Pratite nas

Što je HTV iza kulisa činio sa filmom o Gotovini ‘pod palicom’ Štrbca i Pusića?

Objavljeno

na

“Snimljena su dva filma u trajanju od 35 minuta, a oni su očekivali kako je tada Jutarnji list pisao presudu Tuđmanovoj Hrvatskoj. Na dan presude pripremana je i emisija u kojoj su trebali gostovati Zoran Pusić, Vesna Teršelić, Anto Nobilo, Puhovski i general Stipetić, a gost iznenađena trebao je biti Savo Štrbac”, kaže Lošo.

DomazetDokumentarni film ‘Generali‘ jedan od najisčekivanijih uradaka javne televizije priveden je kraju, prikazivanjem posljednjeg serijala. Zadatak da progovori o Gotovini i Markaču na sebe je preuzeo novinar Hrvoje Zovko. Da zadatak nije bio jednostavan govore najave i odgađanja, pa čak i odustajanja od filma. Premda se nakon mnogo natezanja film ipak prikazao sudeći po tvrdnjama geostratega i geopolitičara Davora Domazeta Loše nije izazvao pozitivne reakcije.

Naime, kako je Lošo ustvrdio u razgovoru za naš portal taj serijal o generalima bio je pripremljen ranije, a trebao se prikazati na dan drugostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču. “Snimljena su dva filma u trajanju od 35 minuta, a oni su očekivali kako je tada Jutarnji list pisao presudu Tuđmanovoj Hrvatskoj. Na dan presude pripremana je i emisija u kojoj su trebali gostovati Zoran Pusić, Vesna Teršelić, Anto Nobilo, Puhovski i general Stipetić, a gost iznenađena trebao je biti Savo Štrbac”, kaže Lošo. Plan je prema riječima našega sugovornika bio da emisija traje nekoliko sati te da se u nju ukomponiraju dva filma, a Štrbac i spomenuta ekipa trebali su raspravljati o isplati ratne odštete Srbima. “To im je palo u vodu jer su naši generali oslobođeni pa je film spremljen u bunker pa se nadosnimava i uređuje novi dio te se kao takav prikazuje. Ne znam zašto je general Markač pristao na sudjelovanje u tome, ali on je na koncu dobro govorio”, smatra Domazet Lošo.

Serijal je to napominje Lošo koji potpuno pogrešno pristupa Domovinskom ratu. “Sudionici u filmu su oni koji su zastupali Haaški sud – Stjepan Mesić i Đikić. General Stipetić bio je u oružanim snagama, ali nije sudjelovao u bitnim operacijama. Govore o Oluji, ali ne i o tome kako i kada je planirana”, napominje geostrateg dodajući da je ta operacija planirana mjesecima ranije. Također, o Oluji nisu govorili oni koji su je izvodili dakako jasno je da Bobetko o njoj ne može progovarati, ali osim generala Gotovine u Stožeru je sudjelovalo još šest generala. U serijal nije uključen niti naš sugovornik Davor Domazet Lošo bez čije se prosudbe ovako ozbiljna operacija nije mogla planirati. Jednako tako, napominje Lošo nema niti generala Tolja. “Ne bih želio sada dalje nabrajati generale, ali ta emisija nije dobra. Dogodila se dupla manipulacija u kojoj je nositelj javna televizija. Prvo pripremaju jedan materijal, a nakon što su generali oslobođeni oni ga prerađuju. To je neprekidna obmana i laž. U filmu sudjeluju oni koji nisu bitni i čini mi se da HTV svjesno ide u dvostruku manipulaciju. Poruka je ta da se Oluja dogodila, ali ona je očito i dalje dvojbena”, analizira Lošo te sarkastično poručuje da bi serijal bio bolje napravljen u Beogradu. Hrvatskoj, stava je naš sugovornik više nisu problem Srbi jer njih smo pobjedili poteškoće nam stvaraju jugoslaveni koji su se ustoličili u sve pore društva.

“Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić zastupa Zapadni Balkan što je jednako Jugoslaviji, a to čini preko svojih medijskih bastiona. HTV nije hrvatska već jugoslavenska televizija. Pa vidite, oni nemaju niti jednu emisiju da nemaju gosta iz Beograda. Uvodi se i srpski jezik, a sa ovim serijalom pretvorili su se u televiziju SAO Krajine”, zaključak je Domazeta Loše.

IvaMeđugorac/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Švedska epidemiologinja oštro kritizirala vlasti: ‘Pogriješili smo, trebali smo sve zatvoriti’

Objavljeno

na

Objavio

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedski pristup borbi protiv koronavirusa zaprepastio je svijet koji je u čuđenju nastavio promatrati jedinu zemlju na svijetu koja nije uvela stroga ograničenja. S današnjim danom ima više od 33 tisuće zaraženih i 3998 smrtnih slučajeva.

Bivša glavna švedska epidemiologinja Annika Linde odlučila je progovoriti o kontroverznoj strategije te države u borbi protiv koronavirusa. Iako je do sada podržavala švedski pristup pandemiji koji je predvodio epidemiolog Anders Tegnell, predomislila se vidjevši koliko smrtnih slučajeva ima Švedska naprema Danskoj, Norveškoj i Finskoj.

Ona smatra da su vlasti trebale uvesti stroga ograničenja u ranim fazama pandemije da bi virus stavili pod kontrolu, piše The Guardian.

– Mislim da nam je trebalo više vremena da se pripremimo. Da smo zatvorili vrlo rano, za to vrijeme mogli bismo se uvjeriti da imamo ono što je potrebno za zaštitu onih najranjivijih skupina – rekla je Linde, prenosi Večernji List.

Švedska je imala najmanje restriktivni pristup borbi protiv pandemije. Oni su smatrali kako mogu računati na zdrav razum pojedinaca i njihovu društvenu odgovornost.

Švedska javnost i političke strukture i dalje podržavaju Tegnella i agenciju za javno zdravstvo, no kritike koje je iznijela ugledna epidemiologinja nisu ostale nezapažene.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari