Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se prisjeća bombardiranja Hiroshime prije 73 godine

Objavljeno

na

Zvono je u 8.15 minuta odjeknulo u ponedjeljak Hiroshimom, 73 godine nakon prvog napada atomskom bombom u povijesti…

Drugi se svjetski rat bližio kraju. Prekrasnoga jutra na dan 6. kolovoza 1945. nad japanskim lučkim gradom Hirošimom nebo je bilo bez oblačka kad su sirene najavile približavanje dvaju neprijateljskih zrakoplova. No, kako su oni ubrzo nestali s obzora, dat je znak za prestanak zračne opasnosti. Kratko nakon toga, odjednom se nad gradom otvorio pakao i izlio apokaliptički oganj.

Bilo je točno 8 sati 15 minuta i 7 sekunda. Više od 100.000 stanovnika odmah je sažgano u eksploziji koja je trajala samo 10 milijuntinka sekunde, za koje je vrijeme okolni zrak dosegnuo temperaturu sunca. Za 10 sekundi užarena je kugla dobila promjer od 1 km, da bi se minutu poslije ohladila i pretvorila u atomsku gljivu. Nekoliko sati nakon eksplozije počele su padati na zemlju tamne ljepljive kuglice radioaktivnog materijala.

Za vrijeme te crne kiše temperatura je naglo pala, tako da su se žrtve smrzavale usred ljeta. One koji su preživjeli prženje i tlačni val od 35 tona po četvornome metru što je pustošio brzinom od 440 m u sekundi čekali su mučnina, glavobolja, krvavi proljevi i povraćanja, otpadanje kose, leukemija i razne infekcije zbog smanjenog imuniteta organizma, kao i teške monstruoznosti i deformacije novorođene djece kroz nekoliko pokoljenja. Smatra se, da je do 1950. godine zbog ove atomske bombe stradalo oko 200.000 ljudi, iako i danas traju njezine posljedice. I dok se u Hirošimi mrtvi nisu mogli još ni prebrojiti, bačena je 9. kolovoza iste godine u 11 sati i 2 minute druga atomska bomba na katolički studentski grad Nagasaki, koji je bio potpuno nevažan s vojno-strateškoga gledišta. Od ove je druge bombe, prema službenim podatcima, do 1950. godine stradalo 140.000 ljudi. Da ih nije poginulo više treba zahvaliti brežuljkastoj konfiguraciji terena koja je zaštitila neke dijelove grada od prvoga udara.

Kao sjećanje na ove dvije neizrecive tragedije svake godine japanska djeca naprave bezbroj ždralova od papira u spomen na djevojčicu koja je u tom atomskom holokaustu bila teško ozračena. Prije nego što je umrla, ona je htjela napraviti tisuću takvih ždralova za svoje vršnjake u zemlji i svijetu. Uspjela ih je izraditi samo 600.

Odluku o bacanju bombe na Japan donio je osobno 2. kolovoza te godine američki predsjednik Truman, koji je volio društvo i svirao jazz instrument. Iako se prema izjavi predsjednika Clintona, koji je također voli društvo i svira jazz instrument, SAD ne moraju ispričati Japanu za taj holokaust, ipak se do danas glede te odluke postavljaju neka vrlo ozbiljna pitanja.
Prvo, je li s čisto vojnog i političkog motrišta bilo potrebno baciti nuklearne bombe na Japan? Poznato je, da je njemački vojni otpravnik poslova u svibnju 1945. godine poslao iz Japana brzojav u Berlin, da japanska vlada smatra daljnje ratovanje beznadnim, i da razmišlja o kapitulaciji. Sadržaj je toga brzojava bio poznat saveznicima. U srpnju iste godine japanski se veleposlanik u Moskvi obratio sovjetskoj vladi s molbom, da ova posreduje da dođe do pregovora između Japana i SAD o obustavi vatre i primirju.

Prema službenim američkim stajalištima bombe su bile potrebne da se slomi japanski otpor i time spriječe daljnje ratne žrtve, koje bi brojile između 30 i 60 tisuća ljudi. No, žrtve se atomskih bomba bačenih na oba grada penju od jedne četvrtine do jedne trećine milijuna! Ali, bez obzira na ovakvu vojnu računicu, ne mogu se međusobno prebrajati mrtvi. Svatko umire sam, i ljudska se agonija ne može ni zbrajati ni odbijati. Već je ljeti 1945. američki vojni stručnjak admiral William Leahy smatrao, da je vojni poraz Japana siguran, ali da „znanstvenici i ostali žele ispitati ovo oružje (tj. atomsku bombu) zbog velikog novca koji je utrošen u taj objekt. Riječ je ipak o dvjema milijardama dolara.“

I doista, dok su rezultati uranijske bombe bačene na Hirošimu bili predvidivi, rezultati bombe od plutonija 239 nisu bili predvidivi . Kod ove druge bombe radilo se o pokusu „in vivo“. Ona je k tomu morala poslužiti i kao upozorenje Sovjetima, koji su tri dana nakon bombe na Hirošimu bili objavili rat Japanu da bi mogli s pobjednicima dijeliti ratni plijen, da shvate svoj položaj u odnosu na Ameriku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

State Department o isporuci prvog dijela ruskog PZS Pancir S1 Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department pozvao je sve saveznike i partnere da odustanu od transakcija s Rusijom koje bi mogle dovesti do uvođenja sankcija po Zakonu o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA).

Tako je State Department odgovorio na pitanje Glasa Amerike šta misli o isporuci prvog dijela ruskog protuzračnog raketnog sustavaa Pancir S1 Srbiji, prenosi Tanjug.

“U razgovoru s visokim vladinim dužnosnicina više puta izrazili smo zabrinutost zbog toga što Srbija kupuje rusku vojnu opremu, uključujući i kupovinu sustava Pancir”, naveo je glasnogovornik State Departmenta.

‘Strateški prioritet države’

Iz Europske unije prethodno je priopćeno da je za napredak na putu eurointegracija “potrebno da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a, u skladu s pregovaračkim okvirom”.

“Vlada Srbije označila je integraciju u EU kao strateški prioritet države. Očekujemo da se Srbija ponaša u skladu s obavezama koje je preuzela”, priopćio je Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Josepa Borrella.

NATO je priopćio kako su nabavke u oblasti obrane nacionalna odluka i kako Srbija ima pravo izbora.

“Srbija ima pravo slobodno birati svoje političke i sigurnosne aranžmane. NATO i Srbija su bliski partneri i mi smo posvećeni jačanju našeg partnerstva sa Srbijom, uz puno poštovanje njene politike neutralnosti”, navodi NATO za Radio Slobodna Europa.

Dogovor o kupovini ruskog raketnog sistema Pancir S1 Srbija i Rusija postigle su tijekom zajedničke vojne vježbe “Slovensko bratstvo”, održane u listopadu 2019.

Drugi dio stigao u Srbiju

Drugi dio artiljerijsko-raketnih sustava za protuzračnu obranu Pancir S1, koje Srbija nabavlja od Rusije, stigao je u utorak ujutro na batajnički vojni aerodrom “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović”, javili su ruski mediji, a prenio Tanjug.

Dio sustava dopremljen je avionom An-124 Ruslan, registarskih oznaka RA-82038, istim onim kojim je u subotu transportiran prvi dio isporuke.

Sporazum za nabavku jedne baterije Pancira, koju čini šest sustava, zaključen je prošle godine, a očekuje se nastavak isporuka.

Vučić: ’Zbog čega ste, dragi generale, prodali Hrvatima ’Kiowa’ helikoptere sa ’hellfire’ raketama?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump u Indiji dogovorio prodaju vojne opreme za tri milijarde dolara, uključujući jurišne helikoptere

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da će Indija kupiti američku vojnu opremu u vrijednosti od tri milijarde dolara, uključujući jurišne helikoptere, što će pridonijeti jačanju veza između dvije zemlje i izgradnji protuteže utjecaju Kine u regiji.

Indija i SAD napreduju i kada je riječ o velikom trgovinskom sporazumu, rekao je Trump, dodajući da dogovor očekuje do kraja godine.

Cilj je sada sklapanje obuhvatnijeg sporazuma, možda i sporazuma o slobodnoj trgovini.

Pregovarači dviju strana već mjesecima nastoje približiti stajališta kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, medicinskim uređajima, digitalnoj trgovini i novim carinama.

Indijske carine i dalje su previsoke, vjerojatno najveće na svijetu, rekao je Trump, što je bila njegova jedina kritika upućenoj toj zemlji tijekom posjeta za koji je kazao da je bio spektakularan uspjeh.

Indija će kupiti 24 helikoptera SeaHawk od Lockheed Martina s projektilima Hellfire u vrijednosti od 2,6 milijarda dolara i planira naručiti još šest helikoptera Apache.

Indija modernizira svoju vojsku kako bi smanjila jaz u odnosu na Kinu i sve se više okreće SAD-u umjesto tradicionalnom partneru Rusiji.

Dvije strane razgovarale su i o izgradnji 5G mreže u zemlji. Indija još nije odlučila hoće li u to uključiti Kinu. (Hina)

‘Namaste Trump’ ,više od 100.000 Indijaca pozdravilo američkog predsjednika Donalda Trumpa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari