Pratite nas

Komentar

Jasenovac: Hasanbegovića napali novinari, evo što im je odgovorio

Objavljeno

na

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović posjetio je Spomen područje Jasenovac, gdje je odgovarao na novinarska pitanja.

[ad id=”93788″]

“U Ministarstvu kulture zatekao sam još iz vremena ministra Šipuša proceduru o mogućoj promjeni zakona kojom bi se na bolji način utvrdila procedura imenovanja članova savjeta Spomen područja Jasenovac i nakon komemoracije o tome ću službeno razgovarati sa svim zainteresiranim”, rekao je ministar.

Dodao je da su svi koji su trebali dobili pozive za službenu komemoraciju u petak poziv i dobili.

“Oni su pozvani, to je komemoracija pod saborskim pokroviteljstvom i ravnateljica Spomen područja je kao i svake godine svima poslala službene pozive. Ja osobno pozivam sve pozvane da dođu u petak i to je najbolji način da civilizirano u miru odamo počast svim nevinim žrtvma jasenovačkoga logora”.

Na upit je li ranije posjetio Jasenovac, odgovorio je potvrdno, ali ne u svojstvu ministra, nego je to bio “rezultat njegovog povjesničarskog interesa”.

Pitali su ga o relativizaciji ustaštva. Spomenuli su uzvike na nogometnoj utakmici u Osijeku te pitali zašto policija ne reagira kada se čuju ustaški povici.

“To je stvar koju morate pitati ministra unutarnjih poslova, moje je mišljenje da se takve ekscesne pojave ne mogu suzbijati represijom nego u prvom redu edukacijom i kućnim odgojem”.

Rekao je da su razlozi bojkota neutemeljeni.

“Neki su nezadovoljni rasporedom političkih snaga, činjenicom da su sada u oporbi, neki imaju svoje posebne motive, ali ja o tome ne znam ništa. Navedena su tri konketna razloga, postav Spomen područja, savjet, ekscesne pojave kojih je bilo i prije, za koje ne može snositi odgovornost hrvatska Vlada. Odgovorio sam na sva ta tri prigovora. Moderna hrvatska država ni na koji način nije sljednik bilo kojeg zločinačkog režima. Svakom je pametnom jasno da nije ni pravi sljednik NDH, ali ni na koji način ne smije baštiniti komunističko totalitarno nasljeđe. Moderna hrvatska država nastala je 1990. na ideji slobode, demokracije i parlamentarnog poretka. Stvorena je i obranjena u Domovinskom ratu i to su stvarni temelji moderne, slobodne i demokratske RH”, kazao je ministar Hasanbegović.

Dodao je da nema razloga da škole ne dolaze organizirano na ovo mjesto, s obzirom da je to javna ustanova RH.

Pitali su ga ograđuje li se od filma Jakova Sedlara Jasenovac-istina?

“Nisam autor filma, nisam filmski kritičar. Jednom sam ga pogledao. Svaki onaj film u kojem se pojavljuju neprihvatljive ili neautentične stvari u tom smislu ne doprinosi. Mi živimo u demokratskoj državi, producirati se mogu različiti filmovi i ne vidim razloga da se tom pitanju pridaje tolika važnost. Konačni pravorijek o istini mogu dati samo kompetentni povjesničari, oni o tome trebaju govoriti. Uloga hrvatske države je omogućiti istraživanje, tu priču treba depolitizirati i to prepustiti onima koji su kompetentni”.

O ministru je objavljen tekst u talijanskom Il Piccolu. Hasanbegović je odgovorio da je tekst nastao na temelju neimenovanog izvora iz Hrvatske te da uvažava svačiju zabrinutost.

Pitali su ga i jesu li zločini ustaškog i komunističkog režima podjednako veliki?

“Zločini se ne mogu uspoređivati. Svaki zločin ima svoju povijesnu pozadinu i aktere. Historiografija nije disciplina koja istražuje natječaje u zločinima nego istražuje fenomene u povijesnom vremenu. Komunistički zločini su jedna historiografska tema, zločini drugih režima druga tema i tu nije potrebna mistifikacija. Moderna hrvatska država treba istaknuti jasan diskontinuitet prema svim porecima i režimima koji su u imali zločin u svojoj ideji. Dobro znate da se manipulacija jasenovačkim žrtvama u vremenu komunističkog režima nalazila u samom temelju velikosrpske ideologije koja je nažalost dovela do tragičnog rata”, rekao je ministar.

Čime se rukovodio u dodjeli novca kulturnim institucijama, pitali su ga na kraju.

“Rukovodili smo se i dosadašnjom raspodjelom novca, željeli smo dovesti do određene ravnoteže i biti pravedni prema svima. Riječko kazalište se sufinancira i od grada Rijeke i ono što je iz vizure Ministarstva kulture poseban interes u riječkom HNK-u, to je dobilo i novčanu potporu”, zaključio je ministar Hasanbegović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Jan Ivanjek – Odnosi između europskih država i SAD-a se radikalno mijenjaju

Objavljeno

na

Objavio

Ovogodišnja minhenska sigurnosna konferencija, koja je danas završila, potvrdila je koliko se radikalno mijenjaju odnosi između europskih država i SAD-a, te napukline u američkim odnosima ne samo s EU nego i sa Sjevernoatlantskim savezom.

Uzajamne optužbe SAD-a i EU, prvenstveno Njemačke, nisu se nimalo ublažile i sve su ozbiljniji izgledi da u budućnosti dođe i do dramtičnih promjena u ionako vrlo zategnutim odnosima. Angela Merkel je išla toliko daleko da je izravno upozorila kako se svjetski poredak raspada. SAD duboko zamjera Njemačkoj suradnju s Rusijom, od koje Njemačka ne odustaje i brani Rusiju kao partnera, dok SAD istovremeno zahtjeva da se Europska unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Trump je već ranije doveo u pitanje treba li NATO riskirati rat zbog Crne Gore, koja je uzeta kao primjer male članice koja po Trumpovom viđenju nema što pridonijeti NATO-u. Njemačka ministrica obrane je na konferenciji pak naglasila da je zajedništvo i pouzdanost temelj NATO-a, a ne samo financijska izdvajanja za obranu, iako Njemačka, za razliku od većine članica, pa i Hrvatske, još nema planova kako doći do izdvajanja 2% BDP-a za vojsku do 2024.

Da se ne spominje propast INF sporazuma o nuklearnom oružju između SAD-a i Rusije, nakon što se Trump iz njega povukao, a što povećava izglede za povratak nuklearnih projektila srednjeg dometa u Europu.

Američke svađe nastavljene su i s Turskom, kojoj je Mike Pence zaprijetio da neće dobiti PZO sustav Patriot ako preuzme ruske S-400, a već joj se od ranije prijeti otkazivanjem isporuke lovaca F-35, što je dio američke politike nametanja sankcija državama koje financijski surađuju s američkim suparnicima poput Rusije, Kine ili Irana. I dok se glavna franko-njemačka os EU sve više odvaja od Trumpove Amerike, suverenističke europske države kojima ne odgovara briselski diktat u njemu pronalaze saveznika, poput Poljske i Mađarske, a u različitim stupnjevima i ostale članice Inicijative tri mora, koje je Hrvatska dio.

U ovako kaotičnim okolnostima odabrati stranu za Hrvatsku je težak izazov, no svakako bi trebalo jačati savezništvo s ostalim zemljama Inicijative. Nama je nužna snaga za ravnopravne pregovore s briselskim institucijama, a ne samo prihvaćanje njihovih naputaka. Složenost situacije otežava i novi odabir borbenog aviona za HRZ, a američka blokada koja je upropastila nabavu Baraka težak je udarac koji prisiljava na još ozbiljnije razmatranje do prije par mjeseci jednostavne odluke. Odabirom će se odlučiti ne samo buduća moć HRZ-a, već i politički blok u koji će se Hrvatska smjestiti, što bi u budućnosti moglo biti od životne važnosti za naciju, jer nemoguće je predivdjeti do kada će jačati centrifugalne silnice unutar NATO-a i EU, komentirao je Jan Ivanjek.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Tajani je samo, kao i svi, posegnuo za radodajkom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani postupio je kao Talijani u II. svjetskom ratu.

Pošto je na obilježavanju Dana sjećanja na žrtve fojbi uzviknuo “Živio Trst, živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija”, izrazio je žaljenje ako je njegova izjava pogrešno shvaćena.

Reče kako je govorio o prošlosti, “o talijanskoj Istri i Dalmaciji, ali to nipošto ne znači prisvajanje teritorija, govorili smo o Talijanima, njihovim unucima i sinovima koji su bili prisutni na toj ceremoniji”.

Dakle, kao nekad Italija ušao je “u rat” kao fašist, a poslije se povukao i istaknuo prijateljstvo s Hrvatima i Slovencima te privrženost Europskoj uniji, pa, metaforički govoreći, neće biti ubijen i obješen naglavce kao Mussolini.

Mediji su pak primijetili kako je riječ o prijatelju HDZ-a i Plenkovića koji se hvalio “podrškom talijanskog kolege” na izborima i nazivao ga “osobnim prijateljem”.

Bit će da je u tom prijateljstvu Talijan osjetio da je Hrvatska još uvijek radodajka, pa ako su u vrijeme prethodnih vlasti profiteri iz inozemstva budzašto pokupovali hrvatska nacionalna bogatstva, instinktivno je posegnuo za Istrom i Dalmacijom.

Niti je sam takav u Italiji niti je to Talijanima prvi put, komentirao je Milan Ivkošić / Večernji list

 

prof. Ante Nazor: Ništa u Tajanijevoj izjavi nije dvosmisleno. Sve je jasno

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari