Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Zapaljena migrantska plovila u talijanskoj luci Lampedusi

Objavljeno

na

Objavio

Vlasti južne Italije otvorile su istragu o dva odvojena požara što su progutala plovila kojima su sjevernoafrički migranti stigli do otoka Lampeduse, prenosi u subotu njemačka agencija dpa.

“Učinit ćemo sve što možemo kako bismo rasvijetlili te ispade netrpeljivosti protivne solidarnosti stanovnika Lampeduse i koji mogu ozbiljno naškoditi turizmu, a upravo je turizam izvor bogatstva otoka”, rekao je državni odvjetnik Salvatore Vella.

Agencija ANSA izvijestila je kasno u petak da su požari bili podmetnuti noću na dvije odvojene lokacije s plovilima kojima su se ilegalni migranti poslužili za dolazak na talijansku obalu.

Gradonačelnik Lampeduse Giuseppe Martello rekao je da su požari “dio jasno zacrtanog plana za poticanje ozračja napetosti i raspirivanje nezadovoljstva na otoku na kojem je stanje već otežano”.

Martello je osudio i prekrivanje plastičnim vrećicama i ljepljivom trakom spomenik dobrodošlice na otoku, koji je talijanski umjetnik Mimmo Paladino posvetio migrantima poginulima na morskoj ruti.

“Ti ljudi ne improviziraju, već znaju što rade”, rekao je gradonačelnik i poručio “Ne znam tko su inače bih već podnio kaznene prijave”.

Lampedusa je malen otok na pola puta između Sicilije i Tunisa i često je zbog tog položaja prva luka u kojoj se iskrcavaju pretrpani brodovi s migrantima iz Sjeverne Afrike. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vučić: Za Srbiju nema sretnog rješenja kosovskog pitanja

Objavljeno

na

Objavio

Za Srbiju nema sretnog rješenja kosovskog pitanja i kakvo god ono bilo ne možemo biti naročito zadovoljni, rekao je srbijanski predsjednik Aleksnadar Vučić u subotu ocijenivši da je velikim silama stalo da se taj problem riješi jer “Kosovo je njihovo čedo”.

“Ne mislim da bih laganjem i varanjem ljudi nešto postigao. Posao predsjednika Srbije nije da obmanjuje ljude”, rekao je Vučić u intervjuu za TV Prva i najavio da će Srbija u sljedećih šest mjeseci do godinu dana biti izložena “snažnim pritiscima” zbog Kosova.

Na pitanje hoće li politički preživjeti rješavanje kosovskog pitanja, Vučić je rekao da “nije suština” njegova politička sudbina, već su to “nacionalni i državni interesi na Kosovu i sudbina srpskog naroda”.

“Nije u pitanju stajalište Prištine da ih moramo priznati”, rekao je Vučić i ocijenio da Priština neće biti pod pritiskom velikih sila jer je Kosovo “njihovo čedo”.

“Oni su u kolijevku stavili Kosovo, podizali ga, a to dijete je malo odraslo i počelo raditi nestasluške. Nisu Albanci stvorili entitet već Amerikanci, Nijemci i ostali”, rekao je Vučić.

Po njegovoj ocjeni zabluda je misliti da će SAD, Njemačka i Francuska i drugi promijeniti stajalište o Kosovu.

“Oni kažu – Kosovo u sadašnjim granicama, granicama nepromjenjivima prema Srbiji”, rekao je Vučić.

Srbija neovisna u politici prema Kini

Komentirajući svoju potporu kineskom predsjedniku Xi Jinpingu u politici “jedne Kine” i odnosa prema Hong Kongu, Vučić razumije da će to izazvati reagiranja na Zapadu, ali je naglasio da Srbija “vodi politiku neovisne zemlje”.

“Nisam naročite pameti, ali nisam ni glup da ne znam kako to nije naročito dobro primljeno ni u Europi ni u Americi, ali ja vodim politiku neovisne zemlje koja gleda svoje državne i nacionalne interese”, rekao je Vučić.

Zapitao je pritom “kako mislite da dobijemo podršku Kine za integritet Srbije, a da ne podržimo politiku ‘jedne Kine”‘.

U svezi nastavka rješavanja kosovskog pitanja Vučić očekuje da će, odmah poslije izbora u Srbiji 21. lipnja, posebni izaslanik Europske unije za dijalog o Kosovu Miroslav Lajčak doći i u Beograd i u Prištinu.

Dijalog Beograda i Prištine u zastoju je od kraja 2018. godine kada je kosovska vlada uvela stopostotne carine na robu iz Srbije u znak odmazde za lobiranje Beograda protiv prijema Kosova u međunarodne institucije. (Hina)

Vulin: Pitanje je vremena kad će Hrvatska vratiti ustaške simbole

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari