskusio komunizam, pa ne može razumjeti istočnu Europu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Japan obilježava godišnjicu kapitulacije, Akihito izrazio ‘duboko kajanje’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Japanski car Akihito izrazio je u srijedu “duboko kajanje” na obljetnicu kapitulacije Japana 1945., prigodom njegove posljednje svečanosti prije abdikacije u travnju.

“Izražavajući duboko kajanje, iskreno želim da se nikada ne ponove ratna razaranja”, kazao je 84-godišnji suveren pred okupljenima, njih oko 6000, u dvorani Nippon Budokan, u središtu Tokija.

Akihito, sin Hirohita koji je tada bio na čelu Japana i objavio kapitulaciju arhipelaga 15. kolovoza 1945., prvi put je 2015. upotrijebio izraz “duboko kajanje”. Otada ga je više puta ponovio.

Njegov stariji sin Naruhito trebao bi ga naslijediti krajem travnja u skladu sa zakonom izuzeća koji mu dopušta da stane na Prijestolje Krizantema prije smrti oca.

Premijer Shinzo Abe također je kazao da se “ratna stradanja ne smiju ponoviti. Suočavajući se ponizno s poviješću, nastavit ćemo čvrsto držati to obećanje”, naglasio je on ne izražavajući, ipak, kajanje. Abe je isto tako poslao ritualne darove u kontroverzni hram Yasukuni u kojemu se među ostalim žrtvama rata odaje počast i ratnim zločincima. Hram Yasukuni zbog toga predmet je spora između Japana i njegovih susjeda Južne Koreje i Kine.

Približno 3,1 milijun Japanaca među kojima 800.000 civila smrtno je stradalo tijekom rata na Pacifiku, za što susjedne zemlje Japana krive japansku carsku vojsku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari