Pratite nas

Gospodarstvo

Javni dug smanjen za gotovo 3 milijarde kuna

Objavljeno

na

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni javni dug krajem travnja ove godine spustio se na 285,1 milijardu kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, pa je u odnosu na ožujak smanjen za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, ističe se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

To je treći mjesec zaredom kako javni dug pada na mjesečnoj razini, a nakon što je u prvom tromjesečju, po prvi puta od 1999. godine, zabilježen pad javnog duga na godišnjoj razini, u travnju je dodatno smanjen.

S nižom razinom od 5,3 milijarde kuna, godišnja stopa pada javnog duga u travnju je ubrzala na 1,8 posto, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

Navode da je pozitivnim kretanjima, osim umjerenije proračunske potrošnje tijekom prva četiri mjeseca, posebice u razdoblju privremenog financiranja, pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro. Srednji tečaj eura prema kuni u travnju je bio niži za 1,5 posto godišnje, što je, obzirom na valutnu strukturu duga, poduprlo pad duga iskazanog u kunama.

Padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga, koja je krajem travnja iznosila 110,6 milijardi kuna, spustivši svoj udio u ukupnom javnom dugu na 38,8 posto, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.

U odnosu na ožujak, inozemni javni dug je niži za 2,2 milijarde kuna ili 2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 10,4 milijardi kuna ili 8,6 posto.

S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je krajem travnja iznosila 174,8 milijardi kuna, što je pad na mjesečnoj razini za 685 milijuna kuna ili 0,4 posto.

U odnosu na lanjski travanj, unutarnji javni dug je viši za 5,2 milijarde kuna ili 3,1 posto, navode iz RBA.

Uz blage stope rasta javnog duga u idućim mjesecima, ali i uz predviđeni oporavak gospodarstva, udio javnog duga u odnosu na BDP mogao bi se do kraja godine zadržavati na razini od oko 87 posto BDP-a, zaključuju analitičari RBA.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar financija Marić: O pitanju mirovinskog sustava potrebno povući određene poteze

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a, kako je o pitanju mirovinskog sustava potrebno “povući određene poteze”, upozorivši da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u Hrvatskoj značajno ispod prosjeka drugih zemalja.

Podsjetivši da u Hrvatskoj za mirovine godišnje nedostaje 17 milijardi kuna, Marić je rekao kako je glede toga potrebno povući određene poteze.

“Gledamo praksu i situaciju u drugim zemljama i u okruženju. Svi se suočavamo s izazovima vezano uz demografske prilike, gospodarske okolnosti i slično”, kazao je Marić novinarima uoči sastanka saborskog Kluba HDZ-a upitan o stanju u mirovinskom sustavu.

Upozorio je i da je omjer između zaposlenika i umirovljenika u našoj zemlji značajno ispod prosjeka drugih zemalja – ispod 1,3 na jednog umirovljenika. Marić je rekao i da je prosječna mirovina u Hrvatskoj na svega oko 40 posto prosječne plaće, što žele promjeniti.

Upitan je li dogovoreno prolongiranje sanacijskog kredita brodogradilištu “Uljanik”, odgovorio je kako će o tome sutra o tome imati više informacija. Smatra i kako postoji “velika vjerojatnost da će prva polovica toga biti protestirana”.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić, upitan o mirovinskoj reformi, smatra kako u tom pitanju treba pratiti trendove što rade druge zemlje i ne treba “izmišljati toplu vodu”.  “Ako nešto rade Nijemci i Šveđani ne vidim razloga zašto ne bi i mi u Hrvatskoj”, kazao je Kujundžić.

Prijedlog cjelovite mirovinske reforme ima za cilj dugoročnu održivost mirovinskog sustava, pa osim produljenje radnog vijeka do 67. godine života već od 2031. donosi i oštriju penalizaciju prijevremenog umirovljena te izbor za osobe rođene nakon 1962. hoće li ostati u oba mirovinska stupa ili preći u 1. mirovinski stup, doznaje se u ponedjeljak iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Marić: Jamstva za Uljanik prijetnja su proračunu

Objavljeno

na

Objavio

E-savjetovanje s javnošću oko porezne reforme je završilo, trajalo je nešto više od tri tjedna. Na paket od devet zakona stiglo je 605 komentara. To se, kaže ministar financija Zdravko Marić, može činiti puno, ali veliki dio njih se odnosi na iste stvari. Vlada će se na sve komentare očitovati. Koji je daljnji hodogram i budućnost porezne reforme, komentirao je za emisiju Hrvatskog radija “Poslovni tjedan”.

Najveći dio komentara odnosi se na Zakon o doprinosima, koji Marić odbija nazvati temom direktorskih plaća. Naziva ga osnovicom za obračun doprinosa direktora, odnosno predsjednika i članova Uprave.

Bilo je primjedbi i na porez na dohodak, kao i na porez na dodanu vrijednost, otkrio je Marić, naglasivši kako je ovo treći krug poreznog rasterećenja u okviru porezne reforme koju su započeli još 2016. U ovom trećem krugu išli su, kaže, na to da snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost sa standardne stope od 25 na 13 za kategorije prije svega prehrambenih proizvoda (svježeg mesa, svježe ribe, voća, povrća, pelena, a po novome i svježih jaja) bude glavna mjera.

S koalicijskim partnerima razgovarali su netom prije puštanja zakona u javno savjetovanje. Naravno da će, kaže, razgovarati ponovno. Sastanci su odrađeni i s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom te predstavnicima sindikalnih središnjica.

Vlada će taj paket mjera raspraviti na svojoj sjednici, a hoće li to biti već ovaj tjedan ili idući, to će, kaže Marić, još vidjeti. “Ali ideja je da, nakon što Vlada, bilo ovaj, bilo idući tjedan, usvoji taj paket od devet zakona, on odmah ide u Hrvatski sabor”, rekao je. Vjeruje da će im dva saborska čitanja dodatno pomoći da se mjere dodatno “razbistre”.

Stav Ministarstva financija je da porezne izmjene, poglavito one velike, trebaju stupati na snagu isključivo s početkom kalendarske godine. Iznimno su neke izmjene stupale na snagu sredinom godine, podsjetio je.

Da bi nova porezna reforma stupila na snagu, odnijet će još dio sredstava iz državnog proračuna. Koliko će ga poljuljati? Marić na to odgovara podatkom da je u prvih šest mjeseci ove godine ponovno zabilježen suficit.

“Dakle, višak u proračunu opće države od milijardu i 600. Bit ću iskren, ja se u pravilu ne volim previše na to referirati. Polovica je godine, imamo još izazova do kraja godine, ali činit ćemo sve da proračun bude kao što je bio u protekle dvije godine – bolji od originalnih projekcija. To je nešto što posebno gledaju rejting agencije. To je nešto što je nama izuzetno važno, da vratimo hrvatski kreditni rejting u investicijsku zonu, na dobrom smo putu”, dodao je.

Govorio je i o Uljaniku. “Državnom proračunu u ovom trenutku jedna od osnovnih prijetnji, koja nije originalno bila planirana, je protestiranje državnih jamstava koja su bila u proteklom razdoblju izdavana i davana tom brodogradilištu – za gradnju brodova, za dizanje kredita za gradnju brodova, pa između ostalog imamo i ovaj sanacijski kredit koji je , ispostavilo se, bio u potpunosti korišten ili najvećim dijelom za isplate plaća radnicima, odnosno najvećim dijelom za funkcioniranje samog brodogradilišta.

Dolazimo do situacije da brodogradilište nije u stanju izmiriti svoje financijske obveze i postoji opasnost da neka od tih jamstava budu protestirana”, rekao je Marić.

U prvom koraku su se, kaže, fokusirali na četiri broda za koja je iz samog brodogradilišta obaviješteno da neće biti izgrađena, odnosno da će biti otkazani ugovori. Sada je, kaže, zadnja informacija da možda jedan ipak bude izgrađen (“iako će i za tog jednog, s obzirom na to da nije u najvišoj fazi dovršenosti, ponovno trebati financijskih sredstava da se izgradi”).

I tada sam rekao da bi u nekakvom najgorem scenariju, kada bi se sva jamstva baš po osnovi ta četiri broda protestirala, bio iznos od preko 500 milijuna kuna. Dakle, 70-ak milijuna eura. S druge pak strane imamo sanacijski kredit s početka ove godine koji je u dospijeću baš na današnji dan.

Na neki način ja jesam u kontaktu s komercijalnim bankama da vidimo kako pronaći nekakva rješenja”, rekao je ministar. Upitan koliko su banke spremne na kompromise rekao je da bi govorio u njihovo ime.

“Vidjet ćemo po njihovim reakcijama. Ja sam ih pozvao na jedan sastanak, da vidimo koliko je to ukupno stanje, jer ja u Ministarstvu financija imam pregled izdanih jamstava, nemam puni uvid u to kako su se određene kreditne partije dogovarale. Svjesni smo činjenice da vrijeme ide. Vlada je donijela odluku da će pokriti plaće za srpanj i kolovoz. Naravno da neki sada pitaju što dalje?

Moja je odgovornost gledati iz perspektive poreznih obveznika i državnog proračuna. Sigurno da takve situacije donose određene izazove proračunu. Siguran sam da se mi s tim izazovima možemo nositi. Ali isto tako moramo biti svjesni da, što je više takvih sitiacija, manji je manevarski porostor za kreativne stvari, a nazvat ću porezno rasterećenje kreativnom stvari”, rekao je ministar.

 

Šoljić: Stanje u 3. maju alarmantno loše, neophodna krizna uprava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari