Pratite nas

Događaji

Javni razgovor: Satira ili govor mržnje – gdje je granica?

Objavljeno

na

“Satira ili govor mržnje – gdje je granica” naziv je drugog u nizu javnih razgovora o medijima u organizaciji HNiP-a i Matice hrvatske, koji se održao u srijedu, 13. travnja navečer u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu.

[ad id=”93788″]

Sudionici rasprave bili su Katja Kušec, potpredsjednica HNiP-a, Hrvoje Hitrec, književnik i publicist, Vedran Kukavica, novinar i književnik, teoretičar književnosti dr. sc. Tomislav Brlek i odvjetnik Nevio Svilar, dok je raspravu moderirao tajnik HNiP-a Hrvoje Juvančić. U zanimljivu raspravu uključili su se i brojni prisutni posjetitelji – dr.sc Dubravko Ljubić, dr. sc, Vlado Jukić, Smiljana Škugor Hrnčević, te više zainteresiranih građana.

– Mi u novinarstvu smo zapravo suočeni sa dnevnim situacijama kada moramo dobro razgraničiti što je satira, a što je govor mržnje i tu je bitno naglasiti da do izražaja dolazi educiranost, istaknula je Katja Kušec, novinarka i potpredsjednica HNIP-a.

Nakon povijesnog uvoda dr. Brleka, koji je pokazao primjere još iz staroga Rima iz kojih je bilo vidljivo da je vrijeđanje i prostački rječnik čest u ovom književnom žanru, rasprava je sugerirala da tanku granicu između govora mržnje i slobode ugovora, odnosno između literarne kvalitete (tj. duhovitosti) i trasha (tj. primitivnog prostačenja i vrijeđanja), nije moguće jasno odrediti raspoloživim teorijskim alatima povijesti književnosti i novinarstva.

Nazočni pravnici su navodeći domaće i inozemne pravosudne primjere presuda za govor mržnje ukazali kako je u pravnom smislu pitanje slobode govora i “satiričkog” govora mržnje, zbog višeznačnosti satire, također donekle ovisno i o osobnom doživljaju uvrede te o osobnim procjenama sudaca.

Književnik Hrvoje Hitrec ustvrdio je kako je ono što se danas promovira kao satira uglavnom ispod svake granice dobrog ukusa i književne kvalitete, ali da je isto tako ta loša satira usmjerena protiv uvijek istih dijelova hrvatskog društva, bez obzira bili oni u poziciji moći ili oporbi.

Nadovezujući se na Hitreca, književnik i novinar Vedran Kukavica pojasnio je i da je pošteno tržišno natjecanje satiričara uvelike onemogućeno medijskim monopolom koji podržava samo jednu varijaciju satire, onu o kojoj je govorio Hitrec.

Kukavica smatra kako se satira u jednom dijelu pretvorila u profesiju i kako to nije dobro ni za samu satiru.

– Uostalom satira koja je plaćena na bilo koji način sa bilo koje strane – ona se kosi sa samom biti te nekakve slobode, istaknuo je Kukavica.

Jedna zainteresirana građanka predložila je da razlika između satire i govora mržnje leži u tome prema kome je “oštrica” uperena – prema većini (satira) ili manjini (govor mržnje) – to jest prema tako izmjerenoj ranjivosti te skupine.

Održivost takve definicije demantirao je dr. sc. Dubravko Ljubić, inače viši ustavnosudski savjetnik na Ustavnom sudu, koji je neutemeljenost takvog pristupa zorno ilustrirao primjerom Apartheida u Južnoafričkoj Republici gdje je marginalizirano i stigmatizirano većinsko stanovništvo. Konstatirao je da se može govoriti satiri prema poziciji moći, ali ne prema većini ili manjini u nekom društvu.
Što se tiče govora mržnje kao pravne kategorije objasnio je kako se u zapadnim demokracijama daje prednost slobodi govora pred sankcijama, pa se govor mržnje definira na razini osobne tužbe pri čemu tužitelj treba dokazati konkretnu štetu koju mu je takav govor nanijeo.

S pitanjima su se uključili i drugi zainteresirani građani, među kojima je bilo i onih koji su sugerirali kako je “društvena sloboda” najvažniji cilj javnog djelovanja, koji nadvisuje sva ostale kontroverze satiričnog javnog govora.

Pri kraju je posebice detaljno razmotren slučaj pjesme rugalice hrvatskoj himni “Lijepa naša haubico” objavljene u tjedniku Novosti za koju su pravni stručnjaci odgovorili da je zbog kršenja Zakona o grbu i himni podložna pravosudnom postupku bez obzira je li u pitanju stvarna ili samodeklarirana satira, te da je DORH u ovom slučaju trebao postupiti poslužbenoj dužnosti.

Moderator razgovora Hrvoje Juvančić na kraju je ustvrdio da se kroz raspravu pokazalo da u situaciji fluidnih teorijskih definicija satire i govora mržnje, pravosuđe još uvijek najjasnije definira granice između satire i govora mržnje, a i tržišno natjecanje između duhovite i prizemne politikantske satire.

Nakon 2 sata zanimljive rasprave tribina je završena neformalnim druženjem sudionika i posjetitelja tribine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Dan otvorenih vrata na HVU ‘Dr. Franjo Tuđman’ u Zagrebu i Splitu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HVU / M. Sever (Arhiva)

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” održava se u subotu u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu te u splitskoj vojarni “Admiral flote Sveto Letica-Barba” u Loru, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

Posjetiteljima su prezentirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studijski programi za potrebe Oružanih snaga RH, navode iz MORH-a.

Također prezentirani su uvjeti i način upisa na studij Vojnog inženjerstva, Vojnog vođenja i upravljanja, Vojnog pomorstva i Aeronautika – smjer vojni pilot, kao i posebni kriteriji Ministarstva obrane RH za upis, kadetska prava i obveze te vojna obuka. Posjetiteljima je omogućen i obilazak Kampusa, kabineta i drugih objekat, razgovor s kadetima te razgledavanje brodova Hrvatske ratne mornarice.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Širokom Brijegu obilježena 74. obljetnica jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 74. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu 4. – 7. veljače održali su se »IX. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«. Prva tri dana molitveni program započinjao je molitvom krunice, a nastavljao se slavljenjem sv. mise zadušnice za ubijene fratre i puk. Kroz ove dane sv. mise zadušnice predvodio je fra Ivan Landeka, ml., uz sumisništvo vicepostulatora fra Miljenka Stojića i fratara iz širokobriješkog samostana. Molitvom krunice, čitanjem i pjevanjem na sv. misama posebno su sudjelovali ministranti, članovi Franjevačke mladeži te članovi Franjevačkog svjetovnog reda i zborova koji djeluju u župi.

Kroz ova tri dana dodijeljene su i nagrade te prigodne plakete nagrađenima na »VIII. nagradnom natječaju« na temu pobijeni hercegovački franjevci. Zastupljeni su bili uzrasti djeca, mladež i odrasli.

Danas, na dan obljetnice ubojstva franjevaca na Širokom Brijegu, 7. veljače, koji je ujedno i dan sjećanja na sve hercegovačke franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i poraću, molitveni program započeo je u 16.00 molitvom kraj ratnog skloništa gdje su članovi Frame Široki Brijeg zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana 24 ubijena fratra. Svečanu sv. misu zadušnicu predslavio je dr. fra Miljenko Šteko, provincijal hercegovačkih franjevaca, uz sumisništvo generalnog vikara hercegovačkih biskupija don Željka Majića, vicepostulatora fra Miljenka Stojića i 70-ak drugih hercegovačkih franjevaca.

Pjevanje na sv. misi predvodio je veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić. Misno čitanje pročitao je fra Rade Dragićević, koji je pohađao glasovitu franjevačku gimnaziju na Širokom Brijegu. Molitvu vjernika čitali su gvardijani samostana.

Provincijal je u propovijedi istakao sljedeće. »Tu nepreglednu kolonu svjedoka, u Drugome svjetskom ratu i poraću, ovoga ozemlja uprisutniše – svojom krvlju natopljenim haljinama – i naša braća. Jedan fratar, pa dva, pa dvanaest, pa tri, pa sedam, i tako do broja 66 ubijenih. Mi poznajemo neka mjesta stradanja, o drugima još uvijek nagađamo. Poznati su nam neki iskazi, poznajemo i neke sudionike, ali nipošto sve. Kad god pokušamo prodrijeti do potpune istine, ustanovljujemo da nam netko ili nešto u čudnovatu križištu iznova izmiče. Šezdeset i šest braće, na čelu s provincijalom fra Leom, slične sudbine sa smrću pred očima, sudbine povezane i odvojene poznatim i nepoznatim vremenom i mjestom. A uvijek i svugdje na njihovim stratištima prisutnost zločina gotovo opipljiva.

U ovo predvečerje ovdje smo s osjećajima zahvalnosti za vjeru i žrtvu naše pobijene subraće, ali i za svu ostalu braću i sestre koji su kao krštenici svjedočili Kristov križ i tako svoje trpljenje ucijepili i u naše postojanje. Tragamo, preko Vicepostulature, za dokazima u istini i nosimo njihov spomen u realitetu događaja – daleko od svih mitologija. Kao vjernici sabrali smo se na slavljenje euharistije, koja je “vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve” i izvor iz kojega dolazi naša vjernička snaga. Došli smo kako bismo i ovaj put svome Gospodinu kazali u euharistijskoj molitvi: “Zahvaljujemo ti što si nas pozvao da stojimo pred tobom i tebi služimo!” – kao što ti služahu i braća naša ubijena. Služahu, nalik onome što izvješćuju Djela apostolska: “Svaki su dan postojano – kao po dogovoru – bili u hramu, i po kućama lomili kruh” (Dj 2, 46). A onda su u strašnom mučenju i rastanku uviđali da je nekima zbog njih i njihova služenja bila tijesna ova dolina suza… pa su ih na silu uklonili!«

Na kraju sv. mise zadušnice nazočnima je nekoliko riječi uputio generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić koji je prenio pozdrave mjesnog biskupa Ratka Perića te se zahvalio Vicepostulaturi na svemu što čini. Još je dodao. »Zato danas izričemo zahvalnost dragom Bogu da su pobijeni fratri bili spremni darovati najviše što su imali, svoj život, njima zahvaljujemo na svjedočkom primjeru ljubavi prema Bogu, svojoj Crkvi, svome redu i svome narodu.«

Fra Miljenko Stojić, vicepostulator postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomogli tijekom ovih dana i tijekom čitave godine. Kratko je predstavio rad Vicepostulature kroz proteklu godinu te istaknuo sljedeće. »Nastavili smo tragati za posmrtnim ostatcima naše pobijene braće pa smo uspjeli pronaći još njih trojicu iz skupine od njih 9 koje su jugokomunisti odveli iz naše mlinice i hidrocentrale 8. veljače. Trenutno dovršavamo još određena provjeravanja i mislim da ćemo za koji tjedan o svemu iscrpno obavijestiti javnost.«

Riječi zahvale izrekao je i fra Tomislav Puljić, gvardijan širokobriješkog samostana, koji se također zahvalio svima koji su bili sudionici ovoga slavlja. »Mi danas obnavljamo uspomene na one koji su sveto živjeli i koji su usmrćeni kao mučenici, da sjećanja na njih budu što sadržajnija i snažnija te da donesu plodove ljudima na dobrobit, Bogu na slavu. Oni su naše svete i obvezujuće uspomene i naše moći koje nas osposobljavaju da uz Božju pomoć gradimo bolji svijet, nadvladavajući grijeh koji lako zavodi, grijeh nepoštivanja i zaborava.«

Kroz ova četiri dana molitveni program je putem interneta i radiovalova prenosila Radiopostaja Široki Brijeg i Radio Marija u BiH. Katolički tjednik stradanju hercegovačkih franjevaca posvetio je temu najnovijeg broja. A i mnogi drugi mediji izvijestili su o svemu, na čemu im se posebno zahvalio vicepostulator fra Miljenko Stojić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari