Pratite nas

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro, obraćanje naciji u naredna dva dana

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne osjeća se dobro i obratiti će se naciji u narednih 48 sati, rekao je ministar financija Srbije Siniša Mali.

Kako je rekao ministar financija Siniša Mali, predsjednik Srbije ne nazoči konferenciji o ekonomskim mjerama podrške povodom situacije nastale zbog epidemije korona virusa jer se ne osjeća dobro, te će se obratiti javnosti u naredna dva dana.

Ovaj program je trebalo predsjednik Vučić da predstavi, ispričavam se u njegovo ime, ne osjeća se dobro, nije sa nama, ali će se u narednih 48 sati obratiti“, rekao je ministar financija.

Vučić je prošle godine primljen na VMA zbog kardiovaskularnih problema i visokog tlaka.

Tada je ministar zdravlja Zlatibor Lončar istaknuo da predsjednik Srbije ima kronične, manje probleme sa srcem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija Njemačkoj: Pomozite kao što se vama pomoglo nakon Drugog svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski gradonačelnici i regionalni guverneri u utorak su u pismu objavljenom u listu Frankfurter Allgemeine Zeitung pozvali Njemačku na solidarnost u jeku pandemije koronavirusa, podsjećajući na pomoć koja je njoj pružena nakon II. svjetskog rata.

Italija ima više žrtava koronavirusa od bilo koje druge zemlje. Zaraženo je preko 100.000 ljudi, a umrlo 11.591, što je trećina od ukupno umrlih na svijetu od koronavirusa.

U pismu se naglašava sve veća ogorčenost Talijana prema onome što smatraju njemačkom ravnodušnošću prema njihovom teškom stanju.

Jaz se ispriječio između Italije i Španjolske, a podržava ih Francuska, i s druge strane sjevernoeuropskih zemalja predvođenih Njemačkom i Nizozemskom.

Italija ima krhku financijsku situaciju i teško joj je u takvim uvjetima boriti se protiv koronakrize pa traži zajedničko preuzimanje dugova u eurozoni i zbog toga predlaže “korona obveznice”, no Sjever zasad to odbija.

“Dragi njemački prijatelji, sjećanje pomaže u donošenju ispravne odluke”, kaže se u pismu i referira na sporazum iz 1953. o smanjenju njemačkih dugova radi poratna oporavka te zemlje.

Pismo su potpisali gradonačelnici iz lijevih i desnih stranaka koji predstavljaju sjevernotalijanske gradove najteže pogođene epidemijom koronavirusa, uključujući Bergamo i Milano, kao i regionalnog predsjednika Emilije Romagne.

U pismu se cilja i na Nizozemsku, koja se u Italiji doživljava kao svojevrsno utočište od poreza na dobit, te se naglašava da je ona “uspostavila” povoljan “porezni režim koji godinama oduzima resurse iz svih velikih europskih zemalja.”

Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su nedavno u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.

Riječ je o tzv. korona obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.

Njemačka, Nizozemska, Finska i Austrija usprotivile su se tom prijedlogu, zadržavši svoju tradicionalnu nespremnost dijeljenja duga s manje konkurentnim gospodarstavima.

“Obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi izbrisale ili međusobno objedinile prethodna dugovanja”, stoji u pismu. (Hina)

Sebastian Kurz: Europska Unija je zakazala i stvari ne funkcioniraju dobro

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari