Pratite nas

Komentar

Je li Goran Radman bio na usavršavanju u Sjevernoj Koreji?

Objavljeno

na

Hrvatski mediji: Zamislimo nezamislivo

Zamislimo da se za manje od dvadeset dana održavaju izbori za predsjednika države, članice Europske unije. Naravno da će javna televizija, u stopostotnom vlasništvu države, budno pratiti predizbornu kampanju, pa u skladu s tim, kao i do sada na svim izborima, ne samo predsjedničkim, organizirati sučeljavanje kandidata, i da će ta sučeljavanja biti, kao što su uvijek bila, izrazito gledana.

Bi li, dakle, takva javna televizija države članice EU priredila i emitirala prvo javno sučeljavanje predsjedničkih kandidata na svom 4. programu, koji nije dostupan svim stanovnicima te države, i koji je daleko manje gledan od 1. programa na kojem su se sva takva sučeljavanja do sada uvijek emitirala?

Naravno da ne bi, jer je to nezamislivo, osim kada se radi o Goranu Radmanu i Hrvatskoj radio televiziji. Onda se sučeljavanje prebacuje s 1. na 4. program kako bi se aktualnom predsjedniku dao pretekst za nedolazak. Nakon toga cijelo sučeljavanje gubi smisao, jer nema jedinog kandidata koji je na vlasti i pod svaku cijenu hoće drugi mandat.

Što bi bilo da je Kolinda izvukla novce iz banke u stečaju?

Zamislimo da je prije petnaestak godina predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović izvukla iz banke u stečaju milijun kuna, što njenih, što njene najuže obitelji, da je zbog toga bila osuđena u prvostupanjskom postupku, ali da je postupak kasnije zastao, a gđa. Kitarović izjavi da „nitko nije bio oštećen”.

Bi li to bila medijski atraktivna vijest, posebice u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore, vrijedna da se njome pozabave perjanice hrvatskog istraživačkog novinarstva? Zasigurno, da. Ali hrvatske „velike” medije ne zanima takav stvaran događaj u kojem je glavni „junak” bio predsjednik, kako on kaže, „prvi među jednakima”, i predsjednički kandidat, prof. dr. Ivo Josipović.

A da su njemačkom veleposlaniku predane Udbine hrestomatije?

Zamislimo da je predsjednička kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović „iz čista mira” predala njemačkom veleposlaniku „hrestomatiju” (u 3 sveska) s arhivom Udbe. Bi li o tome bio muk u vodećim medijima u Hrvatskoj? Zasigurno ne bi, iako takva „gromoglasna šutnja” medija vlada u slučaju kad je predsjednički kandidat, prof. dr. Ivo Josipović na svoju ruku predao srpskom veleposlaniku u Zagrebu „hrestomatiju (u 3 sveska)” o temi o kojoj Hrvatska pred međunarodnim sudom vodi parnicu protiv Srbije.

Poduzeće otišlo u stečaj a predsjedniku nadzornog odbora nagrada

Zamislimo ogromno poduzeće u državnom vlasništvu, kojim upravlja Upravno vijeće, a čiji rad nadzire Nadzorno vijeće na čelu s predsjednicom nadzornog vijeća Kolindom Grabar-Kitarović. Mandat Nadzornog vijeća je pri kraju, i bira se novi. Predsjednica Nadzornog vijeća poželjela je nastaviti svoj rad i priča o planovima za budućnost, o tome kako treba mijenjati vanjske uvjete u kojima poduzeće radi. No, ne kaže ništa o tome da je tijekom njezinog prvog mandata poduzeće radilo katastrofalno, da se proizvodi sve manje, da dugovi prema svima rastu, da stručnjaci masovno odlaze iz poduzeća, a da ona nikada nije kritizirala rad onih koji su upravljali poduzećem, Upravnog vijeća. Naprotiv, do posljednjeg je dana svog mandata naglašavala da u potpunosti podržava program rada i rad Upravnog vijeća.

Bi li vodeći mediji u Hrvatskoj prešutjeli pokušaj takvog spina, da ne kažemo prijevare, na štetu ogromnog poduzeća u državnom vlasništvu, dakle na štetu Hrvatske i njenih stanovnika ili bi ga razotkrili, osudili i ismijali? Zacijelo ne bi mediji šutjeli. Ali šute u slučaju kad je to poduzeće država Hrvatska, Upravno vijeće Milanovićeva vlada, a predsjednik Nadzornog odbora predsjednički kandidat prof. dr. Ivo Josipović.

D.J.L./HKV

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari