Pratite nas

Kronika

Je li na pomolu novo etničko čišćenje u Bosanskoj Posavini?

Objavljeno

na

Saznajemo kako će se tijekom današnjega dana 07. listopada u općini Modriča organizirati još jedan sastanak i pokušati naći razumno rješenje, kako se Hrvate u ovom dijelu Bosanske Posavine ne bi opet tjeralo na iseljavanje. Apeliramo na sve ljude dobre volje pogotovo na političare i razne moćnike da pokušaju spriječiti još jedan pokušaj etničkog čišćenja u Bosanskoj Posavini.

Prolazimo jutros Garevcem. Tek poneki pas lutalica siječe nam put, ali kao da nema žive duše.  Ovih dana Posavina je u potpunosti umukla. Kada je bio Domovinski rat, pa kad je prošao govorilo se kako će ovaj kraj ponovno dobiti svoje stanovnike. Dobio ih je. Ne u onom broju u kojem bi trebalo, ali poneki su se vratili i žive u tom malom posavskom raju, a poneki dođu ponekada.

Zadnjih dana ovdje u Garevcu sve je opet nekako utihnulo. Krenuli smo dobro. Organizirali nekoliko dobrih fešti. Ljudi se proveselili. Sretni otišli na zapad kako bi zaradili za kruh i onda “bomba iz vedra neba”. Odlučili negdje kroz naša sela praviti cestu te žele napraviti eksproprijaciju i naše domove u potponosti uništiti i onemogućiti nam da živimo na istoj, kaže 75-godišnja baka i moli nas da joj ime u novinama ne objavljujemo, jer jedna je njena susjeda bila  u novinama rekla istinu, pa joj nije bilo zgodno žvijeti.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Naime, o čemu se radi?

U Republici Srpskoj se u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivno govori o širenju mreže auto cesta te je Vlada po kratkom postupku uputila u Narodnu Skupštinu RS odluku o izradi plana parcelizacije zemljišta za izgradnji autoceste i plinovoda na dionici Vukosavlje–Brčko i Brčko–Rača te dalje preko Posavine i Semberije do granice sa Srbijom.

Ukupna dužina ove auto ceste je 70.5 km dok je dionica Vukosavlje–Brčko duga 32 km i gradila bi se pretežno preko hrvatskih sela u općini Modriča i Pelagićevo a po planu bi trebala biti završena do 2025. godine. Dakle ovo je uglavnom cestovno povezivanje Banjaluke, preko Doboja, Brčkog i Bijeljine, s Beogradom.
Stoga su se poduzeće “Autoputevi Republike Srpske” i poduzeće “Gas-Res” javno obratili nadležnima u Vladi RS dopisima u kojima su pokrenuli inicijativu za donošenje plana parcelacije za autocestu i plinovod dionice Vukosavlje – Brčko i Brčko – Rača po skraćenom postupku.

Tako su predstavnici Instituta za građevinarstvo Banjaluka informirali 19.rujna.2019. ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenku Golić da je Nacrt plana parcelacije za autocestu i plinovod dionice Vukosavlje-Brčko i Brčko-Bijeljina-Rača završen i spreman da bude stavljen na javni uvid.

Stoga je Općina Modriča prošli tjedan objavila oglas sa zabrinjavajućim sadržajem:

„Obavještava se javnost i vlasnici nepokretnosti da se Plan parcelacije za auto-put i gasovod dionice Vukosavlje-Brčko i Brčko-Rača, na teritoriji Opštine Modriča i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu autoputa i gasovoda dionice Vukosavlje-Brčko i Brčko-Rača na teritoriji Opštine Modriča, izlaže na javni uvid svaki radni dan osim subote, nedelje i državnih praznika u periodu od 27.09.2019. do 12.10.2019. god. u vremenu od 8:00h do 15:00h.
Plan parcelacije za auto-put i gasovod dionice Vukosavlje-Brčko i Brčko-Rača, na teritoriji Opštine Modriča i Nacrt izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu autoputa i gasovoda dionice Vukosavlje-Brčko i Brčko-Rača izlaže se u prostorijama:
Odjeljenje za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove i ekologiju opštine Modriča, Ul. Vidovdanska br. 1, Modiča.
Detaljne informacije, objašnjenja i pomoć u formulisanju primjedbi može se dobiti u Odjeljenju za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove i ekologiju opštine Modriča, Ul. Vidovdanska br. 1.
Primjedbe, prijedloge i mišljenja o nacrtu upisuju se u svesku koja se nalazi u prostoriji u kojoj se nacrt izlaže ili se u pisanoj formi dostavljaju Odjeljenju za prostorno uređenje, stambeno komunalne poslove i ekologiju opštine Modriča najkasnije do 12.10.2019. god.
Izvor: Opštinska uprava Modriča.“

Prema riječima mještanina Garevca Miše Peraka, a koje je objavio na portalu www. Posavina.org, poznato  je da se ovaj projekt planirao već prija jednu deceniju o čemu je  pisao novinar Zoran Matkić i javno objavljivao preko garevačkog portala, ali se tada o tome nije ozbiljno razmišljalo.

– Danas kada je voda došla do grla većina naših mještana kao i susjeda se digla putem facebooka protiv ovoga plana jer se vidi da bi izgradnja ovakve ceste sjekla sela i rušila obnovljene kuće naših povratnika preko Garevca, Kladara Donjih, prema Šamcu i tako do Pelagićeva. Za izgradnju ove autoceste i plinovoda bi sada poljoprivredno dobro Dr. Mujbegović dobro došlo, međutim planski su ga ranije izgradili i ne pada im napamet da se cesta gradi kroz garevačko Novo naselje. Naša MZ Garevac, a s njome i predstavnici MZ Kladari Donji i Čardak su još 19.7.2019. godine poslali dopis na tri važne adrese u RS te dali idejni prijedlog da se ova trasa udalji od mjesta Garevca, Kladara Donjih i Čardaka, to jest da se gradi gdje nema izgrađenih objekata jer se na ovakav zamišljeni način imovinsko pravni odnosi godinama ne bi mogli riješiti, piše Perak.

Kako ne bi došlo do novog etničkog čišćenja na porstoru općine Modriča svoje je snage na rješavanje ovog problema usmjerila i poznata humanitarka iz Kladara Ana Križan, koja živi i radi u Švicarskoj, ali svaki slobodan trenutak koristi za dolazak na rodnu grudu. Ona je pozvala ljude vna ne prodaju svoju zemlju i ne osuđuju svoju Posavinu na propast.

– Svi koji prodate ili ste prodali komad zemlje niste prodali samo svoj dio vec ste prodali i izdali sve nas koji volimo svoj dom, svoje selo  isvoju Posavinu, napisala je na svom Facebook profilu..

Saznajemo kako će se tijekom današnjega dana 07. listopada u općini Modriča organizirati još jedan sastanak i pokušati naći razumno rješenje, kako se Hrvate u ovom dijelu Bosanske Posavine ne bi opet tjeralo na iseljavanje. Apeliramo na sve ljude dobre volje pogotovo na političare i razne moćnike da pokušaju spriječiti još jedan pokušaj etničkog čišćenja u Bosanskoj Posavini.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije nad mještanima Sotina

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan uvod je u tužnu i emotivnu jesen koja će trajati kroz cijeli listopad i studeni, kada nažalost imamo i previše ovakvih mjesta koje trebamo posjetiti, sjetiti se ubijenih sumještana, a nažalost sa svima njima priča i scenarij je vrlo sličan. 28 godina nakon, za ljudima se još uvijek traga, ne znamo gdje su, krivci za njihovu sudbinu nisu dobili primjerene kazne, a njihove obitelji nisu dočekale pravdu.

Pitamo se, koja je točka i cilj s kojim bi bili zadovoljni? Činjenica je da smo davnih godina prošli točku kada smo mogli biti zadovoljni, a proteklih 28 godina nikome ne služi na čast i ponos s aspekta osuđivanja ratnih zločinaca i pronalaska sudbina ljudi.

Sotin je 1991. godine ostao bez 68 mještana. Posmrtni ostatci 17 njih još uvijek nisu pronađeni. Istina je da se u zaboravu i proteku vremena ne možemo sakriti, a svaka godina koja prođe nas udaljava od točke kada smo mogli biti spokojni.

Ivan Penava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Dan sjećanja na ramske žrtve – pogledajte iskaze svjedoka toga vremena

Objavljeno

na

Objavio

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čija imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529.

Uz suslavlje sedam svećenika,u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao fra Drago Pranješ, gvardija franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti, piše rama-prozor.info

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari