Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se sjeća atomskog napada na Hirošimu

Objavljeno

na

Japanci su u subotu obilježili prvo atomsko bombardiranje u povijesti na čijoj je meti prije 71 godinu bila Hirošima, grad na jugu Japana kojega je gradonačelnik pozvao svijet na zabranu nuklearnog oružja.

Svečanost koja se održava svake godine, događa se nekoliko mjeseci nakon povijesnog posjeta Baracka Obame, prvog američkog predsjednika koji je za svog mandata posjetio Hirošimu.

Dana 6. kolovoza 1945. u 8.15 sati po mjesnom vremenu američki bombarder B-29 “Enola Gay” bacio je na Hirošimu atomsku bombu nazvanu “Little Boy”.

Najveći dio grada spaljen je u toplinskom valu u kojemu je temperatura dosezala 4000 Celzijevih stupnjeva.

Tisuće ljudi su poginule odmah, a druge su podlegle zadobivenim ozljedama, opeklinama i bolestima prouzročenim jakim radioaktivnim zračenjem, mjesecima ili čak godinama poslije. Od posljedica bombardiranja poginulo je ukupno 140.000 ljudi.

Tri dana nakon razaranja Hirošime, druga bomba “Fat Man” bačena je na Nagasaki. Japan je proglasio kapitulaciju 15. kolovoza, što je omogućilo završetak Drugog svjetskog rata.

U subotu je pedestak tisuća sudionika, među kojima japanski premijer Shinzo Abe i izaslanici desetak zemalja, minutom šutnje odali počast žrtvama točno u vrijeme kada je bomba eksplodirala nad Hirošimom.

Nada Japanu

U svom nastupu na svečanosti gradonačelnik Kazumi Matsui je podsjetio na posjet Baracka Obame u svibnju i na njegov povijesni govor.

Taj je posjet “pokazao da i predsjednik Obama, kao i Hirošima, osjeća iskrenu želju da se odbaci ‘apsolutno zlo”’, ocijenio je gradonačelnik.

Matsui je pozvao svijet da donese mjere koje će omogućiti zabranu nuklearnog oružja koje je “vrhunac neljudskosti”.

Polažući vijence premijer Shinzo Abe je u subotu opetovao da će se Tokio i ubuduće zalagati za svijet bez nuklearnog oružja.

“Siguran sam da je (Obamin posjet) donio veliku nadu Japanu, svijetu, a osobito Hirošimi i Nagasakiju”, rekao je Abe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

I Švicarska neće potpisati Marakešku deklaraciju

Objavljeno

na

Objavio

I Švicarska se pridružila sve većem broju država koje neće potpisati UN-ov globalni sporazum o migracijama u prosincu, najavila je vlada te države u srijedu.

Švicarska vlada objavila je kako “želi odgoditi konačnu odluku kako bi pričekala zaključke parlamentarnih rasprava”.

Izostanak podrške tom sporazumu u Švicarskoj značajan je jer je švicarski izaslanik u Ujedinjenim narodima Juerg Lauber jedan od dvojice glavnih pregovarača tog pakta.

Švicarski protivnici dogovora strahuju kako bi njegovi neobavezni politički ciljevi s vremenom mogli biti interpretirani kao pravne obaveze. Među njima su nacionalistička Narodna stranka, najveći politički pokret u državi, kao i liberalni i parlamentarci desnog centra.

Članice UN-a trebale bi se okupiti 10. i 11. prosinca u marokanskom gradu Marakešu kako bi potpisale taj sporazum.

Taj dokument kontroverzan je u mnogim zapadnim zemljama, osobito u onima na čijem su čelu konzervativne vlade. Svoje protivljenje kompaktu izrazili su Poljska, Austrija, Češka, Mađarska, Bugarska, Estonija, Izrael, Australija i Sjedinjene Države.

Kritičari Marakeške deklaracije tvrde da taj neobvezujući sporazum proglašava ekonomsku migraciju ljudskim pravom, dok zagovornici tvrde da će on popraviti međunarodno upravljanje migrantskim valovima i ojačati zaštitu ljudskih prava.

(Hina)

 

Izrael odbio UN Globalni sporazum o migracijama

 

 

Merkel: UN-ov sporazum o migracijama je ispravno rješenje

 

 

I Australija odbacuje Marakeški sporazum

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Francuska usvojila zakone protiv ‘lažnih vijesti’ u predizbornim kampanjama

Objavljeno

na

Objavio

Francuska Nacionalna skupština usvojila je dva zakona kojima se želi suzbiti lažne vijesti tijekom predizbornih kampanja, unatoč kritikama oporbe.

Predsjednik Emmanuel Macron obećao je donijeti zakon protiv lažnih vijesti ranije ove godine u svjetlu zabrinutosti u zapadnoj Europi zbog navodnog ruskog miješanja u izbore putem medijskih kuća u ruskom vlasništvu i društvenih mreža.

Novi zakoni omogućit će sucima da u predizbornoj kampanji nalože pružateljima internetskih usluga da s interneta uklone “netočne ili obmanjujuće tvrdnje ili optužbe” koje bi mogle utjecati na izbore.

Veće internetske tvrtke morat će također dati sve informacije o oglašivaču koji promiče sadržaj koji se odnosi na pitanja o kojima se vodi javna rasprava pred izbore.

Daju se i veće ovlasti radiotelevizijskim vlastima da odbace ili ukinu licence radijskim ili televizijskim postajama u vlasništvu ili pod utjecajem stranih vlada.

Macron je, primjerice, kritizirao ruske medije Sputnik i RT kao propagandne organizacije, što oni odbacuju.

Macronovi centristi i saveznici u donjem domu parlamenta usvojili su zakone u utorak navečer premda su oporba, i desna i lijeva, kao i Senat, bili protiv, smatrajući da će te mjere vjerojatno biti neučinkovite i da bi mogle ugroziti slobodu medija i izražavanja.

Sucima “nije praktično” odlučiti što je točno, a što nije u roku od 48 sati kako predviđa zakon, upozorili su, primjerice, komunisti.

(Hina)

 

ŠOLA: Merkel i Macron klize u povijest

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari