Pratite nas

Iz Svijeta

Japan se sjeća atomskog napada na Hirošimu

Objavljeno

na

Japanci su u subotu obilježili prvo atomsko bombardiranje u povijesti na čijoj je meti prije 71 godinu bila Hirošima, grad na jugu Japana kojega je gradonačelnik pozvao svijet na zabranu nuklearnog oružja.

Svečanost koja se održava svake godine, događa se nekoliko mjeseci nakon povijesnog posjeta Baracka Obame, prvog američkog predsjednika koji je za svog mandata posjetio Hirošimu.

Dana 6. kolovoza 1945. u 8.15 sati po mjesnom vremenu američki bombarder B-29 “Enola Gay” bacio je na Hirošimu atomsku bombu nazvanu “Little Boy”.

Najveći dio grada spaljen je u toplinskom valu u kojemu je temperatura dosezala 4000 Celzijevih stupnjeva.

Tisuće ljudi su poginule odmah, a druge su podlegle zadobivenim ozljedama, opeklinama i bolestima prouzročenim jakim radioaktivnim zračenjem, mjesecima ili čak godinama poslije. Od posljedica bombardiranja poginulo je ukupno 140.000 ljudi.

Tri dana nakon razaranja Hirošime, druga bomba “Fat Man” bačena je na Nagasaki. Japan je proglasio kapitulaciju 15. kolovoza, što je omogućilo završetak Drugog svjetskog rata.

U subotu je pedestak tisuća sudionika, među kojima japanski premijer Shinzo Abe i izaslanici desetak zemalja, minutom šutnje odali počast žrtvama točno u vrijeme kada je bomba eksplodirala nad Hirošimom.

Nada Japanu

U svom nastupu na svečanosti gradonačelnik Kazumi Matsui je podsjetio na posjet Baracka Obame u svibnju i na njegov povijesni govor.

Taj je posjet “pokazao da i predsjednik Obama, kao i Hirošima, osjeća iskrenu želju da se odbaci ‘apsolutno zlo”’, ocijenio je gradonačelnik.

Matsui je pozvao svijet da donese mjere koje će omogućiti zabranu nuklearnog oružja koje je “vrhunac neljudskosti”.

Polažući vijence premijer Shinzo Abe je u subotu opetovao da će se Tokio i ubuduće zalagati za svijet bez nuklearnog oružja.

“Siguran sam da je (Obamin posjet) donio veliku nadu Japanu, svijetu, a osobito Hirošimi i Nagasakiju”, rekao je Abe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska nikad neće biti zemlja migranata

Objavljeno

na

Objavio

Mađarski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Ujedinjene narode da iznose laži o migracijskoj politici njegove zemlje i istaknuo da ona »nikad neće biti zemlja migranata«.

U govoru pred UN-ovim Vijećem za ljudska prava Peter Szijjarto je optužio ‘neke UN-ove dužnosnike’, ne imenujući ih, da ‘iznose sramotne i neprihvatljive laži o (…) Mađarskoj’.

‘Očito je da su UN-ovi dužnosnici koji iznose te laži o Mađarskoj pristrani u vezi s migrantskim pitanjem. No mogu vam reći da Mađarska nikad neće biti zemlja migranata’, dodao je.

‘Nikad nećemo dopustiti ni jednom jedinom ilegalnom migrantu da stupi na teritorij naše zemlje’, istaknuo je.

Mađarska je 11. rujna već odbila kritike UN-ova Visokog povjereništva za ljudska prava o svojoj migracijskoj politici pošto je ono dan ranije bilo izvijestilo da se upoznalo s »nevjerojatnim izvješćima« u kojima se navodi da migranti u tranzitnoj zoni nisu dobivali hranu.

‘Konstruktivan dijalog s vladama prije preuranjenog donošenja zaključaka sigurno bi pozitivno djelovao na našu zajedničku zadaću promicanja i zaštite ljudskih prava svake osobe’, rekla je mađarska veleposlanica Zsuzsanna Horvath u UN-ovu Vijeću za ljudska prava.

Mađarska veleposlanica dodaje da ‘nitko nije zadržan u mađarskim tranzitnim zonama’ i da se ‘hrana dijelila i dijelit će se svima koji su već podnijeli zahtjev za azil’.

Dana 10. rujna skupina UN-ovih posebnih izvjestitelja za ljudska prava oštro je kritizirala nove mađarske mjere radi ‘sprječavanja ulaska migranata i izbjeglica u zemlju’.

(Hina)

Češki premijer Andrej Babiš: Češka neće primiti nijednog migranta

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Koalicija Angele Merkel u ‘trajnom stanju krize’

Objavljeno

na

Objavio

Nespretni kompromis kojim je dovršen spor oko sudbine njemačkog šefa obavještajaca prokazao je okrutnu činjenicu: stranke u vladajućoj koaliciji kancelarke Angele Merkel su partneri bez međusobnih simpatija u disfunkcionalnom odnosu iz kojeg im se ne isplati izaći.

Čelnici koalicije u utorak su završiti skandal koji je trajao 11 dana tako što su smijenili šefa unutarnje obavještajne agencije BfV, optuženog da simpatizira krajnju desnicu.

Njihovo rješenje – promocija šefa obavještajaca Hans-Georga Maassena na bolje plaćen posao u ministarstvu unutarnjih poslova – samo je pojačao napetosti u visokim redovima vladajućih stranaka čiji su čelnici ujedinjeni više zbog straha nego zbog kolektivnog cilja.

To je posljednja u nizu afera koja trese šest mjeseci staru vladajuću koaliciju i prijeti da dodatno našteti autoritetu njemačke vladajuće elite i dovede do godina političke neizvjesnosti u vrijeme dok Njemačka i Europa priželjkuju stabilnu vlast.

Ankete pokazuju da bi konzervativci Angele Merkel i socijaldemokrati, njihov mlađi partner u koaliciji, na novim izborima izgubili veliku količinu glasova koja bi otišla krajnje desnoj Alternativi za Njemačku i zelenima.

Zbog toga se čelnici tih dviju stranaka drže nezgrapno lijevo-desne “velike koalicije” dok Merkel, koja služi svoj četvrti i vrlo vjerojatno posljednji mandat u svojstvu kancelarke, pokušava osigurati političku ostavštinu, a SPD želi ostat relevantan u očima birača.

“Velika koalicija je poput propalog braka u kojem partneri imaju previše isprepletenu imovinu da bi se razdvojili bez velikih gubitaka”, smatra Josef Joffe, urednik iz tjednika Die Zeit.

“Na prijevremenim izborima bi bili uništeni. A ne mogu više ni privući poslušne partnere među četiri oporbene stranke”.

Skandal oko Maassena dogodio se samo dva mjeseca nakon što je Merkel preživjela sukob s bavarskom Kršćanskom socijalnom unijom oko imigracije. To pitanje datira od njezine odluke iz 2015. da ostavi otvorenima njemačke granice za migrante s Bliskog istoka.

SPD je htio smijeniti Maassena nakon što je on propitkivao autentičnot videosnimke iz grada Chemnitza na kojima krajnje desni radikali napadaju migrante.

Njegovom promocijom na poziciju državnog tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova Seehofer je pronašao rješenje koje je zadovoljilo zahtjev SPD-a za Maasenovim uklanjanjem iz BfV-a, no koje je negativno utjecalo na ugled koalicije.

Trajno stanje krize

Velika koalicija vlast je preuzela u ožujku, gotovo šest mjeseci nakon prošlogodišnjih izbora. Nakon propasti pregovora između konzervativaca i dvije druge manje stranke nije ostala niti jedna druga realna opcija za novu vladu.

Nakon dogovora o Maassenu u SPD-u raste pritisak prema čelnicima da ponovno razmotre koaliciju ili da poduzmu nešto što će vratiti radnike koji se okreću krajnjoj desnici i ljevici, dok srednja klasa odlazi zelenima.

“Strpljenje u SPD-u oko ove velike koalicije je iznimno tanko”, otkriva Ralf Stegner, visoki dužnosnik te stranke.

Čak je i glavni tajnik SPD- a Lars Klingbeil propitkivao Maassenovu promociju i zaključio kako “moraju napokon izaći iz ovog trajnog stanja krize”.

Odluka kancelarke iz 2015. o migrantima pokazala se ključnim trenutkom za njezino vodstvo koji ju i dalje proganja dok CSU, koji strahuje da će im na bavarskim lokalnim izborima 14. listopada AfD uzeti glasove, pokušava zvučati strogim po pitanju imigracije.

CSU će najvjerojatnije izgubiti apsolutnu većinu u Bavarskoj i time postati još teži partner kancelarki.

Konzervativni blok na nacionalnoj razini u anketama ima oko 30 posto podrške, što je za 3 postotna boda manje nego na izborima u rujnu prošle godine. SPD je na 18 posto, a bio je na 20,5. AfD ima oko 15 posto podrške, a blizu su i Zeleni.

“Zbog toga je u interesu Angele Merkel da zadrži imidž koalicije koja je funkcionalna i sposobna djelovati”, naglasio je Gero Neugebauer, politolog s Berlinskog slobodnog sveučilišta.

“To joj sve manje i manje uspijeva”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari