Pratite nas

BiH

Je li nas više zadužio Linić ili Šimunić?

Objavljeno

na

Umjesto da govore o tome kako otvoriti nova radna mjesta u Vukovaru, oni se bave ćirilicom.” “Priču oko pederskih brakova koriste kako bi dijelili narod i skrivali pravi problem, a to je sve veće zaduženje.” “Nogomet je opijum za narod…”

Ovo su samo neke od teza koje se često iznose kako bi se naglasilo da mediji svjesno zaokupljuju javnost sporednim stvarima kako se ne bi obraćala pozornost na bitno.

No je li to doista tako jednostavno i u kojim slučajevima teza stoji, a u kojima ne?

Priča kako je temeljni problem Vukovara siromaštvo i nezaposlenost te da bi u gradu nestalo svih nacionalnih problema i trauma kad bi došlo do gospodarskog razvitka plitka je marksistička besmislica. O tome najbolje svjedoči primjer Belfasta, koji ima više od deset puta veći BDP po stanovniku od Vukovara i već je četrdeset godina u EU pa je stanje između dvije podijeljene zajednice tamo gore nego u gradu heroju. Katolici i protestanti u Belfastu su doslovno, fizički odijeljeni kilometrima zidova i svako malo polete Molotovljevi kokteli uz desetke ozlijeđenih građana i policajaca. Dakle, ekonomsko blagostanje ne rješava samo po sebi, kao čarobnim štapićem, nacionalna i identitetska pitanja.

Nitko od nas nije osoba samo jedne dimenzije i jedne trenutne preokupacije. To što smo već pet godina u dubokoj gospodarskoj krizi kojoj se ne vidi kraj, ne znači da trebamo zamrznuti sva druga politička i društvena pitanja i prijepore. Kriza se reflektira na sva područja života i politike, ali mi i dalje živimo, raspravljamo i unutar demokratskih pravila igre sukobljavamo se i na brojnim drugim poljima.

Politički spin je gurati u drugi plan neka važna pitanja pozivanjem na to kako postoje još važnija, jer to ne čini ona prva ništa manje značajnima u njihovim razmjerima. No to ne znači da se često ne manipulira napumpavanjem manje važne teme kako bi se prigušila važnija i vladajućoj oligarhiji bolnija pitanja.

Je li u danu kad nas je ministar Linić, suprotno onome što je ranije govorio, zadužio za još 1,7 milijardi dolara, za koje nitko nema pojma kako ćemo ih vraćati, normalno da je apsolutno glavna vijest, koja je tu potpuno zasjenila, Joe Šimunić, točnije, neprimjeren način na koji je oteo show velikom Niki Kovaču i petnaestorici svojih kolega, pozdravljajući publiku “ustaškim pozdravom”, kako tvrde njegovi zgroženi kritičari, ili starim hrvatskim pozdravom koji je naučio iz opere Nikola Šubić Zrinjski, kako kažu njegovi branitelji?

Meni se čini da je trenutno od oba ta pitanja važnija tema budućnosti javnog zdravstva u Hrvatskoj, točnije, štrajk liječnika koji je trajao dva mjeseca i koji je Vlada, nesposobna suočiti se s problemom, prekinula posezanjem za radnom obvezom, kao da je ratno stanje. To što se danas događa oko zdravstva tiče se svih nas i posljedice koje će osjetiti većina, koja ne može sebi priuštiti privatne klinike, bit će bolnije nego vraćanje zadnjih Linićevih milijardi duga. No te teme nema na naslovnicama, dok se nevjerojatna količina energije potrošila na analizu slučaja Šimunić.

Jedni tumače kako nije riječ o ustaškom pozdravu jer su oni stari pozdrav preinačili u “Za Poglavnika i dom”, što je bio službeni pozdrav u NDH, pa bi stoga optužiti Joea za ustašluk bilo kao optužiti graditelje krova crkve sv. Marka za istu stvar jer su na krovu napravili grb s prvim bijelim poljem. Ali zašto onda od desetaka starih hrvatskih pozdrava Joe nije odabrao neki drugi, nego baš taj, iako je svjestan da se uz njega vežu i druge konotacije?

Priča podsjeća na svojevremenu aferu s dresovima NK Imotski koji su imali malo “G”, golemo “U” s umetnutim grbom i malo “J” na grudima. Objašnjenje je bilo da je to logo sponzora, građevinske firme “Gojko und Jure”, te da su u “U” mislili staviti crtež dizalice, ali nije stala pa su ubacili grb. Semiotička interpretacija, uzevši u obzir konotacije znaka i svijesti o njima, rekla bi da se radi o svjesno ambivalentnom postupku, dakle provokaciji. Označitelj “Za dom” može značiti pozdrav Nikole Šubića Zrinskog ili bana Jelačića, ali znakovi s vremenom mijenjaju značenje i fiksiraju se uz određene kontekste pa se dio stanovništva zbog Šimunićeva pozdrava, i otpozdrava dijela publike, opravdano osjetio duboko povrijeđenim.

Jedan način rješavanja ovakvih situacija je da se veličanje totalitarizama zakonski sankcionira, tj. precizno definira koji su simboli kažnjivi kako bi se suzio prostor arbitrarne interpretacije. No u Hrvatskoj bi se, u toj varijanti, izgledno kao problem javila nespremnost dijela društvene elite da osudi i komunistički totalitarizam iz kojeg derivira svoje privilegije. Zabrana je dvostruki mač, jer daje priliku običnim harlovinama da ispadaju mučenici slobode izražavanja. Drugi put, koji zahtijeva zrelu demokratsku javnost, jest da se zakonski ne sankcionira, već da ovakvi postupci počinitelju ostanu “na obrazu”. Dobro je da se povela rasprava o tome i da se reagiralo, ali bilo bi još bolje da je jednaka energija uložena u raspravu o novom zaduživanju, a pogotovo o budućnosti javnog zdravstva u Hrvatskoj.

Šimunić je, nakon Stjepana Mesića, koliko znam, jedina punoljetna, iznimno popularna javna osoba koja se dovodila u kontekst veličanja ustaštva. Možda bi Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske trebao razmisliti da nakon Mesića, koji je eksplicitnije od Šimunića svojevremeno ustašovao u Australiji (pogledati na YouTubeu pod “Mesić ustaša”), prime stasitog stopera za sljedećeg počasnog predsjednika, jer se iz Mesićeva primjera može zaključiti da je veličanje NDH jedan od preduvjeta za primanje u čelništvo Saveza antifašističkih boraca. Živimo u vrijeme potpune spektakularizacije i estradizacije društva i politike. Uz to i vrijeme čini svoje pa su neki Šimunićevi pravodobni startovi za većinu Hrvata danas od veće povijesne važnosti od subnorovnskih proboja. Za desetak godina, kad ovotjedno Linićevo zaduženje dođe na naplatu, izblijedjet će i sjećanje na Šimunića, kao danas na Nikolu Jerkana ili Stjepana Tomasa, ustaše i partizani bit će još dalji i virtualniji, ali ćemo se sigurno često zapitati – kako naći novac za liječenje?

Nino Raspudić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Prekinuta sjednica Zastupničkog doma, sutra izvanredno zasjedanje

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Zastupničkog doma Federalnog parlamenta Edin Mušić prekinuo je današnju zasjedanje zbog nedostatka kvoruma.

– O nastavku sjednice bit ćete blagovremeno obaviješteni – poručio je ovom prilikom.

Od ukupno 37. točaka, zastupnici su stali kod 14. točke – izmjena i dopuna Zakona o reviziji privatizacije gospodarskih društava i banaka u FBiH, koje je šef Kluba SDA Ismet Osmanović predložio da se razmatraju po skraćenom postupku.

To nije prihvaćeno nakon elektronskog glasanja, nakon čega je traženo pojedinačno izjašnjavanje kada je predsjedatelj Mušić utvrdio da nema kvoruma za nastavak održavanje sjednice, te konstatovao da će navedeno glasanje biti ponovljeno čim bude poznat nastavak današnjeg redovnog zasjedanja.

Ovom prilikom, potvrdio je da će sutra biti održana ranije zakazana izvanredna sjednica, dok se još utvrđuje datum izvanrednog zasjedanja, koje zbog razmatranja Prijedoga zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH zahtijevaju šefovi zastupničkih klubova SDA, SBB-a, SDP-a i Demokratske fronte.

Zastupnica Kluba SDP-a BiH Mira Ljubijankić inicirala je da se uskoro održi i izvanredna sjednica o migrantskoj krizi u BiH./Fena/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Uzaludan trud bošnjačkih stranaka – Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Objavljeno

na

Objavio

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori