Pratite nas

Politika

Konačno riješeno pitanje vlasničke strukture Aluminija

Objavljeno

na

[quote]Federalni premijer Nermin Nikšić i generalni direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica potpisali su danas u Mostaru Aneks 8 na Sporazum o rješavanju otvorenih pitanja između Aluminija i Vlade FBiH kojim će se konačno riješiti pitanje vlasničke strukture tog kombinata.[/quote] [dropcap]T[/dropcap]ime će državni kapital u Aluminiju iznositi 44 posto, malih dioničara također 44 posto te Republike Hrvatske 12 posto, kazao je premijer Nikišić, napomenuvši kako će se pomoću potpisanog Sporazuma omogućiti da se Aluminij konačno upiše u Registar vrijednosnih papira FBiH čime će se otvoriti put da svi dioničari, u skladu sa svojim vlasničkih udjelom, kao i Zakonom o privrednim društvim, imenuju svoj predstavnike u upravljačke i nadzorne organe tog društva.

Bit će riješeno i pitanje uvezivanja radnog staža

Premijer je napomenuo kako će definiranjem pitanja vlasničke strukture Aluminij dobiti priliku da dođe do povoljnijih financijskih sredstava neophodnih za daljnje poslovanje što do sada nije bilo moguće.

“Posebno mi je drago što će biti riješeno i pitanje uvezivanja radnog staža i obeščašćenje bivših i sadašnjih radnika, a novac za te namjene osigurati će Aluminij, kazao je federalni premijer. Pritom je naglasio kako se potpisivanjem ovog aneksa stavlja van snage prodaja 88 posto kapitala Aluminija, pogotovo na način koji je to predviđao sporazum iz 2006. godine što je naprosto bilo nezakonito jer bi se dogodilo da firma prodaje sama sebe.

Sporazum predviđa i obvezu Vlade FBiH da izradi i provede program subvencioniranja proizvodnje aluminija u mostarskom kombinaru, kao strateške industrijske grane.

Premijer je izjavio kako će od resornoj ministarstva zatražiti da odmah pristupi pripremi tog programa u suradnji s predstavnicima Aluminija.

Jeftinija struja nije moguća

On je dobacio i špekulacije da će ovim sporazumom Aluminij dobiti jeftiniju struju, što po njegovim riječima, naprosto nije moguće. Cijenu struje nastavit će određivati FERK u skladu sa svojim ovlastima i tu niti može, niti će biti ikakve intervencije države, dodao je Nikšić.

Za par dana vlasnički udjeli će se upisati u Registar vrijednosnih papira čime će svaki dioničar proći kroz elektronsku formu uknjižbe što nam otvara mnoge mogućnost, izavio je Bradvica. Tim će se primjerice Aluminij moći pojavljivati kod svih banaka, financijskih fondova itd.

Što se tiče uvoza struje iz Republike Hrvatske, Bradvica je kazao: “Nama ostaje problem koji moramo riješiti do 1. srpnja, a to je snabdijevanje električnom energijom iz Hrvatske za 100 megavata koje smo uzimali i do sada. Međutim, nakon ulaska Hrvatske u EU mijenja se kompletno taj režim što znači da ćemo s njima morati sklopiti novi ugovor do 31. prosinca ove godine za snabdijevanje tih 100 megavata, naravno ako uspijemo doći do povoljne cijene struje.”

Dodao je kako uskoro očekuje sastanka i s predstavnicima Elektroprivrede HZ HB gdje će se također razgovarati  o snabdijevanju i cijeni električne energije.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari