Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Angela Merkel: Pandemija koronavirusa je najveći ispit Europske unije od njezina osnivanja

Objavljeno

na

Objavio

Pandemija koronavirusa je najveći ispit Europske unije od njezina osnivanja, rekla je u ponedjeljak njemačka kancelarka Angela Merkel i dodala da je važno da Unija iz ekonomske krize izazvane koronavirusom izađe snažna.

“Europska unija se, po mom mišljenju, suočava s najvećim ispitom od svojeg osnivanja”, rekla je Merkel. “Imamo veliki zdravstveni izazov koji, na različite načine, pogađa sve države članice”.

Pandemija novog koronavirusa odnijela je više od 50.000 ljudskih života u Europi, od čega 85 posto u Italiji, Španjolskoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Europa je s ukupno 50.209 umrlih (na 675.580 zaraženih) najteže pogođeni kontinent pandemijom covida-19, respiratorne bolesti koju uzrokuje novi koronavirus.

Italija i Španjolska su najteže pogođene zemlje na svijetu.

U Italiji je umrlo 15.877 ljudi, a u Španjolskoj 13.055.

U Francuskoj je umrlo 8078 ljudi, a u Ujedinjenim Kraljevstvu 4934.

Njemačka ima najmanje 95.900 zaraženih i 1418 smrtnih slučajeva a u okviru napora da suzbije širenje novog koronavirusa, priprema se uvesti karantenu od 14 dana za građane koji se vraćaju iz inozemstva.

Mjera s kojom se u ponedjeljak složio tim njemačke vlade za borbu protiv Covida-19 primjenjivat će se na njemačke državljane, osobe s dugoročnim mjestom boravka u Njemačkoj i građane EU-a koji se vraćaju u zemlju nakon nekoliko dana u inozemstvu.

Nova mjera koja će se uvesti 10. travnja neće se odnositi na prekogranične radnike, one koji putuju poslom i radnike koji pružaju servisne usluge a moraju radi posla napustiti zemlju na nekoliko dana. Izuzeća se predviđaju i za vozače kamiona, medicinsko osoblje i putnike u tranzitu kroz Njemačku.

Osobama koje nisu državljani ili nemaju boravište u Njemačkoj još od sredine ožujka nije dopušten ulazak u Njemačku, osim ako nemaju “opravdan razlog za putovanje”.

Otkako je Njemačka uvela kontrole na svojim granicama s Austrijom, Švicarskom, Francuskom, Luksemburgom i Danskom 16. ožujka ulazak je odbijen za 70.000 ljudi, po njemačkom ministarstvu unutarnjih poslova. (Hina)

Stjepo Bartulica: Nova migracijska kriza pokazuje da se Europa priklanja Orbanu, ne Angeli Merkel

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Sebastian Kurz: Austrija je reagirala na epidemiju brže od većine ostalih zemalja

Objavljeno

na

Objavio

Austrija je u ponedjeljak objavila da će nakon uskrsnog vikenda krenuti s ublažavanjem strogih mjera uvedenih u cilju obuzdavanja epidemije koronavirusa.

Prema riječima premijera Sebastiana Kurza, manji dućani, površine ne veće od 400 kvadratnih metara, te prodavaonice s građevinskim i vrtnim materijalima i opremom će od 14. travnja ponovo biti otvorene, uz pridržavanje strogih higijenskih standarda.

Potom će od 1. svibnja moći ponovo raditi sve prodavaonice, trgovački centri i frizeri, dok će hoteli i restorani ostati zatvoreni najmanje do sredine svibnja.

Ograničenje kretanja ostaje na snazi do kraja travnja, a škole će ostati zatvorene do sredine svibnja.

Kurz se pohvalio da je Austrija reagirala na epidemiju brže od većine ostalih zemalja, što joj omogućuje da ranije otvori trgovine.

“Žurne i restriktivne mjere nam omogućuju da iz krize izađemo brže, ali samo ako ih nastavimo provoditi i ako ostanemo ujedinjeni kao do sada”, rekao je Kurz.

Austrija će, što se tiče nošenja maski za lice, produljiti obvezu korištenja maski u supermarketima, a biti će obvezna i u ostalim dućanima i javnom prijevozu, rekao je ministar zdravstva Rudolf Anschober.

Kurzov ured je objavio da je moguće koristiti i maramu ili šal umjesto kirurške maske.

Vlada je također utrostučila iznos novca za tvrtke koje uvode skraćeno radno vrijeme kako bi im smanjila financijski teret tijekom krize s koronom, a radi se o iznosu od tri milijarde eura.

Radi se o tome da zbog smanjivanje plaća radnici rade manji broj sati, a gubitak im djelomično nadoknađuje vlada.

Skraćivanje radnog vremena je u Austriji spasilo oko 400.000 radnih mjesta.

Austrija ima oko 12.000 zaraženih od novog koronavirusa, a od oboljenja Covid-19 je umrlo 200 pacijenata. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari