Pratite nas

Zanimljivosti

Je li ‘bosanski’ meteorit pao u Slavoniju ili izgorio u atmosferi?

Objavljeno

na

Stručnjaci još ne mogu odgovoriti je li plamteća kugla koja je prije tjedan dana nadletjela bosansko-hercegovačko nebo pala negdje u Slavoniju, premda s terena dobivaju indicije da je metorit možda završio ondje.

U Astronomskom društvu Orion iz Sarajeva izjavili su Hini da su u kontaktu s beračem gljiva iz Slavonije koji se ne želi javno pokazati, a koji je navodno pronašao meteorit i poslalo njegovu fotografiju Orionu. Osim te fotografije, još nemamo nikakve dokaze o postojanju meteorita, kaže Muhamed Muminović iz Oriona.Predmet na slici sličan je meteoritu, premda za to postoje sumnje zbog žućkasto-narančaste boje na nekim dijelovima koja podsjeća na hrđu ili možda na blato. Svjež željezni meteorit ne može biti hrđav, dodao je Muminović.

Željko Andreić iz Hrvatske meteorske mreže, međutim, sumnja da je meteorit, koji su prije deset noći pratili entuzijasti iz Oriona i koji se nakon toga raspao na pet dijelova, uopće pao na tlo. Po snimkama naše mreže, malo je vjerojatno da je taj meteor pao na tlo, nego je vjerojatnije da je izgorio. Nije nemoguće da je čovjek našao neki stariji meteorit, kaže Andreić.

Križevački meteorit, koji je pao 5. veljače 2011. i nađen je samo nekoliko dana nakon toga, tek je prije nekoliko tjedana upisan u svjetsku bazu meteorita.

Muminović kaže da osoba koja je navodno došla u posjed ‘meteorita’ ne želi komunicirati s medijima te da je javila da će ga za sada zadržati za sebe. Ističe kao je taj meteorit bio najsjajniji od 14.792 meteorita koje su zapazili u protekle dvije godine te miminović priželjkuje njegov pronalazak jer bi on potvrdio rad meteorske mreže.

Što se tiče njegove prodaje, bez potvrde da je doista riječ o meteoritu, ozbiljni kupci neće ni razgovarati. Za analizu je potrebno odrezati komadić meteorita i na njemu napraviti potrebne analize, a pronalazači su obično nepovjerljivi i ne žele dati svoj nalaz iz ruke, kaže Andreić.

Cijene meteorita nisu posebno stimulativne da bi ih se skrivalo. Kreću se od pola eura po gramu za obične meteorite nedavno je Andreićev kolega kupio u Austriji komadić meteorita za 15 eura do znatno više za rijetke meteorite. Pritom, u mnogo zemalja takva je trgovina i ilegalna. Što se naših zakona tiče, svatko ima drukčije mišljenje, dakle nejasno je, kaže Andreić.

Meteorit je komad stijene ili željeza koji je iz svemira pao na površinu Zemlje. Kreću se Sunčevim sustavom i ponekad mogu biti stariji od nastanka Zemlje, dakle 4,6 milijarda godina. Na svijetu je dokumentirano više od 38.660 nalaza meteorita. Pad nekih od njih stvorio je goleme kratere, pa i utjecao na tijek života na Zemlji.

Hrvatska ima dosad tri priznata meteorita, ali je prvi ikad dokumentirani Hrašćanski meteorit, koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina u Hrvatskom zagorju, pa je povijest istraživanja meteorita bitno povezana s tlom Hrvatske. Toga su dana na polje u selu Domovcu pala dva meteorita, od 39,76 i 8,96 kg. Veći se danas čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a jednoga su Hrašćinjani raskomadali i prekovali u čavle. Tada se prvi ustanovilo da kamenje može padati s neba, kažu povijesni pregledi.

Hrvatska meteorska mreža, koja baštini tradiciju Hrašćanskoga meteorita, zapravo je udruga zainteresiranih skupina entuzijasta bez ozbiljne pomoći države, kaže Andreić, inače izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za matematiku, informatiku i nacrtnu geometriju Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu. Organizirani su oko dvadesetak malo prilagođenih nadzornih kamera, kojima diljem Hrvatske snimaju noćne aktivnosti meteorita.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

U Rami ulovljena dva džužana

Objavljeno

na

Objavio

U ramskom selu Ripci u samo 24 sata Ante Pavličević Tune ulovio je u svoju zamku dva džudžana, misteriozne životinje, koje u našem narodu slove kao neuhvatljive i za koje mnogi vjeruju da je riječ o izmišljenim životinjama koje se čudno glasaju.

”I džužanima crna zima, ukočila ih glad i snijeg, moraju izaći. Prije dva dana udavilo mi kokoš. Imam neku zamku pa rekoh idem je postaviti. Kad sam došao jučer ujutro uhvatio se jedan. Nešto se bio ozlijedio, nikako nije živahan, slab bio, pokušao sam ga spasiti davajći mu hranu, ali nakon sat dva uginuo je. Ostavio sam zamku ponovno kad jutros u nju uletio drugi. Ali ovaj je živahan, veseo!“ kaže kroz šalu Ante. Legenda kaže da džudžana nitko nikad nije uhvatio.

Javnost je podijeljena oko džudžana. Jedni misle da je ta priča napuhana i da je riječ o običnom glodavcu koji napada perad, dok su drugi uvjereni da se baš radi o tajanstvenoj nemani.

Mali rječnik hercegovačkih izraza EroGag za džužana piše da je ”mitološko biće koje ljeti pohara sve kokošinjce i glavni je uzrok svih poljoprivrednih devastacija desetljećima.“ ”Malo sam ga slikao i snimao.

Slao sam prijateljima fotografije i video. Ne znam hoće li sutra biti uhvaćen i treći, niti znam kako oni žive, u čoporima, parovima ili pojedinačno. Zamka je za sada stalno postavljena pa ćemo vidjeti ima li ih još. Nisam znao što ću u s džudžanom pa sam ga odnio tu u selu jednom ljubitelju životinja, pa nek on proviđa s njim“ kazao je Tune za portal Rama-Prozor.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković razvili novu metodu za prepoznavanja lica i govora

Objavljeno

na

Objavio

Računalni znanstvenici Instituta Ruđer Bošković razvili su novu metodu grupiranja podataka koja je ocijenjena kao fundamentalni doprinos problemu grupiranja podataka. Nova saznanja moći će se primijeniti na prepoznavanje lica, govora, rukom pisanih brojeva.

Znanstvenici Laboratorija za reprezentacije znanja i strojno učenje Zavoda za elektroniku Maria Brbić i Ivica Kopriva razvili su novu metodu za grupiranje podataka temeljenih na modelu linearnih potprostora kao generatora odgovarajućih funkcionalnih skupina.

”Primjene koje smo ilustrirali u ovom novom radu odnose se na prepoznavanje lica odnosno grupiranje slika lica u skupine koje odgovaraju osobama, zatim prepoznavanje govornika, odnosno grupiranje značajki govora u skupine koje odgovaraju osobama, te prepoznavanje rukom pisanih brojeva, odnosno grupiranje slika u skupine koje odgovaraju znamenkama od 0 do 9.”, objašnjava Ivica Kopriva.

Rad je objavljen u jednom od najutjecajnijih znanstvenih časopisa u području računalnih znanosti i umjetne inteligencije ‘IEEE Transactions on Cybernetics’, koji se po faktoru odjeka 8.803 svrstava na treće mjesto u tome području.

”Novi algoritmi su značajno poboljšali točnost u usporedbi s postojećim metodama na svim testiranim primjenama.”, zaključuje Maria Brbić.

Što je to strojno učenje?

Strojno učenje je grana umjetne inteligencije koja se bavi oblikovanjem algoritama za automatsku obradu podataka, odnosno to je proces otkrivanja znanja iz velike količine podataka pri čemu računarski sustavi sami automatski poboljšavaju svoje procese kroz iskustvo.

Strojno učenje je temelj podatkovne znanosti, a dijeli se na nadzirano, nenadzirano i polunadzirano.

To je jedno je od danas najuzbudljivijih područja računarske znanosti zbog brojnih mogućnosti primjena od raspoznavanja uzoraka i dubinske analize podataka do robotike, računalnog vida, bioinformatike i računalne lingvistike do medicine.

Neke od najčešćih primjena grupiranja podataka u medicini odnose se na segmentaciju slike. Primjerice, kod CT slike skupine predstavljaju organi, kod PET slike skupine su tkiva, kod mikroskopske slike histopatoloških preparata skupine su tkiva i/ili stanice, a kod slike optičke koherentne tomografije oka, primjerice, skupine su slojevi unutar mrežnice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari