Pratite nas

BiH

Je li nas više zadužio Linić ili Šimunić?

Objavljeno

na

Umjesto da govore o tome kako otvoriti nova radna mjesta u Vukovaru, oni se bave ćirilicom.” “Priču oko pederskih brakova koriste kako bi dijelili narod i skrivali pravi problem, a to je sve veće zaduženje.” “Nogomet je opijum za narod…”

Ovo su samo neke od teza koje se često iznose kako bi se naglasilo da mediji svjesno zaokupljuju javnost sporednim stvarima kako se ne bi obraćala pozornost na bitno.

No je li to doista tako jednostavno i u kojim slučajevima teza stoji, a u kojima ne?

Priča kako je temeljni problem Vukovara siromaštvo i nezaposlenost te da bi u gradu nestalo svih nacionalnih problema i trauma kad bi došlo do gospodarskog razvitka plitka je marksistička besmislica. O tome najbolje svjedoči primjer Belfasta, koji ima više od deset puta veći BDP po stanovniku od Vukovara i već je četrdeset godina u EU pa je stanje između dvije podijeljene zajednice tamo gore nego u gradu heroju. Katolici i protestanti u Belfastu su doslovno, fizički odijeljeni kilometrima zidova i svako malo polete Molotovljevi kokteli uz desetke ozlijeđenih građana i policajaca. Dakle, ekonomsko blagostanje ne rješava samo po sebi, kao čarobnim štapićem, nacionalna i identitetska pitanja.

Nitko od nas nije osoba samo jedne dimenzije i jedne trenutne preokupacije. To što smo već pet godina u dubokoj gospodarskoj krizi kojoj se ne vidi kraj, ne znači da trebamo zamrznuti sva druga politička i društvena pitanja i prijepore. Kriza se reflektira na sva područja života i politike, ali mi i dalje živimo, raspravljamo i unutar demokratskih pravila igre sukobljavamo se i na brojnim drugim poljima.

Politički spin je gurati u drugi plan neka važna pitanja pozivanjem na to kako postoje još važnija, jer to ne čini ona prva ništa manje značajnima u njihovim razmjerima. No to ne znači da se često ne manipulira napumpavanjem manje važne teme kako bi se prigušila važnija i vladajućoj oligarhiji bolnija pitanja.

Je li u danu kad nas je ministar Linić, suprotno onome što je ranije govorio, zadužio za još 1,7 milijardi dolara, za koje nitko nema pojma kako ćemo ih vraćati, normalno da je apsolutno glavna vijest, koja je tu potpuno zasjenila, Joe Šimunić, točnije, neprimjeren način na koji je oteo show velikom Niki Kovaču i petnaestorici svojih kolega, pozdravljajući publiku “ustaškim pozdravom”, kako tvrde njegovi zgroženi kritičari, ili starim hrvatskim pozdravom koji je naučio iz opere Nikola Šubić Zrinjski, kako kažu njegovi branitelji?

Meni se čini da je trenutno od oba ta pitanja važnija tema budućnosti javnog zdravstva u Hrvatskoj, točnije, štrajk liječnika koji je trajao dva mjeseca i koji je Vlada, nesposobna suočiti se s problemom, prekinula posezanjem za radnom obvezom, kao da je ratno stanje. To što se danas događa oko zdravstva tiče se svih nas i posljedice koje će osjetiti većina, koja ne može sebi priuštiti privatne klinike, bit će bolnije nego vraćanje zadnjih Linićevih milijardi duga. No te teme nema na naslovnicama, dok se nevjerojatna količina energije potrošila na analizu slučaja Šimunić.

Jedni tumače kako nije riječ o ustaškom pozdravu jer su oni stari pozdrav preinačili u “Za Poglavnika i dom”, što je bio službeni pozdrav u NDH, pa bi stoga optužiti Joea za ustašluk bilo kao optužiti graditelje krova crkve sv. Marka za istu stvar jer su na krovu napravili grb s prvim bijelim poljem. Ali zašto onda od desetaka starih hrvatskih pozdrava Joe nije odabrao neki drugi, nego baš taj, iako je svjestan da se uz njega vežu i druge konotacije?

Priča podsjeća na svojevremenu aferu s dresovima NK Imotski koji su imali malo “G”, golemo “U” s umetnutim grbom i malo “J” na grudima. Objašnjenje je bilo da je to logo sponzora, građevinske firme “Gojko und Jure”, te da su u “U” mislili staviti crtež dizalice, ali nije stala pa su ubacili grb. Semiotička interpretacija, uzevši u obzir konotacije znaka i svijesti o njima, rekla bi da se radi o svjesno ambivalentnom postupku, dakle provokaciji. Označitelj “Za dom” može značiti pozdrav Nikole Šubića Zrinskog ili bana Jelačića, ali znakovi s vremenom mijenjaju značenje i fiksiraju se uz određene kontekste pa se dio stanovništva zbog Šimunićeva pozdrava, i otpozdrava dijela publike, opravdano osjetio duboko povrijeđenim.

Jedan način rješavanja ovakvih situacija je da se veličanje totalitarizama zakonski sankcionira, tj. precizno definira koji su simboli kažnjivi kako bi se suzio prostor arbitrarne interpretacije. No u Hrvatskoj bi se, u toj varijanti, izgledno kao problem javila nespremnost dijela društvene elite da osudi i komunistički totalitarizam iz kojeg derivira svoje privilegije. Zabrana je dvostruki mač, jer daje priliku običnim harlovinama da ispadaju mučenici slobode izražavanja. Drugi put, koji zahtijeva zrelu demokratsku javnost, jest da se zakonski ne sankcionira, već da ovakvi postupci počinitelju ostanu “na obrazu”. Dobro je da se povela rasprava o tome i da se reagiralo, ali bilo bi još bolje da je jednaka energija uložena u raspravu o novom zaduživanju, a pogotovo o budućnosti javnog zdravstva u Hrvatskoj.

Šimunić je, nakon Stjepana Mesića, koliko znam, jedina punoljetna, iznimno popularna javna osoba koja se dovodila u kontekst veličanja ustaštva. Možda bi Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske trebao razmisliti da nakon Mesića, koji je eksplicitnije od Šimunića svojevremeno ustašovao u Australiji (pogledati na YouTubeu pod “Mesić ustaša”), prime stasitog stopera za sljedećeg počasnog predsjednika, jer se iz Mesićeva primjera može zaključiti da je veličanje NDH jedan od preduvjeta za primanje u čelništvo Saveza antifašističkih boraca. Živimo u vrijeme potpune spektakularizacije i estradizacije društva i politike. Uz to i vrijeme čini svoje pa su neki Šimunićevi pravodobni startovi za većinu Hrvata danas od veće povijesne važnosti od subnorovnskih proboja. Za desetak godina, kad ovotjedno Linićevo zaduženje dođe na naplatu, izblijedjet će i sjećanje na Šimunića, kao danas na Nikolu Jerkana ili Stjepana Tomasa, ustaše i partizani bit će još dalji i virtualniji, ali ćemo se sigurno često zapitati – kako naći novac za liječenje?

Nino Raspudić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Petrić: Stvoreni su uvjeti za uspostavu svih razina vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP) Branko Petrić izjavio je u utorak u Sarajevu kako su napokon stvoreni svi uvjeti za nastavak procesa uspostave vlasti u toj zemlji na temelju rezultata izbora provedenih u listopadu, jer je rješeno pitanje konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

“Napokon smo donijeli uputu o konstituiranju Doma naroda koristeći se svim načelima Ustava BiH, Ustava Federacije BiH i izbornog zakona, čime su stvoreni uvjeti za uspostavu Doma naroda parlamenta Federacije BiH i vlasti u cijeloj državi. To smo uradili unatoč prijeporima o tome tko to treba uraditi. Tako je, kako je i koristili smo sva načela kako bi pronašli najmanji zajednički imenitelj”, kazao je Petrić novinarima nakon sjednice SIP-a.

Pojasnio je kako će odluka o načinu konstituiranja Doma naroda stupiti na snagu najkasnije za dva dana i odmah nakon toga županijske skupštine mogu početi s izborom izaslanika za Dom naroda.

Po njegovim riječima, na ovu odluku nije moguće podnositi žalbu Sudu BiH, ali jest Ustavnom sudu BiH pa će se tamo i raspravljati o eventualnim prigovorima na zakonitost i ustavnost ovakve odluke.

“Naša je odluka formirana na postojećim propisima”, kazao je Petrić.

Članovi SIP-a su, većinom od 5:2 glasa, u utorak donijeli odluku o načinu popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH, koja je temeljena na rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine i uz odrednicu kako će iz svake od deset županija unutar entiteta biti delegiran barem po jedan pripadnik svakog konstititutivnog naroda.

Sukladno odluci SIP-a najveći broj hrvatskih izaslanika u Dom naroda, odnosno po tri, delegirat će županije Središnja Bosna, Hercegovačko-neretvanska te Zapadno-hercegovačka. Dva izaslasnika delegirat će Livanjska županija, dok će se iz preostalih šest županija delegirati po jedan hrvatski zastupnik.

Uz takav izračun izvjesno je kako bi HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima mogao osigurati najmanje 12 od 17 mjesta u Hrvatskom klubu unutar Doma naroda i time bitno utjecati na proces uspostave vlasti u Federaciji BiH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: HNS usvaja strateški dokument o Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović izjavio je u ponedjeljak u Mostaru kako je za Hrvate u BiH iznimno značajno donošenje posebne deklaracije u Saboru jer se tijekom rasprava javnost u Hrvatskoj upoznala s problemima toga naroda te su se institucije u Zagrebu obvezale na nastavak potpore sunarodnjacima.

“Kroz ovu raspravu su se o svemu tome upoznali zastupnici, ali i javnost. U tome je smislu napravljena odlična stvar. Pa i sami sadržaj deklaracije u konačnici je dao prostora da se vlasti obvežu na određene poteze”, rekao je Čović na konferenciji za novinare nakon sjednice vodstva HNS-a BiH koji okuplja najvažnije hrvatske stranke u toj zemlji.

Čović je kazao kako je za njega puno značajnija činjenica bila cjelodnevna rasprava u Saboru od samoga sadržaja deklaracije koja je otkrila kakav je položaj bosanskohercegovačkih Hrvata.

“Tvrdim da 90 posto njih nije znalo da se Hrvatima može izabrati člana BiH Predsjedništva. Za nas je iznimno važno da izvršna i zakonodavna vlast osjeća važnost ili strateško značenje BiH”, dodao je. Odbacio je optužbe kako donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH predstavlja miješanje u unutarnje stvari u Bosni i Hercegovini pojašnjavajući kako se stajališta bilo koje druge svjetske administracije o stanju u BiH ne tumači na isti način.

Hrvatski sabor donio je u petak Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH kojom se upozorava na višestruko preglasavanje ovoga naroda te se pozvalo na promjene kako se takvi politički procesi na bi ponavljali.

Čović je, komentirajući uspostavu vlasti u BiH, ocijenio kako nema nikakvih zapreka za uspostavu državnog Vijeća ministara BiH, dok izbor novih vlasti u Federaciji BiH ovisi o izmjenama Izbornog zakona.

“Kada je u pitanju Vijeće ministara na bilo koji način neće se čekati bilo koja druga razina vlasti, jer tamo nemamo nikakve formalne, zakonske zapreke”, rekao je Čović.

Dodao je kako će stranke Hrvatskog narodnog sabora popuniti sve hrvatske pozicije u državnom Vijeću ministara. Puno kompliciranija situacija je s vlastima u Federaciji BiH budući da je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču načina popune Doma naroda iz kojega se bira predsjednik, a zatim i Vlada Federacije BiH.

“Na Vladu Federacije BiH ćemo se načekati. Da bi se izabrala nova vlada, zakonodavac će morati sukladno odluci Ustavnog suda BiH donijeti prikladne odluke da bi se sve to moglo popuniti kako je planirano”, kazao je.

Čović je najavio i kako će se potkraj siječnja 2019. održati sjednica Sabora HNS-a BiH na kojoj će se donijeti strateški dokumenti o političkoj poziciji Hrvata u BiH koji će, kako je Čović najavio, biti na tragu Deklaracije Hrvatskog sabora.

Hrvatski sabor je u petak donio Deklaraciju Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH u kojoj se poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji u kojoj se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Bosanskohercegovački mediji najavili su u ponedjeljak da bi Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine već na prvoj idućoj sjednici mogao razmatrati prijedlog rezolucije “o osudi uplitanja Hrvatske u unutarnje poslove BiH”.

Rezoluciju, koja je svojevrstan odgovor na deklaraciju o položaju Hrvata u BiH, što ju je prošlog tjedna usvojio Hrvatski sabor, predložit će Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), potvrdio je zastupnik te stranke u parlamentu BiH Saša Magazinović.

(Hina)

 

Dragan Čović: Bosna i Hercegovina je unakažena odlukama koje su donosili visoki predstavnici

 

 

Čović Orbanu: Hrvatima je i ovaj put oteta pozicija člana Predsjedništva

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari