Pratite nas

BiH

Je li moguće doći do dogovora političara u BiH?

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina ušla je u osjetljivo političko razdoblje koje se može dodatno zakomplicirati ako se ne izmijeni izborno zakonodavstvo kojim bi se osigurala regularnost izbora u listopadu. Četiri stranke postigle su suglasje. Plan su predstavili nakon razgovora s predstavnicima Europske komisije i veleposlanstva SAD-a. No Hrvatski narodni sabor to je ocijenio pokušajem stvaranja bošnjačkog entiteta u BiH na štetu Hrvata.

Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović oštro se usprotivio ideji četiriju bošnjačkih stranaka o izmjeni izbornog zakona: da se uloga Doma naroda Federacije izjednači s ulogom Vijeća naroda u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Čović smatra da to izravno zadire u ustavne odredbe i Daytonski sporazum. Kaže da će predstavnici Hrvatskog narodnog sabora idućeg tjedna – europskim i američkim diplomatima – iznijeti svoj prijedlog izmjena Izbornog zakona.

“Ono što se dugo povlačilo oko hrvatskog člana Predsajedništva sad će biti imperativ s naše strane. Bošnjačke strane unutar te strukture imaju kandidate i za Hrvate. Radi se o konceptu da Bošnjaci apsolutno ovladaju Federacijom kako bi popunili Dom i mogli donositi odluke dominantnom većinom – i za izbor predsjednika Federacije, Vlade Federacije, Ministarskog vijeća, županije, entitete i državu”, kazao je Dragan Čović.

“Mi želimo da se poštuju popisi iz 1991. jer nije proveden aneks 7. Želimo pokušati postići dogovor da bi se izbjegla asimerija sa Republikom Srpskom. Nama nije problem da se broj delegata sa 17 podigne na veći. I mislim da je to jedna pregovaračka platforma o kojoj treba da se izjasne i legitimni predstavnici hrvatskog korpusa”, izjavio je Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a. “Ja sam uvijek za to da idemo ka toj vrsti kompromisa i svatko mora malo popustiti”, poručio je predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

Je li moguće doći do dogovora političara u BiH oko ovoga pitanja i kolika je odgovornost međunarodne zajednice – u Temi dana govorili su Sandro Knezović s Instituta za razvoj i međunarodne odnose i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatima u BiH su ukinuti deseci prava

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo je posve nepoznata činjenica kako je, uz daytonske pregovore 10. studenog 1995. godine, dakle 11 dana prije završnog sporazuma o obustavi rata, potpisan tzv. Daytonski sporazum o provedbi FBiH (DAIF), koji je imao jednaku snagu u međunarodnom pravu kao i sam daytonski mirovni okvir za BiH. Upravo taj je sporazum najviše narušen na štetu Hrvata i svi izvori nepravdi danas proizlaze iz njega. Nisu te promjene donijeli ni nametnuli bošnjački političari, nego međunarodni dužnosnici, čime su omogućili političarima iz ovoga naroda da pokušaju realizirati san o bošnjačkoj državici, piše Večernji list BiH.

Stranci sekundirali

Slično bi se vjerojatno ponašali i malobrojniji Hrvati da su, primjerice, Wolfgang Petritsch, Paddy Ashdown i svi nasljednici na čelu međunarodne uprave omogućili tada ipak legalnu odredbu iz Ustava Federacije BiH o mogućnosti političkog povezivanja županija, što bi vjerojatno vodilo stvaranju hrvatskog entiteta. No, umjesto toga, međunarodna se zajednica, čiji rad modelira Vijeće za provedbu mira, opredijelila poduprijeti samo jednu stranu. Hrvatima nisu ukidana samo politička, nego su čak i korištenjem sile i nasilja ukidana i kulturna prava, pa čak i financijska.

Sve je započelo projektom 2000. godine o izmjenama izbornih pravila na inicijativu Misije OESS-a. Te su izmjene o načinu biranja izaslanika za Dom naroda za odmah omogućile na sljedećim izborima da bošnjačke stranke i zastupnici mogu birati Hrvate. To je dovelo do vlasti Alijanse za promjene koja je, uz Željka Komšića, simbol majorizacije Hrvata. S Alijansom je ignorirana politička volja 90 posto Hrvata u ovoj zemlji.

Hrvati su se nakon toga pobunili, izveli vojsku iz vojarne. Smijenjeno je cijelo političko vodstvo, a kako bi ugasili pobunu, uz pomoć tenkova uništena je Hercegovačka banka, koja je u tome trenutku držala kralježnicu platnog prometa BiH s više od 30 posto, a ova odluka je teško pogodila i gospodarstvo Hrvata.

Nedugo nakon toga ušutkana je i tada najutjecajnija hrvatska televizija Erotel u BiH, čije su odašiljače ugasili pripadnici “mirovnih snaga”. Upravo u tome razdoblju pokušalo se s gašenjem jedinog sveučilišta na hrvatskom jeziku u BiH, ukidanjem obrazovanja na hrvatskom jeziku… Sve to bila je priprema za završni udarac – tzv. ustavne promjene u Federaciji BiH koje su Hrvate svele na poziciju manjine, nakon čega se grčevito bore za svoja prava.

Isisano milijardu maraka

U Vladi Federacije BiH Hrvati više nisu imali osam nego pet ministara, izgubili su paritet i konsenzus u odlučivanju. Najteži je pak udar na Dom naroda koji je ostao posljednja brana za manje brojne narode. Naime, umjesto odlučivanja natpolovičnom većinom u svakome klubu, Petritsch je omogućio da se s trećinom u svakome klubu može izabrati izvršna vlast. Omogućavanje uspostave takvih krnjih vlasti debelo su zloporabile bošnjačke političke strukture za isplatu dugovanja rudarima i propalim tvrtkama s bošnjačkih područja otimanjem prihoda hrvatskim županijama ili općinama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Migranti provaljuju u obiteljske kuće u Čapljini

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilustracija

Sedmorica ilegalnih migranata provalila su u noći na utorak u obiteljsku kuću nedaleko Čapljine kako bi se skrili od zime što je drugi takav slučaj u posljednja dva dana zbog čega stanovnici strahuju od masovnih provala.

Kako su u utorak potvrdili iz policije u Čapljini, sedmorica migranata iz Libije i Pakistana su razbila prozor te se smjestili u obiteljsku kuću u čapljinskom naselju Vrgorac.

Jutros je trojicu na spavanju zatekla vlasnica kuće koja je odmah izvijestila policiju. Oni su izjavili kako su četvorica migranata napustili kuću kako bi na bankomatu podigli novac.

Migranti nisu posjedovali nikakve dokumente, te su nakon kraćeg vremena predani službi za poslove sa strancima.

Po navodima iz policija sličan incident se dogodio prije dva dana kada su u još jednoj kući u Čapljini vlasnici pronašli migrante.

Po navodima koje su migranti dali policiji oni nastoje stići do Bihaća kako bi pokušali prijeći u Hrvatsku i nastaviti put prema zapadnim zemljama Europske unije.

U napuštene kuće smještaju se privremeno kako bi se skrili od hladnoće.

(Hina)

 

Davor Domazet Lošo: Migrantska kriza je jedan globalni plan, kojemu je namjera razoriti kršćanski identitet Europe

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari