Pratite nas

Gospodarstvo

Javni dug u trećem kvartalu 2016. skliznuo na 85 posto BDP-a

Objavljeno

na

Nakon osam godina neprestanog rasta, 2016. bit će prva godina u kojoj je zabilježen pad javnoga duga, na što upućuje podatak da je na kraju trećeg tromjesečja njegov udio skliznuo na otprilike 85 posto BDP-a, navodi se u analizi Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem rujna prošle godine javni je dug iznosio 289,1 milijardu kuna, što je 1,4 milijarde kuna manje nego u prethodnomu mjesecu i 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto manje nego u rujnu 2015. godine, ističe se u analizi HGK, objavljenoj u ponedjeljak.

U odnosu na kraj 2015. godine, javni je dug na kraju trećeg lanjskog tromjesečja bio niži za 467,4 milijuna kuna.

Djelomično zbog toga, ali još više zbog ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je u trećem tromjesečju skočio za 2,9 posto na godišnjoj razini, udio javnoga duga u BDP-u spustio s razine od 86,7 posto na kraju 2015. na oko 85 posto na kraju rujna 2016. godine.

“Time se potvrđuje činjenica da će 2016. godina, nakon osam godina kontinuiranog rasta, biti prva u kojoj će biti zabilježen pad udjela javnoga duga u BDP-u”, ističu analitičari HGK.

Navode da na godišnjoj razini javni dug pada posljednjih sedam mjeseci, i to kao rezultat nižih potreba financiranja pri uspješnoj provedbi fiskalne konsolidacije, odnosno pri smanjenju proračunskog manjka.

Manje potrebe za zaduživanjem praćene su i promjenom u strukturi financiranja u kojoj raste udio domaćeg financijskog tržišta na račun inozemnog financiranja.

“Riječ je o posljedici odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom tržištu sredinom prošle godine zbog visokih traženih prinosa, ali i o povoljnim mogućnostima zaduživanja na domaćem tržištu na kojem je ekspanzivnim mjerama monetarne politike smanjena visina kamatnih stopa”, ističu analitičari HGK.

Domaći dug porastao, inozemni pao

U takvim je okolnostima u rujnu na godišnjoj razini povećana razina domaćega javnog duga za 7,2 milijarde kuna ili 4,2 posto, dok je inozemni dug pao za 8,4 milijarde kuna ili 7,1 posto.

Stoga je udio inozemnog duga u ukupnomu javnom dugu smanjen s 40,8 posto na kraju 2015. na 38 posto na kraju rujna 2016. godine, što ima pozitivan doprinos u smanjenju rizika povezanih s dugom, posebno valutnoga rizika, navodi se u analizi.

“Osiguravanje nastavka pozitivnih tendencija kretanja javnog duga iz prošle godine izuzetno je važno jer bi se time dao važan doprinos mogućnosti poboljšanja kreditnoga rejtinga zemlje, izlasku iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka i uklanjanju detektiranih makroekonomskih neravnoteža”, ističu iz HGK.

Ova će godina, smatraju, biti izazovna jer pri očekivanom postupnom rastu kamatnih stopa na svjetskim tržištima kapitala treba osigurati refinanciranje visokoga iznosa dospjelih obveza i financiranje novoga proračunskog manjka.

Stoga će “neophodni nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u ponajprije ovisiti o odlučnosti u primjeni fiskalne konsolidacije te o mjerama razvojne politike koje trebaju osigurati rast BDP-a po stopi višoj od tri posto”, zaključuju analitičari HGK.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mladi iz Njemačke dovode investitore u Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Mladi obrazovani ljudi hrvatskih korijena, koji već visoko kotiraju u bankarskom, financijskom i poslovnom životu bogate njemačke oblasti Rajna – Majna već deset godina pomažu njemačkim investitorima koji žele ulagati u Hrvatsku.

Hrvatska je zajednica u našoj oblasti nevjerojatno snažna, ne samo po brojnosti, nego je i ekonomski jaka. Gospodarske veze Hessena s Hrvatskom su jake, oni ovdje rade sjajan posao, kazao je Thomas Schaefer, ministar financija pokrajine Hessen.

Pokraj zračne luke, savez je organizirao nastup vladine Agencije za investicije i konkurentnost. Probrani gosti iz poslovnih krugova, investitori. Rizničar grada Frankfurta kaže, želimo što jaču suradnju. Hrvatski gospodarski savez je poput veleposlanika hrvatskih poduzeća u Njemačkoj, Frankfurtu i oblasti Rajna-Majna. Oni su i zagovornici interesa njemačkih poduzeća koja idu u Hrvatsku, kako bi investirala, pronašla kontakte. Kroz to je izrasla jaka veza, rekao je Uwe Becker, dogradonačelnik Frankfurta.

Kad tko spomene Hrvate i Hrvatsku, investitori ovdje uz Majnu već imaju u glavi sliku, dodaje Becker.

Hrvatski svjetski kongres okuplja na ovaj način i politički dio, gospodarski dio, investitore, mnoge koji su multiplikatori, koji povezuju gospodarstvo ovdje u Njemačkoj, kao i gospodarstvo u Hrvatskoj.

Ovdje usred bankarskog svijeta, skupina Hrvata mladih, obrazovanih i uspješnih, s dobrim vezama s ovdašnjim bankarima i investitorima, pokušavaju nešto učiniti za svoju domovinu i povezati ovdašnje investitore s Hrvatskom.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Hrvatska među tri zemlje EU s najvećim rastom industrijske proizvodnje

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je, uz Irsku i Dansku, zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u listopadu u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u listopadu porasla 2,7 posto na mjesečnoj razini, čime je njezin tempo gotovo udvostručen u odnosu na rujan kada je uvećana 1,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Daleko najsnažniji rast proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je Irska, za 10,6 posto, a slijedi Danska s 2,8 posto.

Najviše se u odnosu na prethodni mjesec smanjila proizvodnja na Malti, za 6,1 posto, u Portugalu, za 2,3 posto, i Nizozemskoj, za 1,8 posto.

Na razini EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u listopadu za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je smanjena 0,5 posto.

Pritom je najviše porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,7 posto. Najviše se pak smanjena proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto.

Eurozona je također zabilježila oporavak, uz rast industrijske proizvodnje za 0,2 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima Eurostata pala za 0,5 posto.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 0,5 posto. Najveći pad proizvodnje zabilježen je u kategoriji trajnih potroških dobara, za 1,9 posto.

Brži rast europske proizvodnje na godišnjoj razini

Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja u EU u listopadu porasla 4,2 posto, nakon 3,6-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, procjenjuju u Eurostatu.

Najviše je u listopadu povećana proizvodnja intemedijarnih dobara, za 5,3 posto, te netrajnih potrošačkih dobara, za 4,7 posto. Proizvodnja energije gotovo je stagnirala.

U eurozoni je proizvodnja uvećana 3,7 posto nakon revidiranog 3,4-postotnog povećanja u mjesecu ranije.

Najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,7 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije pala je 2,2 posto.

Među zemljama EU najviše je na godišnjoj razini poskočila proizvodnja u Irskoj, za 13,4 posto, Sloveniji, za 10,7 posto, Poljskoj, za 10 posto, i Rumunjskoj, za 9,1 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u listopadu uvećana na godišnjjoj razini za 4,3 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u mjesecu ranije.

Pad proizvodnje na godišnjoj razini zabilježile su Danska, za 2,3 posto, Malta, za 1,4 posto, i Nizozemska, za 0,4 posto. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari