Pratite nas

BiH

Jedanaest teza o poplavi

Objavljeno

na

Poplava je izlijevanje vode iz rijeke ili jezera u okolno područje. No, ništa nije samo ono što jest, nego je još i mnogošto uz to. Tako je i katastrofalna poplava, koja je zahvatila Hrvatsku i neke susjedne zemlje, puno više od obične poplave. Ona je razotkrila pravo lice mnogih osoba i institucija, otvorila brojna pitanja i  dala naslutiti što nas još čeka.

Ako u poplavi nastavimo gledati samo poplavu. Svoja politički nekorektna razmišljanja o poplavi neskromno sam sažeo u jedanaest teza.

1. Hrvatsku je vladu poplava iznenadila. Tjedan dana nakon katastrofe, kada su se biblijske vode već počele povlačiti, ona proglašuje stanje katastrofe. Oni isti ljudi koji su tako majstorski i pravovremeno pokušali preduhitriti uhidbene nakane ”mrskih Švaba” prema Perkoviću i Mustaču previdjeli su činjenicu da potopne kiše padaju već tjednima i da se nabujale bosanske rijeke valjaju prema Savi i Hrvatskoj noseći sve pred sobom. Stoga je moja teza da je naša vlast dalekovidno ćorava. S jedne strane na vrijeme uočava što bi Hrvatskoj moglo koristiti te ulaže nemale napore da to nekako spriječi, s druge strane slijepa je na ono što bi Hrvatskoj moglo škoditi, pa to dosljedno ignorira.

2. Kada je voda probila nasip, i vlast i mediji stoički su ignorirali tu činjenicu. Udarna vijest su još uvijek bile poplave u Srbiji i BiH. Sava je probila nasip u subotu, a tek u nedjelju u popodnevnim satima HTV je tomu počela poklanjati veću pozornost. Milanović, koji iz Sarajeva u Rijeku kamo ga srce vuče stigne za sat vremena, do Gunje je stigao tek u ponedjeljak, treći dan nakon katastrofe. Provozao se na amfibiji i nešto izjavio. Što se konkretne pomoći tiče, pretekao ga je Mario Mandžukić, koji je stigao iz Njemačke i dovezao 6 tona pomoći poplavljenima.  Zaključak je da je hrvatska vlast brza, pa i brzopleta, u onome što ne bi trebala raditi, a nevjerojatno spora kada bi uistinu morala djelovati.

3. Dan prije pucanja nasipa u Rajevu selu srbijanski premijer Vučić, reformirani šešeljevac, izjavljuje: ”To će možda da znači Dikoviću  (Ljubiša Diković načelnik Generalštaba Vojske Srbije) da primenjujemo ratne mere, da vodu puštamo na jednu drugu stranu o čemu ćemo kasnije da nasamo razgovaramo.” Nakon pucanja nasipa u Hrvatskoj Vučić je izjavio da Šabac ne bi bio spašen da se to nije dogodilo. Kad su neki Slavonci počeli govoriti da je pucanje izazvano diverzijom, policija je žurno priopćila kako je riječ o trabunjanju pijanih osoba u sitnim satima na nasipu. Koliko god ovakve sumnje nalikovale teorijama urote, činjenica je da panično nijekanje odgovornih bilo kakve mogućnosti da bi susjedna država bila spremna škoditi hrvatskim interesima upućuje na to da naš sigurnosni sustav ima stanovitih problema u percepciji stvarnosti. Ili je nešto drugo u pitanju?

4. Bjesomučna medijska kampanja ”utjerivača” jugoslavenstva na podlozi zajedništva u nevolji prevršila je svaku mjeru. Srcedrapateljne vijesti, pisma, apeli i kolumne preplavile su medijski prostor baš kao i savske vode Slavoniju. Nije se ostalo samo na riječima. Hrvatska vlada je izdvojila 200 000 eura za BiH i Srbiju, a dio od skupljene pomoći preko Crvenog križa također ide u te dvije zemlje. Vesna je Pusić odmah požurila izjaviti kako će za pomoć od europskih fondova Hrvatska aplicirati zajedno sa Srbijom. Srećom, Vučić ju je glatko odbio. Sve u svemu, cijelo se vrijeme stječe dojam da hrvatska vlast podjednaku brigu vodi o poplavljenima u Srbiji kao i o onima u Hrvatskoj, kao da Jugoslavija nikada nije ni prestala postojati. A što se članstva u EU tiče, na trenutke izgleda kao da je Srbija punopravna članica, a Hrvatska tek kandidat za članstvo. Žalibože novca koji za to nesretno članstvo uplaćujemo.

5. Rupu u nasipu nije se ni pokušalo začepiti. Možda to nije bilo ni izvedivo, osobito nakon što se proširila na preko stotinu metara. Ipak, Bosanci su pokušali i u tomu, barem po prvim vijestima, imali stanovitog uspjeha. Premda se kasnije od toga odustalo. No, pravo je pitanje kako nitko od odgovornih nije na vrijeme predvidio koliko nam vode donose bosanske rijeke i napravio nekakav plan obrane od vodene stihije, ojačanja nasipa na kritičnim mjestima i sl. Zaključak se nameće sam od sebe – određene državne institucije i tvrtke nisu odradile svoj posao kako treba. Posebno su zakazale Hrvatske vode i DUZS.

6. Premijer se, došavši u Slavoniju, isprsio da Hrvatska ima novca i da joj pomoć ne treba te da će pomoć od EU tražiti tek ”reda radi”. U isto vrijeme njegova ministrica moli ljude da donose konzerve, vodu, higijenske potrepštine i ostalo za pomoć stradalima, pomoć se također prikuplja preko Crvenog križa, Caritasa i na razne druge načine. Tko je tu lud!? Ovaj narod je već godinama izložen najrazličitijim apelima na solidarnost, od poziva za pomoć maloj Nori Šitum do ove najnovije katastrofe, dok se država ponaša poput pijanog bogataša.

7. Dok se stanovništvo cijele zemlje dizalo na pomoć poplavljenima, srpska manjina u Vukovarsko-srijemskoj županiji digla se pomagati sunarodnjacima u susjednoj državi. Što je za pohvalo, ali neobično je da ignoriraju ono što se događa u njihovoj županiji.

8. Braniteljske udruge i brojne udruge domoljubno-kršćanske provenijencije također su odmah reagirale i počele pomagati. Samo BaBe, Documentu, Iskorak, Kontru i slične ne vidjesmo u toj priči. Oni su u toliko uzvišenim sferama ”ljudskih prava” da ih patnje konkretnih ljudi ne zanimaju. A novcima koje sišu iz proračuna mogla bi se obnoviti poplavljena sela.

9. U predizbornom ozračju vlast se, nakon što je spašen Šabac, osmjelila dati mnoga obećanja poplavljenim Slavoncima. Te obnovit će kuće, te obnovit će stočni fond, te nadoknadit će štetu. Međutim, kako joj vjerovati kada nijedno obećanje do sada nije ispunila!? Osim onoga da će zacrveniti Hrvatsku.

10. Poplava će proći, ali svi problemi ove države i ovog društva, koje je poplava ogolila i razotkrila, ostaju.

11. Predugo smo postupke i riječi naše političke elite komentirali i interpretirali; radi se o tomu da ih se smijeni.

 

Damir Pešorda

foto/opusteno-rs

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Migrante se neće moći prebacivati bez suglasnosti lokalnih vlasti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović susreo se u četvrtak s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH te je tom prigodom zaključeno kako se migrante više neće moći prebacivati i smještati bez suglasnosti županijskih i lokalnih vlasti, nakon što je prošloga tjedna eskalirala politička kriza s migrantima nakon njihovog izmještanja iz Sarajeva u Mostar.

“Svaki nezakoniti postupak, bez obzira tko ga dogovarao, ne može biti važeći bez suglasnost županijskih i gradskih vlasti”, navodi se u priopćenju dostavljenom iz Čovićeva ureda.

Također se navodi da je problem ilegalnih imigranata potrebno riješiti na razini države Bosne i Hercegovine uz “koordinaciju svih državnih, entitetskih, županijskih i lokalnih tijela vlasti”.

Na sastanku je dogovoreno da županijska policijska tijela koordinirano i zajednički djeluju sukladno zakonima i ustavu, kako bi se ukupnim postupanjem s migrantima upravljalo na najbolji mogući način.

“Sigurnosna situacija na području svake županije je isključivo županijska nadležnost sukladno važećim zakonima, uz maksimalno uvažavanje propisa i zakona o ljudskim pravima”, navedeno je na sastanku hrvatskog člana Predsjedništva BiH s premijerima i ministrima unutarnjih poslova županija s hrvatskom većinom.

Prošloga tjedna ministarstvo sigurnosti BiH je premjestilo migrante iz kampa u središtu Sarajeva u Izbjeglički centar kod Mostara, što je naišlo na otpor lokalnih, Hercegovačko-neretvanskih vlasti (HNŽ) koje su uputile policiju i spriječile ulazak na područje ove županije.

Nakon niza nervoznih reakcija državnog ministra sigurnosti Dragana Mektića i optužbi da se radi o državnom udaru vlasti HNŽ-a, oni su ipak propušteni u Izbjeglički kamp Salakovac kod Mostara.

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda tada je ustvrdio da državna vlada nije odobrila prebacivanje migranata.

(Hina)

Migranti ulaze u privatne posjede, građani traže zaštitu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Komšić definitivno kandidat za hrvatskog člana državnog predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Stranka Demokratska fronta (DF) u četvrtak je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP) predala prijavu za sudjelovanje na općim izborima zakazanim za 7. listopada, a prijava uključuje i kandidaturu Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Članovi vodstva DF-a potvrdili su novinarima u Sarajevu kako je Komšić definitivno kandidat za novi mandat u bosanskohercegovačkom državnom vrhu, gdje je ranije u dva uzastopna izborna ciklusa 2010. i 2014. godine pobijedio kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koje je isticao HDZ BiH.

Očekuje se kako će ove godine HDZ BiH kao svog kanddata za državni vrh ponovo istaknuti svog lidera Dragana Čovića, koji trenutačno obnaša tu dužnost pa će sraz između njega i Komšića uvelike obilježiti listopadske izbore.

“Kandidatura je odluka predsjedništva DF-a”, kazao je potpredsjednik stranke Dženan Đonlagić odbijajući kritike koje su ranije dolazile iz drugih stranaka ljevice kako je Komšić ishitreno istaknuo svoju kandidaturu bez konzultacije s potencijalnim koalicijskim partnerima.

Đonlagić je potvrdio kako u DF-u i dalje žele surađivati sa strankama ljevice, prije svega sa Socijaldemokratskom partijom BiH (SDP BiH), no sumnjičavi su glede spremnosti drugih da se ta suradnja doista realizira.

Podsjetio je kako su Komšić i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić još u travnju potpisali načelni sporazum o izbornoj suradnji, no od tada se ništa konkretno nije dogodilo kako bi se taj sporazum operacionalizirao.

SDP BiH će na prestojećim izborima istaknuti svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, a to će vjerojatno biti osoba bošnjačke nacionalnosti.

U četvrtak je u temeljnim organizacijama te stranke započela neka vrsta referenduma među članovima koji trebaju odrediti tko će biti taj kandidat, a najveći izgledi daju se Denisu Bećireviću, zastupniku u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Izađu li najveće stranke ljevice s dva kandidata za Predsjedništvo BiH, Komšić bi se u listopadu suočio s podijeljenim biračkim tijelom koje mu je ranije osiguralo pobjedu pa bi njegov izgledi za novi mandat bili znatno lošiji nego prije četiri odnosno osam godina.

(Hina)

Izetbegović, Komšić i Mesić u misiji getoiziranja Hrvata u BiH

 

VIDEO Kardinal Puljić: “Ne znam da je Željko Komšić Hrvat…”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati