Pratite nas

Hrvatska

Javni natječaj za financiranje projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2014

Objavljeno

na

Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku te očuvanje njihove pune……jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske. Jedan od načina ostvarenja tog cilja je i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih , zdravstvenih i ostalih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u BiH.

Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je Javni natječaj za ovu namjenu za 2014. godinu / tekst Javnog natječaja i popratna dokumentacija u privitku/.

Na Natječaj se mogu javiti registrirane pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini i to za programe i projekte koji nadopunjuju i proširuju zadovoljavanje općih i javnih potreba Hrvata u Bosni i Hercegovini kao što su

• izgradnja, obnova i opremanje ustanova kulture, te zaštita i obnova spomenika kulture, kao i podrška najznačajnijim kulturnim manifestacijama
• potpora javnim glasilima na hrvatskom jeziku koja osiguravaju pravo na informiranje
• nabava knjiga i časopisa hrvatskih nakladnika za škole (od osnovne škole do sveučilišta) i narodne knjižnice te potpora nakladničkoj djelatnosti u izdavanju djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu i časopisa od kulturološkog značenja
• izgradnja, obnova i opremanje obrazovnih ustanova (od predškolskih ustanova do sveučilišta) te izrada programa i projekata za izvođenje nastave na hrvatskom jeziku
• izgradnja, obnova i opremanje zdravstvenih ustanova te nabava opreme za liječenje, zaštitu i očuvanje zdravlja
• infrastrukturni projekti i drugi projekti usmjereni na stvaranje preduvjeta za održivi povratak i opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini

Prednost u dobivanju financijske potpore imat će veći projekti koji će proizvoditi dugoročnije učinke za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, programi i projekti koji se provode u partnerstvu s pravnim osobama iz Republike Hrvatske u smislu prekogranične suradnje, kao i programi i projekti koje financijski podupire lokalna zajednica.

Prijavu programa i projekta na prijavnom obrascu s traženom projektnom dokumentacijom potrebno je dostaviti isključivo poštom na adresu: Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana 6, 10 000 Zagreb, Republika Hrvatska, s napomenom “za Javni natječaj”.

Rok za podnošenje prijava programa i projekata za financijsku potporu iz sredstava državnog proračuna RH za 2014. godinu, sukladno uvjetima ovog Natječaja, je 30 dana od dana objave Natječaja, zaključno s 9. lipnja 2014. godine.

Za dodatne informacije možete se javiti na brojeve telefona: +385 1 6444 692, 6444 681 radnim danom od 10.00 do 14.00 sati te na e-mail adresu:

[email protected]

Više na http://www.hrvatiizvanrh.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Dan logoraša i logora Knin: I knjigama štititi istinu o Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak u Kninu predstavljena je knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film, te je istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu.

Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad Knin.

U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vpojarna i logor Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.

U kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.  “Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i samostalne države Hrvatske”, istaknuto je na Komemoraciji sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.

Na skupu je predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” autora Ivana Lipaka, a prikazan je i istoimeni dokumentarni film.

“Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su ponositi hrvatski branitelji,” rekle je Josipa Rimac državna tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica obilježavanja Dana logoraša.

 Rimac: Prisjećamo se branitelja koji su prošli srpske koncentracijske logore, mučeni, silovani, ubijani i nisu doživjeli slobodnu Hrvatsku

Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike pridaje tomu da “ne odu u zaborav logoraši srpskih koncentracijskih logora.”

“Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se ona ne pronađe,” kazala je.

Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.

“Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i zahvalnost hrvatskim braniteljima,” poručila je Rimac.

Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su “prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani, ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.”

Kovač: Hrvatska  porazila veliko zlo – Miloševićev velikosrpski fašizam

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika Srbije.

“Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,” naglasio je Kovač.

Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku, te je da Republika Hrvatska  ‘porazila veliko zlo, a to zlo je Miloševićev velikosrpski fašizam’.
“Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u Hrvatskoj,” rekao je Kovač.

U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.

“I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima) naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove Europska unija,” poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih logoraša na dobivanje odštete od Srbije.

U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, među kojima žene i djeca

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i Hitlerom.

“Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva,” kazao je Turudić.

“Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni, zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad hrvatskim stanovništvom,” rekao je Turudić.

Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike Hrvatske.

“Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i 500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,” istaknuo je Turudić.

Dodao je kako bi knjigu “Svjedočanstva glinskih logoraša,” trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.

Lipan: Saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji gdje rade kao robovi

Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje rade kao robovi.

“Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje. Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od Srbije za sva stradanja,” kazao je Lipak.

Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja ’95.” položeli su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne  zapaljene svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu .

Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Švercali migrante pa htjeli pregaziti policajca, on pucao u gume auta

Objavljeno

na

Objavio

Policija je na području Mostanja u ponedjeljak uhitila dvojicu muškaraca osumnjičenih za krijumčarenje migranata u karavanu njemačkih registracija, a koji su prethodno bježali i u mjestu Živković Kosa kod Vojnića vozilom pokušali pogaziti policajca, zbog čega je policajac zapucao iz službenog pištolja kako bi ga zaustavio.

Načelnik Policijske uprave karlovačke Darko Bratić je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Karlovcu izvijestio kako je riječ o ilegalnom prevoženju migranata.

Naime, na mjestu događaja u Živković Kosi policija je uz cestu pronašla ukupno 29 stranaca, migranata, a u vezu s kaznenim djelom protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj dovode se najmanje dvije osobe u karavanu njemačkih registracija.

Vezano za uporabu službenog pištolja, kao sredstva prisile, Bratić je istaknuo da je policajac opravdano uporabio oružje i pucao u stražnje gume karavana jer je vozilo prethodno krenulo na njega.

“Naime, vozač osobnog automobila njemačkih nacionalnih oznaka nije postupio po znakovima policajca i zaustavio vozilo, već je ubrzavajući krenuo vozilom na policijskog službenika u namjeri da ga pregazi, što je policajac izbjegao, bacivši se u stranu pri čemu je izvadio službeni pištolj te prema zadnjim gumama vozila ispalio dva hica”, navedeno je iz PU karlovačke.

Vozilo je nastavilo prema Karlovcu i zaustavilo se na ulazu u Karlovac na području Mostanja, a dvije osobe iz njega su pobjegle. Policija je ubrzo pronašla vozilo i u njegovoj blizini dvije osoba koje su uhićene jer se dovode u svezu s ovim događajem.

U tijeku je kriminalističko istraživanje i protiv njih će u koordinaciji s državnim odvjetništvom biti podnesene odgovarajuće prijave.

Za sada nije dostupan podatak iz koje su zemlje migranti, a s njima će se postupati po zakonskim propisma, rekao je načelnik PU karlovačke Bratić.

Izrazio je zadovoljstvo što u ovom slučaju nije bilo ozlijeđenih, te da je na ovaj način spriječeno još jedno krijumčarenje ljudi.

Za jučerašnje smrtno stradavanje dvojice migranata u Drežnici kod Ogulina, rekao je da su Alžirci, te da se radilo o nesretnom slučaju, jer je na njih palo kamenje u još nerazjašnjenim okolnostima odrona.

Policija: Migranti stradali prilikom odrona kamenja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari