Pratite nas

Jedete li zdravo?

Objavljeno

na

Kako se trebamo odnositi prema hrani da bismo se osjećali dobro i bili zdravi? Jedenje nije samo unošenje potrebnih kalorija već i prilika za uživanje svih osjetila, za druženje, upoznavanje novih kultura…

Suvremeni stil života diktira nam i vrijeme i nutritivnu vrijednost obroka. Često za hranu nemamo previše vremena, jedemo na brzinu, sami, ne vodeći računa o tome jesmo li doista gladni, jer u podne je stanka i nemamo vremena čekati da nam organizam signalizira glad, već jedemo kako poslije ne bismo o tome morali misliti. Ne osluškujući vlastito tijelo, ne poštujemo njegove signale, potrebe i želje, što utječe i na psihu, pa često nismo zadovoljni sobom.
Poremećaji prehrane (bulimija, anoreksija, kompulzivno jedenje, prejedanje) ukazuju pak na dublje psihološke teškoće vezane uz vlastitu osobnost, ali i na nezadovoljstvo statusom u obitelji i okolini. Danas se jako puno govori o utjecaju prehrane na zdravlje organizma, a poremećaji u prehrani nisu česti samo kod tinejdžerica već i kod žena u 40-im i kasnijim godinama, pa i kod muškaraca.

 
Iako nam hrana može doista postati neprijatelj (prejedanje, nadomjestak za ljubav i sl.), važno ju je prestati demonizirati, jer hrana nije kriva za probleme koje imamo. Da bismo se dobro osjećali, trebamo biti u dosluhu sa svojim željama, potrebama, biti svjesni svoga identiteta, ali se isto tako moramo prema hrani zdravo odnositi, smatrati je prilikom za druženje, dijeljenje, društveni kontakt.

 


Na što ukazuje indeks tjelesne mase

 

Pojam indeks tjelesne mase počeo je koristiti belgijski astronom, statističar i sociolog Lambert Adolphe Jaques Quetelet u 19. stoljeću kako bi lakše izračunao je li netko pothranjen, normalne tjelesne težine ili pretio. Indeks otkriva i povećanje zaliha bjelančevina i masnoća u tijelu i pokazatelj je sposobnosti organizma da preživi neku bolest ili manjak hrane.

 
Izračunavanje indeksa tjelesne mase jednostavan je način da provjerite je li vaša težina zadovoljavajuća. Nije loše ponoviti: podijelite kilograme s kvadratom svoje visine izražene u metrima (npr. ako imate 55 kg, a visoki ste 1,65 m, račun izgleda ovako: 55 : 2,72 ═ 20,2). Idealne su vrijednosti između 19 i 24 za žene te 20 i 25 za muškarce.

 
Valja obratiti pozornost i na opseg struka jer je izravno povezan s potkožnom masnoćom, a time i s krvožilnim bolestima. Kod žena opseg struka ne bi smio biti veći od 80, a kod muškaraca od 92 centimetra. Preporučuje se mjeriti u visini pupka, ujutro dok trbuh još nije napuhnut.

 
Pritom moramo biti svjesni da nismo svi iste građe, pa će osoba koja ima kruškastu građu (gornji dio tijela krhkiji, donji jači) pazeći na unos hrane nejednako mršavjeti – bokovi će uvijek ostati jači, a grudi će se smanjiti. S druge strane, osobe građene poput jabuke, kojima je najkritičnije mjesto trbuh, jednako će gubiti na težini u gornjem i donjem dijelu tijela.

 
Važno je postići harmoniju tijela: ako osobu gledamo sprijeda, širina ramena i bokova trebala bi biti jednaka, a konfekcijski broj hlača trebao bi biti jednak konfekcijskom broju košulje.
Kako do harmonije

Tu harmoniju ne možemo postići bez promjene prehrambenih navika jer hrana može biti prirodni lijek, važno je dakle naučiti pravilno se hraniti što znači osjećati se punim energije.
Manjak željeza, primjerice, može prouzročiti malaksalost tijela, gubitak kose i krhkost noktiju. Promijenimo li način prehrane i dopunimo li ga željezom, poboljšanje stanja organizma primijetit će se već za tjedan dana. Želimo li pomoću hrane poboljšati psihičko stanje, to ćemo postići konzumacijom ugljikohidrata, poput tjestenine, kruha, žitnih pahuljica koji sadrže triptofan, aminokiselinu što podiže razinu serotonina, kemikalije koja utječe na dobro raspoloženje. Ugljikohidrate treba jesti svakodnevno, ali ne treba s njima pretjerivati. Kad je riječ o bjelančevinama, valja jesti morsku ribu bogatu omega-3 kiselinama, dok meso treba jesti dva puta tjedno. Zdrava se prehrana temelji na konzumaciji puno voća i povrća.

Ako nemate dovoljno vremena za jelo, bolje je pojesti tost i sok iscijeđene naranče nego nabrzinu progutati obilan sendvič.
Probava počinje već u ustima. Stoga je najbolje jesti sjedeći za stolom i ne govoriti previše tijekom jela kako se ne bi progutalo previše zraka. Treba dobro prožvakati svaki zalogaj, popiti dvije litre vode dnevno ili piti čaj od mente, matičnjaka ili voća, a u kuhanju koristiti začinsko bilje (ružmarin, timijan, kadulja) te izbjegavati sol. Začinsko bilje nedovoljno koristimo iako je iznimno zdravo i odlično zamjenjuje sol, a hrani daje puniji okus.


Od svega pomalo

Ljudi često griješe u prehrani i zbog predrasuda. Primjerice, iznutrice se sve manje jedu jer su masnije od ostalog mesa. To je pogrešno, jer je jetra, iako u njoj ima nešto više masnoća, puna željeza i vitamina A važnih za oči i prevenciju različitih zdravstvenih smetnji, borbu protiv infekcija, u prvom redu dišnih putova, kao i za imunitet organizma. Često se pogrešno misli kako ćemo se udebljati od tjestenine ili kruha, a oni ne debljaju jedu li se u umjerenim količinama. Griješe i oni koji piju obrano mlijeko kako bi unijeli u organizam manje kalorija, zato što je takvo mlijeko siromašnije i tvarima korisnima za organizam. Pazi se i na dovoljan unos kalcija u organizam, što mlijekom, što povrćem, ali ne smije se zaboraviti da uz pravilnu prehranu treba svakodnevno vježbati, jer će jedino tako kalcij djelovati na kosti.
Treba, dakle, jesti pomalo od svega, a ponekad se smije i pretjerati, na primjer za vrijeme blagdana, jer to dobro djeluje na psihu. Dovoljno je nakon nekoliko dana neumjerenog jela jedan dan jesti samo jabuke i piti dnevno po dvije litre vode ili manje zaslađenog čaja kako bismo tijelo očistili od toksina.


Važno je jesti sezonski

Što se tiče vrste prehrane kojom ćemo sačuvati zdravlje nezaobilazna je mediteranska kuhinja. Zdrava je, uravnotežena i sadrži sve tijelu potrebne sastojke. Tjestenina i kruh ugljikohidrati su koji se postupno razgrađuju u glukozu, a iz nje potom trošimo energiju.
Plava riba pravi je lijek jer je puna omega-3 masnih kiselina koje sprečavaju nastanak krvožilnih bolesti. Mahunarke, “meso siromašnih”, čuvaju debelo crijevo od tumora, a u prevenciji tumora pomažu i kelj, rajčica, jagode i maline. Sezonsko voće i povrće bori se protiv slobodnih radikala odnosno starenja stanica organizma.
Važno je jesti upravo sezonsko voće i povrće, iako u trgovinama svih vrsta povrća i voća ima tijekom cijele godine. Kako često dolazi iz dalekih zemalja, da bi izgledalo svježe, najčešće se tretira kemikalijama koje štete organizmu. Zato je bolje kupiti hranu kod poznatog prodavača na tržnici, jer je najbolja hrana ona koja do vašega stola najkraće putuje.

vita

facebook komentari

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari