Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ramush Haradinaj: Ili priznanje, ili kupujemo oružje

Objavljeno

na

Objavio

Mi smo nezavisna država i od dijaloga očekujemo uzajamno priznanje; ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka kako bi i mi trebali kupovati oružje, kaže premijer Kosova.

Premijer Kosova Ramush Haradinaj je izjavio je kako pristup dijela međunarodne zajednice u odnosu na dijalog sa Srbijom povećava potrebu Kosova da nabavi naoružanje.

On je to rekao novinarima govoreći o uslovima koje treba ispuniti prije nego što se nastavi proces dijaloga.

Prištinska Koha zaključuje kako je Haradinaj time nagovijestio da se plaši novog rata sa Srbijom.

Kako je rekao premijer, Kosovo traži okvirni sporazum sa Srbijom kojim bi bilo riješeno uzajamno priznanje u postojećim granicama.

Postoji oklijevanje Srbije i jednog dijela međunarodne zajednice, koja kaže kako se to ne može nazvati uzajamno priznavanje u postojećim granicama. To znači savjetuju nas da kupujemo [francuske raketne sustave] ‘mistrale’, jer oni opskrbljuju Srbiju ‘mistralima'”, rekao je Haradinaj.

On je dodao kako Srbija nabavlja oružje iz Rusije, kao i da je postigla sporazum s Francuskom o raketnom sustavu.

“U međuvremenu, oni nam govore kako sporazum ne možemo nazivati sporazumom o uzajamnom priznanju u postojećim granicama. Šta onda da radimo, mi smo nezavisna država i od dijaloga ne očekujemo ništa osim uzajamnog priznanja. Ukoliko niste spremni na to, onda je to poruka za nas kako bi i mi trebali kupovati oružje”, kazao je Haradinaj, prenosi Koha.

Prošlog tjedna je Haradinaj ponovio kako Kosovo neće biti podijeljeno i da će Vlada braniti suverenitet i integritet Kosova po svaku cijenu.

“Poštovani građani Republike Kosovo, mi smo zajedno i jaki smo! Niko nas neće podijeliti. Suverenitet i integritet Kosova su nepovredivi i mi ćemo ga braniti po svaku cijenu”, napisao je on na Facebook profilu.

Haradinajeva poruka je uslijedila nakon što je u Prištini ponovo pokrenuta priča kako se predsjednik Kosova Hashim Thaci ne odriče ideje o razmjeni teritorija sa Srbijom.

Zastupnik oporbenog pokreta Samoopredjeljenje u Parlamentu Kosova Rexhep Selimi je izjavio kako Thaci s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem “ima tajni plan o podjeli Kosova”.

“Nepravedno je da neko od nas zahtijeva da sjednemo i razgovaramo bez okvira dijaloga međusobnim priznanjem u okviru aktualnih granica. To zahtijevam kako ne bi bilo iznenađenja u dijalogu, kako se to dogodilo s granicom, korekcijom, demarkacijom ili razmjenom teritorije”, rekao je Haradinaj.

Rekao je da je stav premijera Kosova da bez okvira dijaloga međusobnog priznanja nema osnove za nastavak dijaloga.

 

Ramush Haradinaj: Kosovo ima svoju vojsku i Srbija nam ne može ništa

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Von der Leyen: Srednja i istočna Europa trebaju dobiti jaka povjerenstva

Objavljeno

na

Objavio

Nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u utorak navečer, nakon izbora za novu čelnicu Europske komisije, kako srednjoj i istočnoj Europi trebaju pripasti jaka povjerenstva unutar Komisije kako bi se pokazalo da ti dijelovi Europske unije nisu marginalizirani.

“Za mene je važno da se odrede povjerenici koji će zasigurno imati jaka povjerenstva kako bi bilo jasno da su istok i srednja Europa prikladno raspodijeljeni”, rekla je nova predsjednica Europske komisije na konferenciji za novinare u zgradi Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Najviši položaji u europskim institucijama pripali su zapadnoj Europi.

Predsjednica Komisije je Njemica, visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Španjolac Josep Borell, predsjednica Europske središnje banke Francuskinja Christine Lagarde, predsjednik Europskog parlamenta Talijan David Sasoli, a Nizozemcu Fransu Timmermansu, spitzenkandidatu socijaldemokrata, i Dankinji Margrethe Vestager, spitzenkandidatkinji liberala, obećani su visoki položaji u Europskoj komisiji.

Von der Leyen je rekla kako je “odlučna” u postizanju dobre zemljopisne raspodjele preostalih visokih dužnosti.

Jedna je novinarka upitala kako će formirati stabilnu proeuropsku većinu, kada su je podržali zastupnici poljskog vladajućeg PiS-a.

Von der Leyen je da “ne zna tko je glasao za nju” jer je glasanje tajno.

Novinarka Financial Timesa je upitala hoće li von der Leyen uopće imati većinsku podršku nakon odlaska britanskih zastupnika.

“Radit ću s proeuropskim strankama za stabilnu većinu. I prije je bilo teško naći stabilnu većinu”, kazala je von der Leyen.

Von der Leyen je poručila kako je “rođena kao Europljanka u Bruxellesu”, gdje je “sve bilo vrlo europski od početka”.

“Oduvijek sam se željela vratiti nazad u europsko okružje“, kazala je

Na pitanje hoće li potvrditi predložene povjerenike iz zemalja, poput Italije, u kojima na vlasti nisu proeuropske stranke, von der Leyen je izbjegla odgovor.

“Europa je potrebna u ovom okruženju koje se mijenja. Bolje djelujemo kada djelujemo zajedno. Nitko od nas pojedinačno neće biti uspješan kada se sam suočava s problemima”, rekla je i dodala da je “tražiti kompromise uvijek teško”.

Zaključila je odgovor tvrdnjom da svijet treba “jaku Europu”, a da će sastav Komisije biti prikladan tom zadatku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari