Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Putin i Zelenskij žele ponovno pokrenuti mirovne pregovore o Ukrajini

Objavljeno

na

Objavio

EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastaju se u ponedjeljak u Parizu pod francusko-njemačkim pokroviteljstvom kako bi ponovno pokrenuli mirovne pregovore o istočnoj Ukrajini, gdje se vodi jedini aktivni oružani sukob u Europi.

Nakon tri godine paralize pregovora na najvišoj razini, veteran Putin prvi će se put rukovati sa Zelenskijem, bivšim glumcem koji je na vlast došao u svibnju.

Premda nitko ne očekuje pomak odmah, sam nastavak pregovora promatra se s optimizmom s obzirom na to koliko se francuski predsjednik Emmanuel Macron, zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, borio za provedbu mirovnih sporazuma iz Minska sklopljenih prije oko pet godina.

To će biti i prilika da Pariz procijeni kakve izglede imaju Macronove ambicije da ponovno oživi rusko-europske odnose, gotovo paralizirane od ruske aneksije Krima 2014., nakon čega je uslijedio sukob na istoku Ukrajine.

“Iskreno, ne znam hoće li biti uspješan, ali prvi uspjeh je da se taj sastanak uopće održava”, ocijenio je ovaj tjedan novinarima Zelenskij.

Analitičar Mark Galeotti iz londonskog instituta za međunarodnu obranu i sigurnost RUSI kazao je kako je “promjena ozračja prvi korak”. “Rusi šalju puno signala koji pokazuju da su bolje raspoloženi.”

Rat između Kijeva i proruskih separatista odnio je u više od pet godina više od 13.000 života. Zapad i Ukrajina optužuju Moskvu da financira i naoružava pobunjenike, što Rusija niječe, tvrdeći da ima političko-humanitarnu ulogu i da želi zaštititi mjesno stanovništvo.

Pregovori u Parizu u “normandijskom formatu” fokusirat će se na sadržaj sporazuma iz Minska: trenutačni prekid vatre, povlačenje teškog naoružanja, vraćanje kontrole Kijeva na granici s Rusijom, širu autonomiju za teritorije koje kontroliraju separatisti.

Premda je dogovor iz Minska zaustavio najteže borbe, politički aspekti nisu nimalo napredovali jer su Putin i prethodni ukrajinski predsjednik Petro Porošenko bili u groznim odnosima.

Od Zelenskijeva dolaska osjeća se stanovito popuštanje: razmijenjeno je 70 zatvorenika, među kojima jako simboličke osobe, postrojbe zaraćenih snaga povukle su se u tri mala sektora bojišnice i vraćeni su ukrajinski ratni brodovi koje je Rusija zaplijenila.

Putin je za svojeg kolegu kazao da je “iskren” i “simpatičan”.

Zelenskij želi da se pregovori fokusiraju na tri točke: novu razmjenu zatvorenika, provedbu trajnog prekida vatre i rasformiranje svih oružanih skupina koje se “ilegalno” nalaze na ukrajinskom teritoriju. Uključujući proruske separatiste i njihove ruske pokrovitelje.

Putin je oprezniji kada je riječ o njegovim namjerama, ali Moskva je kao prioritete odredila napredak u pitanju autonomije i održavanje izbora u regijama Donjecku i Luhansku.

Druga tema koja bi mogla biti dotaknuta pitanje je tranzita ruskog plina preko Ukrajine prema Europi kako bi se izbjegao prekid u opskrbi za Novu godinu.

Zelenskija očekuje težak zadatak jer se nalazi u procjepu između svojeg obećanja da neće “kapitulirati” pred Putinom i želje da brzo okonča oružani sukob. Njegovi protivnici, bilo da su nacionalisti ili pristaše njegova prethodnika, obećali su da će spriječiti da učini bilo kakav veći ustupak.

Uostalom, njegovo važno savezništvo sa SAD-om potkopano je skandalom zbog kojeg američkom predsjedniku Donaldu Trumpu prijeti opoziv. Sumnjiči ga se, naime, da je Zelenskija pokušao ucijeniti vojnom pomoći kako bi eliminirao svojeg suparnika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Iz Gaze na jug Izraela ispaljene tri rakete

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AFP

Palestinski militanti iz Pojasa Gaze ispalili su u subotu tri rakete na jug Izraela, od kojih je izraelski sustav proturaketne obrane presreo dvije rakete, objavila je izraelska vojska.

U subotu navečer su “tri projektila ispaljena iz pojasa Gaze prema izraelskom teritoriju”, a dva je presreo izraelski protuzračni sustav, priopćila je izraelska vojska.

Tri osobe su lakše ozlijeđene u Sderotu, rekao je glasnogovornik izraelske hitne pomoći.

Posljednje puta su ispaljene rakete iz palestinske enklave pod kontrolom Hamasa 29. studenoga.

Izraelska vojska je tada pucala na jedan položaj Hamasa u pojasu Gaze u odgovoru na to ispaljivanje rakete na jug Izraela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari