Pratite nas

Vijesti

Je li bogaćenje na račun siromašnih prirodan proces?

Objavljeno

na

Tragedija poplava u BiH potamnila je i bacila u drugi plan praktički sve probleme koje su iznijeli pred javnost prosvjedi s početka ove godine, pa tako i problem ekonomske neravnopravnosti i koncentracije dohotka i bogatstva u ovoj državi. U medijima i na raznim skupovima spominjala se brojka od stotinjak ljudi u BiH čije bogatstvo nadilazi pojedinačno trideset milijuna dolara. Ne može se zamijetiti da je taj podatak bilo čime potkrijepljen. Još je upečatljivije da on nije izazvao neke sustavne reakcije bilo koje znanstvene ili obrazovne institucije ili neke političke stranke.

Bogaćenje

moneyNeki to objašnjavaju time da je problematika raspodjele dohotka i bogatstva neuhvatljiva, te da je za ekonomiste suviše “socijalna”, a za društvene djelatnike suviše “ekonomska”, pa profesionalno nikome ne pripada. Osim “okorjelim ljevičarima” koji tu temu vječito eksploatiraju.

A takvih uvijek ima. U zadnjih tridesetak godina takvi znanstvenici kao Larry Michel, James Galbraith, Edward Wolf, Francois Bourguignon, objavljuju dokumentirane knjige o sve većoj nejednakosti u raspodjeli dohodaka i bogatstva, kako u najrazvijenijim zemljama, tako i u svjetskim razmjerima.

Jezivo izgleda takozvani “lijevak raspodjele dohotka” na svjetskoj razini, gdje je manje od dvadeset posto stanovništva progutalo osamdeset posto dohotka. A taj “Paretov princip” raspodjele dohotka 80:20 kao da se javlja poput prirodnog zakona distribucije. Ako je nešto prirodno, onda se tome nema što prigovoriti. I to je moćan argument bogatima da se i dalje “prirodno” bogate. U svijetu i u nas.
Prošle godine jedan mladi francuski znanstvenik, usput i povezan s djelatnostima francuske socijalističke partije, a sasvim nefrancuskog imena – Thomas Piketty – objavio je na svom jeziku knjigu “Kapital u dvadeset prvom stoljeću” od gotovo šest stotina stranica. Postigavši uspjeh u svojoj zemlji, knjiga je prevedena i objavljena 2014. na engleskom jeziku, gdje ostvaruje fenomenalan uspjeh i nalazi se na listi bestselera kuće Amazon.

Poznati “Sunday New York Times” stavlja tu knjigu uz bok najpoznatijih knjiga povijesno priznatih ekonomista, kao što su Adam Smith, Thomas Malthus, Karl Marx, John Maynard Keynes. Iako u toj knjizi empirijski nalazi nisu ni novi ni revolucionarni, konstruirane vremenske serije za posljednjih dvjesto pedeset godina izvanredno su dokumentirane, posebno za novije razdoblje od stotinjak godina i, možda i bez namjere autora, žestoko obnovile rasprave o kapitalizmu neoliberalnog tipa. Jer upravo zadnjih tridesetak godina svjedoče ogromnom ubrzanju bogaćenja najbogatijih.

Pitanje je sada zašto je ta knjiga izazvala tolike pohvale i interes o nečemu o čemu i drugi odavno pišu, a nisu postigli ni izdaleka takav uspjeh? Neki misle da je razlog čisto politički – ova knjiga, kao i kritika sadašnje situacije, sada ne dolaze iz pera nekog “ljevičara”, nego od ekonomista koji gradi svoj pristup i empirijske analize na tradicionalnoj neoklasičnoj ekonomskoj teoriji. Sam se autor zgraža nad trendom koncentracije dohotka i bogatstva u najrazvijenijim zemljama svijeta u posljednjih tridesetak godina. Doduše, teorijski alat analize je jednostavan; koristi se konvencionalna analiza marginalne produktivnosti čimbenika proizvodnje rada i kapitala, pri čemu se tvrdi da marginalna proizvodnost kapitala određuje profitnu stopu. Budući da je ova konstantno viša od stope rasta društvenog proizvoda, porast nejednakosti u korist vlasnika kapitala je neizbježna posljedica.

Da bi se taj trend zaustavio, Piketty predlaže progresivne porezne stope u odnosu na visoke dohotke, kao i strožu poreznu politiku prema nasljednicima. Ovi posljednji danas formiraju nasljednu plutokraciju koja ničim nije zaslužila svoj izuzetni ekonomski prosperitet. Neki kritičari knjige smatraju da su takvi recepti promjene postojećih trendova naivni, te da ne zadiru u strukturne promjene postojećeg društveno-ekonomskog sustava koje jedine mogu donijeti prave i trajne pomake u ovom području. Očito, kako što i sam autor povremeno dade naslutiti u svojoj knjizi, profitna stopa nije određena samo tehnološkim promjenama, nego više političkim i institucionalnim činiteljima koji utječu da raspodjela ekonomske i političke moći pripada sve užem kugu ljudi.
Iz gornjega bi se moglo zaključiti da su i procesi distribucije dohotka u BiH u svjetskom trendu, pa im se nema smisla suprotstavljati. Oni su prirodni. Koliko je, generalno gledano, analiza pravih uzroka bogaćenja malog dijela stanovništva u međunarodnim i nacionalnim okvirima kod Pikettyja nepotpuna, toliko su njegovi empirijski zaključci nepobitni. Izvjesno je da se bogaćenje posvuda po svijetu ne odvija po shemi koju ovaj autor nudi. Sasvim sigurno ne u BiH gdje su ratno profiterstvo, pljačka društvene imovine, privatizacija i korupcija puno važniji činitelji od raskoraka između stope rasta gospodarstva i profitne stope. Nije li tako i u svijetu u kojem svake godine ilegalno, utajama poreza i drugim nelegalnim postupcima, nestaje oko tisuću milijardi dolara iz gospodarskog tijeka i mogućih državnih prihoda?

Puno pitanja

Konačno, je li sve više siromašnih i malo basnoslovno bogatih ljudi samo moralno pitanje, stvar društvene pravednosti i posljednje negiranje ljudske solidarnosti? Mnogi stvari vide posve drukčije. Vide taj proces kao rascjep ljudskog društva i udaljavanje od mogućnosti uspješnog preživljavanja ljudske vrste, odnosno gaženja osnovnih principa održivog razvoja čovječanstva. Nije samo pod znakom pitanja daljnji razvoj participativne demokracije koja bogatima nije potrebna. U prvom je redu ugrožen procvat ljudskih potencijala svih i svake osobe u ljudskom društvu. Siromaštvo jednostavno presijeca korijene društvenog kapaciteta da svi doprinesu najkvalitetnijem i najbržem rješavanju problema i ukupnom ljudskom prosperitetu. Izgubljeni potencijal također opasno smanjuje sposobnost društva utvrditi što su bitni problemi koje treba rješavati na putu održivog razvoja. Time je drastično smanjena društvena inteligencija nužna za budući održivi razvoj svih i svake društvene zajednice. Pikettyjevi podaci statističkim jezikom neizravno upozoravaju na tu činjenicu. I zato je dobro da je ta knjiga pravi bestseler. Trebali bi se mnogi, a među njima ekonomisti, političari i ostali prihvatiti tog teksta, jer za svakoga je to izazovno štivo. Knjiga je definitivno izazov za studente i nastavnike novog sveučilišta kojem i sam pripadam.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Nadbiskup Hoser: Hercegovina je lijepa i Božji dar vama

Objavljeno

na

Objavio

Mnogo je razloga za reći: Hvala! Bogu i Gospi i župljanima, koji imaju široko i otvoreno srce!

Večer zahvale svim župljanima koji pomažu drugima, bilo da besplatno primaju osobe s poteškoćama u razvoju kad dolaze na hodočašće, bilo da besplatno primaju svećenike kad dolaze na seminar za svećenike, bilo da čine dobro na bilo koji drugi način – to je bio povod i razlog, kako stoji u župnom listiću, što je u dvorani Ivana Pavla II. u Međugorju pred više od tisuću župljana i gostiju održana “Večer zahvale”, piše Večernji list BiH.

Zahvaljujmo Bogu

Krenulo se koncertom sekcija iz međugorske župe. Prvu pjesmu “Majko, hvala ti“ otpjevao je mali župni zbor. Potom su nastupili veliki župni Zbor Kraljice Mira, Frama, Tamburaški orkestar Misericordia, Sara Brkić solo violina, klape Mir i Concordia, Zagrebačka promenada – TO Šurmanci, Leatitia, HKUD Vionica…

– Mnogo je razloga zašto večerašnjim zajedništvom i pjesmom dragom Bogu želimo reći hvala. Jedan od njih svakako je imenovanje apostolskog vizitatora za župu Međugorje, nadbiskupa Henryka Hosera – kazala je Sanja Pehar, voditeljica programa, inače glavna urednica Radio postaje Međugorje. Fra Marinko Šakota istaknuo je u svome obraćanju kako Bogu možemo zahvaliti za sve ono što jesmo, što imamo i što činimo.

– I Gospa, naša nebeska Majka, uči nas zahvalnosti, zato ćemo u nastavku pjevati njoj. Zahvalnost znači priznanje da nam je Bog dao darove. Zahvalnost pripada Bogu i drugima, a to znači prepoznati Božje djelovanje u svome životu i u životu svoje obitelji i biti potpuno svjestan da je to dar.

Zahvalnost je najdublji izraz vjere i povjerenja u Boga. Tko zahvaljuje, priznaje da sve dobro dolazi od Boga. Mnogo darova od Boga dobili su i mladi koje ćemo slušati u nastavku. Bogu hvala, možemo kazati i za mlade okupljene u Frami.

Ponosni su i Bogu zahvalni na nagradama s kojima su se nedavno vratili iz Sarajeva s Framafesta gdje su osvojili 1. mjesto festivala i nagradu za scenski nastup s pjesmom “Bog nas ljubi”. Hvala, i da, i vi ste dragi župljani toliko puta ne samo kazali, nego i svojim primjerom pokazali. Kada ste u svoje domove besplatno primili osobe s invaliditetom, kada je vaša obitelj bila spremna ugostiti svećenike, kada ste se u humanitarnim akcijama sjetili potrebitih, kada ste svojim životom hodočasnicima posvjedočili Gospa je ovdje. Hvala vam! – istaknula je Pehar.

Onda je na noge digla sve u dvorani pjesma “Samo je jedna Marija” u izvedbi pjevačke skupine iz Vionice. Na kraju “Večeri zahvale” nazočnima se obratio nadbiskup Henryk Hoser.

I umrijeti za domovinu

– Ovo je bila prekrasna večer na kojoj smo doživjeli i dirljive trenutke. Imali smo prigodu vidjeti iskustvo ove mladosti. Zaista sam iznenađen talentima koje ovdje imate. Nikad nisam sreo jedan narod koji je toliko muzikalan kao ovdje u Hercegovini. Bio sam zaista ganut kad ste pjevali pjesmu o ljubavi i Hercegovini. Hercegovina je lijepa i Božji dar vama. Potrebno je ljubiti svoju zemlju. Raditi za nju. I voljeti je. I umrijeti ako treba, za domovinu i Crkvu – istaknuo je nadbiskup Hoser.

Župljani su tada apostolskom vizitatoru za međugorsku župu, Papinu izaslaniku Hoseru, uručili prigodne darove. Uime župljana župnik fra Marinko Šakota uručio mu je umjetničku sliku, dar sakralnoga umjetnika Ante Mamuše iz Novog Travnika.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Igor Vukić o Ivi Goldsteinu i njegovoj novoj knjizi ‘Jasenovac’

Objavljeno

na

Objavio

Mediji su ovih dana dali veliku pozornost knjizi Ive Goldsteina ‘Jasenovac’ koja će biti predstavljena na Interliberu. Ivo Goldstein se također posebno obrušio na publicistu Igora Vukića, autora knjige ‘Radni logor Jasenovac’, prozivajući ga revizionistom koji selektivnim pristupom lažima zavarava javnost.

Zbog toga su u PODCAST VELEBIT pozvali Igora Vukića koji je detaljno analizirao pisanje Ive Goldteina, navode iz njegove knjige koje su mediji prenijeli te ih jednog po jednog gotovo u potpunosti raskrinkao kao neistine, krivotvorine ili plod mašte.

Tko su ‘svjedoci’ koje Ivo Goldstein citira u knjizi i koristi za svoje tumačenje zbivanja u Jasenovcu?
Koliko su vjerojatni opisi ubijanja koje Goldstein opisuje u svojoj knjizi?
Je li Ante Ciliga rekao ono što se navodi u Goldsteinovoj knjizi?
Jesu li opisi ustaških ubijanja logični prema okolonostima i ukupnoj situaciji u kojoj se događaju i poklapaju li se sa dokumentima iz arhivske građe?

Koliko su vjerojatne priče o ‘leševima koji plivaju Savom’?
Zašto se Goldstein bavi smišljanjem sintagmi poput ‘4M’ koja se odnosi na Maksa Luburića, Ljubu Miloša, Ivicu Matkovića i Miroslava Filipović-Majstorović? Je li to zloporaba naziva nekad vrlo polpularnog pop sastava u Hrvatskoj ‘4M’?
Kako je Goldstein postao amater-psiholog i upustio se u stručne prosudbe psihoprofila pojedinaca koje optužuje u svojoju knjizi?
Kako je moguće izjave i priznanja ustaša koje su krajem Drugog svjetskog rata, batinama na jugoslavenskom sudu iznuđene, uzimati kao ozbiljan i povijesno relevantan dokument?

Koliko ima mašte, koliko naučne fantastike, a koliko ozbiljnih argumentiranih navoda u Goldsteinovoj knjizi Jasenovac?
Što su o kvaliteti Goldsteinovog rada i njegove povjesničarske vjerodostojnosti rekli njegovi kolege?
Je li u Jasenovcu postojala Goldsteinova ‘drobilica kostiju’?
Tko je svećenik Jure Paršić čije izjave Goldstein koristi u knjizi?
Vjeruje li i sam Goldstein u ono što piše u svojoj knjizi?
Je li Jutarnji list krivotvorio fotgorafiju za feljton?

Goldstein kaže da revizionisti pokušavaju Hrvate napraviti kolektivno odgovornim za zločine u Jasenovcu. Govori li on tu o sebi?

Odogovre na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari