Pratite nas

Vijesti

Je li bogaćenje na račun siromašnih prirodan proces?

Objavljeno

na

Tragedija poplava u BiH potamnila je i bacila u drugi plan praktički sve probleme koje su iznijeli pred javnost prosvjedi s početka ove godine, pa tako i problem ekonomske neravnopravnosti i koncentracije dohotka i bogatstva u ovoj državi. U medijima i na raznim skupovima spominjala se brojka od stotinjak ljudi u BiH čije bogatstvo nadilazi pojedinačno trideset milijuna dolara. Ne može se zamijetiti da je taj podatak bilo čime potkrijepljen. Još je upečatljivije da on nije izazvao neke sustavne reakcije bilo koje znanstvene ili obrazovne institucije ili neke političke stranke.

Bogaćenje

moneyNeki to objašnjavaju time da je problematika raspodjele dohotka i bogatstva neuhvatljiva, te da je za ekonomiste suviše “socijalna”, a za društvene djelatnike suviše “ekonomska”, pa profesionalno nikome ne pripada. Osim “okorjelim ljevičarima” koji tu temu vječito eksploatiraju.

A takvih uvijek ima. U zadnjih tridesetak godina takvi znanstvenici kao Larry Michel, James Galbraith, Edward Wolf, Francois Bourguignon, objavljuju dokumentirane knjige o sve većoj nejednakosti u raspodjeli dohodaka i bogatstva, kako u najrazvijenijim zemljama, tako i u svjetskim razmjerima.

Jezivo izgleda takozvani “lijevak raspodjele dohotka” na svjetskoj razini, gdje je manje od dvadeset posto stanovništva progutalo osamdeset posto dohotka. A taj “Paretov princip” raspodjele dohotka 80:20 kao da se javlja poput prirodnog zakona distribucije. Ako je nešto prirodno, onda se tome nema što prigovoriti. I to je moćan argument bogatima da se i dalje “prirodno” bogate. U svijetu i u nas.
Prošle godine jedan mladi francuski znanstvenik, usput i povezan s djelatnostima francuske socijalističke partije, a sasvim nefrancuskog imena – Thomas Piketty – objavio je na svom jeziku knjigu “Kapital u dvadeset prvom stoljeću” od gotovo šest stotina stranica. Postigavši uspjeh u svojoj zemlji, knjiga je prevedena i objavljena 2014. na engleskom jeziku, gdje ostvaruje fenomenalan uspjeh i nalazi se na listi bestselera kuće Amazon.

Poznati “Sunday New York Times” stavlja tu knjigu uz bok najpoznatijih knjiga povijesno priznatih ekonomista, kao što su Adam Smith, Thomas Malthus, Karl Marx, John Maynard Keynes. Iako u toj knjizi empirijski nalazi nisu ni novi ni revolucionarni, konstruirane vremenske serije za posljednjih dvjesto pedeset godina izvanredno su dokumentirane, posebno za novije razdoblje od stotinjak godina i, možda i bez namjere autora, žestoko obnovile rasprave o kapitalizmu neoliberalnog tipa. Jer upravo zadnjih tridesetak godina svjedoče ogromnom ubrzanju bogaćenja najbogatijih.

Pitanje je sada zašto je ta knjiga izazvala tolike pohvale i interes o nečemu o čemu i drugi odavno pišu, a nisu postigli ni izdaleka takav uspjeh? Neki misle da je razlog čisto politički – ova knjiga, kao i kritika sadašnje situacije, sada ne dolaze iz pera nekog “ljevičara”, nego od ekonomista koji gradi svoj pristup i empirijske analize na tradicionalnoj neoklasičnoj ekonomskoj teoriji. Sam se autor zgraža nad trendom koncentracije dohotka i bogatstva u najrazvijenijim zemljama svijeta u posljednjih tridesetak godina. Doduše, teorijski alat analize je jednostavan; koristi se konvencionalna analiza marginalne produktivnosti čimbenika proizvodnje rada i kapitala, pri čemu se tvrdi da marginalna proizvodnost kapitala određuje profitnu stopu. Budući da je ova konstantno viša od stope rasta društvenog proizvoda, porast nejednakosti u korist vlasnika kapitala je neizbježna posljedica.

Da bi se taj trend zaustavio, Piketty predlaže progresivne porezne stope u odnosu na visoke dohotke, kao i strožu poreznu politiku prema nasljednicima. Ovi posljednji danas formiraju nasljednu plutokraciju koja ničim nije zaslužila svoj izuzetni ekonomski prosperitet. Neki kritičari knjige smatraju da su takvi recepti promjene postojećih trendova naivni, te da ne zadiru u strukturne promjene postojećeg društveno-ekonomskog sustava koje jedine mogu donijeti prave i trajne pomake u ovom području. Očito, kako što i sam autor povremeno dade naslutiti u svojoj knjizi, profitna stopa nije određena samo tehnološkim promjenama, nego više političkim i institucionalnim činiteljima koji utječu da raspodjela ekonomske i političke moći pripada sve užem kugu ljudi.
Iz gornjega bi se moglo zaključiti da su i procesi distribucije dohotka u BiH u svjetskom trendu, pa im se nema smisla suprotstavljati. Oni su prirodni. Koliko je, generalno gledano, analiza pravih uzroka bogaćenja malog dijela stanovništva u međunarodnim i nacionalnim okvirima kod Pikettyja nepotpuna, toliko su njegovi empirijski zaključci nepobitni. Izvjesno je da se bogaćenje posvuda po svijetu ne odvija po shemi koju ovaj autor nudi. Sasvim sigurno ne u BiH gdje su ratno profiterstvo, pljačka društvene imovine, privatizacija i korupcija puno važniji činitelji od raskoraka između stope rasta gospodarstva i profitne stope. Nije li tako i u svijetu u kojem svake godine ilegalno, utajama poreza i drugim nelegalnim postupcima, nestaje oko tisuću milijardi dolara iz gospodarskog tijeka i mogućih državnih prihoda?

Puno pitanja

Konačno, je li sve više siromašnih i malo basnoslovno bogatih ljudi samo moralno pitanje, stvar društvene pravednosti i posljednje negiranje ljudske solidarnosti? Mnogi stvari vide posve drukčije. Vide taj proces kao rascjep ljudskog društva i udaljavanje od mogućnosti uspješnog preživljavanja ljudske vrste, odnosno gaženja osnovnih principa održivog razvoja čovječanstva. Nije samo pod znakom pitanja daljnji razvoj participativne demokracije koja bogatima nije potrebna. U prvom je redu ugrožen procvat ljudskih potencijala svih i svake osobe u ljudskom društvu. Siromaštvo jednostavno presijeca korijene društvenog kapaciteta da svi doprinesu najkvalitetnijem i najbržem rješavanju problema i ukupnom ljudskom prosperitetu. Izgubljeni potencijal također opasno smanjuje sposobnost društva utvrditi što su bitni problemi koje treba rješavati na putu održivog razvoja. Time je drastično smanjena društvena inteligencija nužna za budući održivi razvoj svih i svake društvene zajednice. Pikettyjevi podaci statističkim jezikom neizravno upozoravaju na tu činjenicu. I zato je dobro da je ta knjiga pravi bestseler. Trebali bi se mnogi, a među njima ekonomisti, političari i ostali prihvatiti tog teksta, jer za svakoga je to izazovno štivo. Knjiga je definitivno izazov za studente i nastavnike novog sveučilišta kojem i sam pripadam.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

BK BiH: Ne gledajte političare kao neke ‘nadljude’ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini!

Objavljeno

na

Objavio

“Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara“, stoji u priopćenju Komisije „Justitia et pax“ BK Bosne i Hercegovine uoči Općih izbora 7. listopada.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je, 23. rujna 2018. Poruku u povodu Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7. listopada 2018. Poruku prenosimo u cijelosti:

“Naši biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sa svoga 73. redovitog zasjedanja, održanog 13. i 14. srpnja 2018. u Banjoj Luci, uputili su zajedničku Poruku svojim vjernicima u vezi s Općim izborima, koji će se u našoj zemlji održati 7. listopada ove godine.

U toj su Poruci, biskupi, između ostalog naglasili da je poznato „da su opći izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni“ i da su „velika prilika za novi početak“. Biskupi ističu da na izborima „birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, tko će ih u narednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva“ te da „katolički pak vjernici znaju da svojim glasom također odlučuju tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”.

Biskupi pozivaju sve katolike da „odgovorno izađu na naredne Opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnog nauka Katoličke Crkve“.

Istom prigodom, u Banjoj Luci predstavljeno je 2. izdanje prigodne knjižice „Politika po mjeri čovjeka. Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve“, koju je pripremilo Tajništvo BK BiH.

Kao i prigodom svih ranijih izbora, i ovaj puta se svima vama, katolicima, koji imate pravo glasa u BiH, posvješćuje Vaša moralna dužnost da aktivnim sudjelovanjem na izborima ne samo ispunite svoju građansku dužnost i pravo, koje se ne mogu prenijeti na drugoga, nego da savjesno pridonesete svojim glasom humanijoj, sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti ne samo svojoj i svoje djece nego i svih građana naše države.

Svaki iole upućeni glasač uglavnom zna što sve karakterizira našu domaću političku scenu tijekom cijelog poratnog vremena, pa tako i tijekom zadnje 4 godine, od prethodnih izbora.

– Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara.

– Mnoge tisuće naših sugrađana, zabrinuti za golu egzistenciju svoje obitelji, razočarani, ucijenjeni i poniženi od dosadašnjih političara i stranaka napustile su prošlih godina svoj rodni kraj i otišle u tuđinu.

-Ne rijetko se stječe dojam da domaćim političarima nije stalo do općeg dobra i do istinskog, značajnijeg poboljšanja cjelokupne društvene, socijalne, pravne i političke situacije u zemlji, nego poglavito do vlastitih interesa i monopolističkog položaja njihovih stranaka.

Kako onda ostvariti što ispravnije – odgovorno i moralno svoje glasačko pravo i dužnost – pita se katolik u ovoj zemlji?

Svjesna svoga prava donositi ćudorednu prosudbu o određenoj političkoj situaciji i političkom poretku, s ciljem da ljudski život učini što čovječnijim i spriječi sve ono što bi takvom razvitku i ljudskom dostojanstvu bilo na putu (RH 14), Crkva u našoj zemlji – kao i posvuda u svijetu – u duhu svojeg socijalnog nauka, potiče svoje članove da na izborima odgovorno daju svoj glas za onog kandidata ili stranku koji ili koja se zalaže za:

– poštivanje nepovredivog dostojanstva svakog čovjeka bez razlike;
– zaštitu braka i obitelji;
– temeljne vrijednosti: istinu, pravednost, slobodu i ljubav;
– vrijednost ljudskog rada;
– ekonomiju u službi čovjeka;
– solidarnost sa siromašnima i obespravljenima;
– opće dobro;
– slobodu savjesti, vjerskog i kulturnog opredjeljenja;
– pravo na svoj zavičaj;
– pravo na vlastiti identitet;
– takvo unutarnje uređenje naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda;
– dokidanje širenja netrpeljivosti, ekstremizma, majorizacije, isključivosti i za promicanje praštanje, pomirenja, povjerenja, povjerenja, solidarnosti i suživota.

Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja.

Ne gledajte političare kao neke ,,nadljude“ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini! Ne dajte svoj glas kandidatima, čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!

Vaše ljudsko i kršćansko dostojanstvo ne bi Vam smjelo dopustiti da se dadnete izmanipulirati, nego da dobro upoznate tko su kandidati i stranke koji zaslužuju i Vaše povjerenje i Vaš glas i da onda svjesno i slobodno birate one, koji svojim ponašanjem i djelovanjem garantiraju da će uvažavati, braniti i promicati moralne i etičke vrijednosti vas koji ih birate!

Franjo Komarica,
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Finski problemi Danka Končara, strateškog partnera Uljanika

Objavljeno

na

Objavio

Strateški partner u restrukturiranju Uljanika, Danko Končar, zbog izbjegavanja propisanog otkupa dionica malih dioničara u tvrtki Afarak, u vrijednosti od 400 milijuna eura, u Finskoj je do sada kažnjen s 80 milijuna eura.

Osim toga mali dioničari najavljuju i kaznene prijave protiv Končara, ali i hrvatskog europarlamentarca Ivana Jakovčića zbog sumnje na izvlačenje novca iz tvrtke.

Priču iz Finske donosi novinar HRT-a Dražen Majić.

Sve se više sužavaju pravne mogućnosti Danka Končara u nastojanjima da izbjegne financijsku obvezu koja je dosegnula gotovo pola milijarde eura.

Visoki upravni sud odbacio je zahtjev Danka Končara za odgodom otkupa dionica malih dioničara Afaraka, za svaki sljedeći mjesec u kojem ne izvrši otkup dionica Končar će platiti deset milijuna eura kazne.

Končar je godinama potpuno kontrolirao tvrtku Afarak iako je službeno bio vlasnik samo 27%-tnog udjela. Finski inspektori su nakon istrage utvrdili da je Končar prikrivao stvarni opseg svojeg vlasništva izbjegavajući na taj način prelazak granice od 30%, nakon koje je obvezna javna ponuda preuzimanja.

Finska slovi kao jedna od institucionalno najsigurnijih zemalja u svijetu s najmanjom stopom korupcije. Kazna – iznimno stroga! O visini kazne smo odlučili proporcionalno opsegu obvezujuće ponude koja iznosi 400 milijuna eura. Visina prvotne kazne je 10% tog iznosa, rekao je Ville Kajala iz finske financijske inspekcije.

Danko Končar je u Afarak ušao 2008. godine. Tvrtka je na burzi vrijedila više od 600 milijuna eura uz 300 milijuna svježe prikupljenih eura za investiranje. Mali dioničari tvrde da je Končar želio samostalno kontrolirati tvrtku, ali to nije htio u potpunosti i platiti.

Nakon preuzimanja, tvrde mali dioničari, Končar novcem Afaraka počinje kupovati vlastite tvrtke u Turskoj i Njemačkoj. Više od 200 milijuna eura potrošeno je na kupnju rudnika Mogala u Južnoj Africi, što se pokazalo kao potpuno promašen potez.

Mali dioničari tvrde da je Končar tim kupnjama doslovce povratio oko 300 milijuna eura koje je uložio u tvrtku. Sumnjaju da se proces izvlačenja novca iz Afaraka nastavlja sve do danas.

Končar je s partnerima muzao kompaniju i lošim poslovima izvlačio gotovinu i svjesno spuštao cijenu dionica na nulum tvrde. Zbog svega najavljuju kaznene prijave protiv Končara, ali i Ivana Jakovčića koji je bio predsjednik Nadzornog odbora tvrtke u spornom razdoblju.

Finci tvrde i da je pri kraju istraga o trgovanju insajderskim informacijama u Afaraku. Zbog pravosudnih problema čini se da je propala i Končarova kupnja helsinškog brodogradilišta Arctech.

Ruski vlasnici ovih su dana objavili da prekidaju dosadašnje pregovore te da počinju pregovarati s norveškim i ruskim kupcima.

Danko Končar nije želio komentirati svoje probleme u Finskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari