Pratite nas

Politika

Je li suđenje Perkoviću i Mustaču uvod u lustraciju u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Što se događa na suđenju Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču? Zašto je svjedok optužbe Ivan Krmpotić prebačen u sigurnu kuću u Njemačkoj je li prometna nesreća Vinka Sindičića na autocesti kod Nürnberga bila slučajna? Na ta pitanja u emisiji Otvoreno pokušavaju dati odgovor odvjetnik Siniša Pavlović, novinar Željko Peratović, Ivo Lučić s Hrvatskog instuta za povijest te profesor povjesti Hrvoje Klasić.

Puno je dokumenata vezanih za suđenje izgubljeno i ranije se do nje nije moglo doći. Danas je situacija na suđenju drugačija, mada ne možemo biti u potpunosti zadovoljni, kazao je odvjetnik Gizele Đureković Siniša Pavlović. ‘Gospodin Krmpotić trebao bi svjedočiti u drugoj polovici svibnja i relevantan je svjedok, poznavao je Đurekovića i ima neka saznanja o krađi goriva u Ini. Što će on izjaviti, vidjet ćemo’, dodao je. Najavio je kako će za nekoliko dana na suđenju svjedočiti Vice Vukojević te nekolicina bivših djelatnika službe državne sigurnosti. Izvijestio je kako je Gizela Đureković 80-tih godina u Kanadi izbubila i sina pod ‘sumnjivim okolnostima’.

[ad id=”68099″]

‘Čudi me reakcija hrvatske policije, da je Krmpootić i sam izmislio prijetnje trebalo je odmah reagirati’, kazao je Željko Peratović. Dodao je kako, ‘iz novinarskog iskustva – nimalo ne vjeruje našim institucijama’. Prijetnje su mu upućene i kad je počeo pisati o sinu Josipa Perkovića – njegov suradnik tri mu je puta pokazao pištolj, a prijetio mu je, kaže, i Munib Suljić. Godine 2003. kad je donesen ‘lex Perković’ bilo mu je provaljeno u vikendicu, a nazvao ga je i Perkovićev suradnik. ‘Njemci su na prijetnje Krmpotiću reagirali – oni su na to osjetljivi i to je dobro’, zaključio je.

Opisao je i svoje iskustvo s jednim od svjedoka Vinkom Sindičićem koji je ispalio šest metaka u Nikolu Štedula.

”Kad sam napisao jedan tekst u Vjesniku, dobio sam poziv da se nađem s njim. On je jedna izuzetno žilava osoba koja je provela 1deset godina u škotskom zatvoru, govori puno jezika. Bio je cijelo vrijeme u dogovoru s Perkovićem što sudsko vijeće zna. Priznao je da mu je domovnicu koji je dobio u škotskom zatvoru dobio od Perkovića. Izgubio je živce kad je njegov kolega iz Udbe, uplašio se za sebe, a Perković nije ispoštovao neke dogovore i odlučio je surađivati s njemačkim tužiteljstvom”, rekao je Peratović.

Ovakva suđenja moraju voditi kompetentni ljudii, jesu ili surađuju sa ljudima koji se ovime bave znanstveno – a takvih ljudi u Hrvatskoj nema, kazao je profesor povijesti Hrvoje Klasić. Zaključio je kako se društvo previše antagoniziralo – ‘sve je puno mržnje i svi misle da sve znaju’. Kazao je i kako se zalaže za ‘privatizacijsku lustraciju’ onih koji su pljačkali dok su građani branili Hrvatsku u Domovinskom ratu.

‘Lustracija je ‘osvijetljenje’, valjda nam je u interesu da ne hodamo po mraku. Naše usidrenje u prošlosti vraća nas natrag. Ali za lustraciju moramo postaviti kriterije – nije ‘moj udbaš’ dobar, a ‘udbaš onog drugog’ nije’, poručio je Ivo Lučić. Obavještajna hobotnica, ljudi koji su preživjeli sve tranzicije – najveća je hobotnica, ona je infiltrirana u sve sigurnosne sisteme, nastaavio je. Ipak je branio one koji su se ‘opravdali’ za vrijeme Domovinskog rata.

”Udba nije ništa mogla raditi bez partije koja je bila u svim strukturama. Rezolucijom su se ugurali u sve sigurnosne strukture koje su preživjele sve moguće tranzicije”, rekao je Lučić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Marija Pejčinović-Burić: Srbija nije spremna suočiti se s prošlošću

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a da se Srbija nije spremna suočiti s prošlošću, otežavajući tako rješavanje ratnog naslijeđa, kao što je sudbina nestalih i suđenje ratnim zločincima.

“U Srbiji, nažalost, i dalje nema političke volje za suočavanjem s prošlošću i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeća što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili suđenja za ratne zločine”, rekla je Pejčinović-Burić, priopćilo je ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Ona je u Bruxellesu sudjelovala na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a koje je razmotrilo aktualnu političku situaciju u jugoistočnoj Europi.

Šefica hrvatske diplomacije ponovo je upozorila na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i ustava BiH kao i odluka ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva.

“Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda ključ je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti BiH”, rekla je Pejčinović-Burić.

Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je istaknula potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozračja koje će omogućiti konstruktivni nastavak dijaloga.

Europski ministri su o situaciji u Ukrajini, posebno u Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu razgovarali s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom.

Istaknuli su da Rusija mora poštivati međunarodno pravo i međunarodne norme, uključujući pravo nesmetanog prolaza i plovidbe te su zatražili trenutačno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova.

Države članice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, stoji u priopćenju.

U pogledu Irana potvrđena je predanost provedbi Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balističkim programom te stanjem ljudskih prava.

Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a za EU i Hrvatsku angažman u toj zemlji važan je, između ostaloga, i zbog toga što tamo živi znatan broj građana porijeklom iz Unije, uključujući oko 5000 pripadnika hrvatske zajednice.

Uoči ministarskog sastanka EU-a i Afričke unije 21-22 siječnja 2019. u Bruxellesu, vijeće je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jačanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.

Na marginama vijeća za vanjske poslove održan je na inicijativu Italije sastanak ministara država članica EU-a srednjeg i istočnog Mediterana na kojem se razgovaralo o migracijama, budućem Višegodišnjem financijskom okviru kao i o jugoistočnoj Europi, navodi se u priopćenju MVEP-a.

(Hina)

 

Mladen Pavković: Što bi se dogodilo da smo izgubili Domovinski rat?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Božo Ljubić: Bildt, Ashdown i Schilling nemaju nikakav kredibilitet govoriti o ovom pitanju

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Saboru Republike Hrvatske, za N1 televiziju je govorio o Deklaraciji o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, koja bi se trebala naći pred saborskim zastupnicima u srijedu.

Kazao je da je Deklaracija usvojena 10. lipnja, ali da je izmijenjena pošto su se u međuvremenu dogodile određene promjene.

“Održali su se izbori u Bosni i Hercegovini. S druge strane, ukazala se potreba za određenim terminološkim doradama, da se ne bi dao nikakav povod da progovaraju Hrvatskoj na legitimnom pravu Republike Hrvatske da se očituje o položaju hrvatskog naroda u BiH”, pojasnio je Ljubić.

Komentirao je i prošlotjednu raspravu Odbora, na kojem je član Odbora Milijan Brkić kazao da ova Deklaracija nije dovoljno konkretna.

“U političkom smislu, u porukama Deklaracije nema nikakvih bitnih promjena. Promjene su samo terminološke naravi i ja smatram da je ova deklaracija sada koherentan i dobar dokument koji Hrvatski Sabor može usvojiti. Naš cilj je da Hrvatski sabor to usvoji maksimalnim konsenzusom vlasti i oporbe, jer bi to bila najbolja poruka hrvatskom narodu u BiH. Višekratno sam ponovio, ja bi želio da Hrvatski sabor i uopće hrvatska politika ima prema hrvatskom narodu u BiH i prema BiH jedan konsenzus kakav je Hrvatska imala prilikom ulaska u Europsku uniju ili NATO”, kazao je Ljubić.

Pojasnio je koju su glavne značajke deklaracije, kazavši da je nametnutim promjenama Ustava Federacije BiH 2002. godine, Hrvati su dovedeni na “rub političke i ustavne konstitutivnosti”.

“Sada Hrvati evo već nekoliko izbornih ciklusa nisu bili u stanju biti predstavljeni svojim legitimnim predstavnicima u vladama entiteta i u Predsjedništvu BiH. To je dovoljan razlog da se o tome očituje Hrvatska koja je potpisnica i Washingtona i Daytona, prema tome ima i obvezu da ako se krše Dayton i Washington”, kazao je.

Ljubić smatra da Hrvatska ima pravo tražiti, kao što je to tražio i Europski parlament, da se provede odluka Ustavnog suda BiH o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim treba omogućiti izbor legitimnih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda na svim administrativno-političkim razinama, dodajući da to nije miješanje u unutarnju poltiku BiH.

“Na taj način, Hrvatska kao članica EU, ima pravo i obvezu ukazivati zemlji aspirantu Europskoj uniji na poštivanje vladavine prava, a eminentno poštivanje vladavine prava je poštivanje odluka vlastitih ustavnih sudova”, kazao je.

Ljubić je komentirao i pismo trojice bivših visokih predstavnika, koji kažu da se Hrvatska miješa u unutarnje odnose u BiH.

“Te tri osobe nemaju nikakav kredibilitet govoriti o tom pitanju. Oni su sukrivci za ovo stanje u BiH, koje ne samo da je hrvatsku poziciju u BiH dovelo na rub političkog subjektiviteta, već je dodatno destabilizirala BiH”, istakao je.

Paday Ashdown i Carl Bildt su izravno svojim odlukama nanijeli štetu BiH, a gosp. Schilling je svoj mandat prespavao, kazao je Ljubić.

Ljubić tvrdi da ova Deklaracija neće zaoštriti odnose između Hrvatske i BiH, nego da ide u prilog BiH, jer harmonzacija odnosa tri konstitutivna naroda stabilizira političke prilike u BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari