Pratite nas

Jeleč: Mladost treba ostati u državi kako bismo unaprijedili kvalitetniji život u BiH

Objavljeno

na

Oružane snage BiH danas proslavljaju Dan nezavisnosti BiH uz želju da BiH uspije sa svojim institucijama, s ravnopravnošću naroda i građana i prosperitetom, kao i da svaki građanin nađe svoje mjesto u sustavu, pri čemu mladost treba ostati u državi kako bismo unaprijedili kvalitetniji život u BiH”, kazao je za Agenciju FENA načelnik Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH (OSBiH) generalmajor Anto Jeleč povodom 1. ožujka, Dana novisnosti BiH.

Pomaganje civilnim strukturama tamo gdje one ne mogu same, posebno kada se radi o katastrofama i požarima je prioritet Oružanih snaga BiH, što se ogleda kroz jačanje sposobnosti i kapaciteta da bi OSBiH odgovorile potrebama društva i zajednice.

Tako smo se odlučili da u post ISAF-u u 2015. godini gradimo kapacitete oružanih i sigurnosnih snaga Afganistana. Jednako tako u BiH ćemo raditi na rješavanju viškova naoružanja i opreme koja može biti prijetnja zbog svoje nestabilnosti’‘, kaže Jeleč.

U tom procesu, trenutno se došlo do jačanja kapaciteta i uništenja, “posebno onog što je nestabilno i rastavljanje onoga što je moguće rastaviti”.

Također, vršimo primanje ukupnog stanja u skladištima te obučavamo ljude da mogu upravljati s tim i štitimo da ne dođe u ruke onih kojima to nije potrebno i koji su nepoželjni da imaju naoružanje”, dodaje Jeleč.

U Bosni i Hercegovini postoji više od 17.000 tona viškova vojne municije. Veći dio te količine je visokorizičan u smislu mogućih nekontroliranih eksplozija, što predstavlja stalnu opasnost za stanovništvo koje živi u blizini lokacija skladištenja, te za vojnike koji osiguravaju ovakve viškove.

Zbog toga je Europska unija odvojila gotovo četiri milijuna eura, uz nagovještaj da će, kako kaže Jeleč, dati još sredstava, tako da i u ovoj godini najvažniji zadatak OSBiH predstavlja projekt uništavanja eksplozivnih ubojitih sredstava iz rata (EXPLODE), koji se od 2013. do 2015. godine provodi u partnerstvu s Ministarstvom obrane BiH, Razvojnim programom Ujedinjenih nacija i Misijom OSCE-a u BiH.

Projekt će nam pomoći da uklonimo one viškove koje ne možemo u svojim kapacitetima riješiti, odnosno da stanje u skladištima svedemo na mjeru kako bismo mogli jednostavno upravljati”, istakao je načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (OSBiH).

Povodom 1. ožujka, budućim pripadnicima Oružanih snaga BiH poručio je da budu pravi profesionalci, kao što i jesu.

‘Imamo više od 3.000 mladog kadra, s kojim sam izuzetno zadovoljan. Posebno sam ispunjen izvršenjem zadaća vojnika, časnika, dočasnika i njihovim odnosom prema stanju u društvu. U pogledu prosvjeda, OSBiH podržavaju one građane koje iskazuju nezadovoljstvo zbog teške situacije, ali ne odobravamo rušenje”, navodi Jelač.

U planu Oružanih snaga BiH su također i 24 općine, koje će pripadnici čistiti od mina, te će do kraja godine biti, između ostalog, obuhvaćeni lokaliteti u Hercegovini, Sarajevu, središnjoj Bosni.

Privatne firme taj posao naplaćuju, a mi to radimo besplatno za svoju domovinu, što nam je čast. Kao dragovoljci smo se prijavili i obranili BiH, imajući razne organizacije, a danas smo sretni što imamo jedinstvene Oružane snage. To nam je profesija, u kojoj želimo biti časni i pošteni”, kaže Jeleč.

Iako se njihov položaj ne može mjeriti s europskim standardima, pripadnici Oružanih snaga su, zaključio je Jelač u razgovoru za Fenu, svjesni uvjeta u kojima žive, dodajući da ih upravo zadaci u mirovnim misijama dovode blizu standarda Europe.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

22. veljače Dan hrvatske glagoljice – Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobiljaznih simbola nacionalnog identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega samo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Proglašenje tog Dana, inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je u ličkom mjestu Kosinju 1483. godine tiskana prva hrvatska glagoljička knjiga, Misal po zakonu Rimskog dvora.

O glagoljici

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

21. veljače – Međunarodni dan materinskoga jezika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: SDA neće prihvatiti ultimativni zahtjev da se izmijeni struktura Ustavnog suda BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je novinarima tokom zasjedanja Predsjedništva te stranke da najava političkih predstavnika iz Republike Srpske kako neće sudjelovati u radu državnih institucija predstavlja klasičan oblik političke ucjene s ciljem da se volja jedne politike i jednog entiteta nametne cijeloj državi.

Smatrajući da je Tužiteljstvo BiH dužno sankcionirati one koji sudjeluju u rušenju ustavnog poretka BiH, kaže da će “Klub zastupnika SDA u Zastupničkom domu parlamentarne skupštine BiH pozvati ostale klubove da se protiv Milorada Dodika i Željke Cvijanović podnese odgovarajuća kaznena prijava”.

”Pozivamo članove VSTV-a da pokrenu procedure smjene Milana Tegeltije zbog prisustva paradržavnom političkom skupu kojeg je organizirao Milorad Dodik, a čiji je cilj rušenje ustavnog poretka u BiH. Predsjednik VSTV-a je već odavno izgubio profesionalni kredibilitet i nedopustivo je da se takva osoba, pod direktnom kontrolom Dodikovog SNSD-a, uopće nalazi u pravosudnom sustavu, a pogotovo na čelu VSTV-a ”, naveo je Izetbegović.

Poručio je da od Bosne i Hercegovine nikada neće biti odvojen niti jedan njen dio, a bilo kakav pokušaj i bilo kojim sredstvima da se to učini prouzrokavat će, kako tvrdi, urušavanje mira postignutog u Dejtonu. ”Na svaku aktivnost koja bude prijetnja teritorijalnom integritetu BiH odgovorit ćemo snažno i odlučno, svim legalnim mehanizmima i sredstvima.

Pozivamo Dodika i one koji ga podržavaju da o ovome dobro razmisle. Bude li ugrožen Dejtonski sporazum bit će dovedeni u pitanje prije svega entiteti koji su nastali tim sporazumom”, rekao je Izetbegović.

Ističe da SDA neće prihvatiti ultimativni zahtjev da se izmijeni struktura Ustavnog suda BiH koja podrazumijeva prestanak mandata sudijama koje imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava. O izmjeni strukture Ustavnog suda BiH Izetbegović kaže da se može razgovarati “unutar eventualne reforme kompletnog bh. pravosuđa”, a strani suci mogu biti zamijenjeni domaćim samo u sklopu šire ustavne reforme kojom bi se jamčilo funkcioniranje BiH bez bojkota i blokada.

”Ukoliko se nastavi destabilizacija prilika, pozivamo visokog predstavnika da iskoristi bonske ovlasti i smijeni sve one koji pokušajem rušenja ustavnopravnog poretka narušavaju mir i stabilnost”, podvukao je Izetbegović, te dodao da se neće nalaziti s predsjednikom RS-a Dodikom dok “ova blokada ne prestane”.

Predsjedništvo SDA na jučerašnjoj sjednici pozvalo je HDZ BiH da predlaganjem predsjednika Federacije BiH pokrene proces uspostave izvršne vlasti u Federaciji BiH, te da se time omogući otvoren i iskren dijalog o izmjenama izbornog zakonodavstva, poštujući presude Europskog suda za ljudska prava.

Također, Izetbegović očekuje da HDZ ispravno procijeni aktualni povijesni trenutak i ne svrstava se na stranu generatora krize.

Umjesto političkih kriza predsjednik SDA zaključio je da je potrebno da se svi posvete ispunjavanju uvjeta iz Mišljenja Europske komisije kako bi se ubrzao put BiH prema Europskoj uniji, te provođenju Programa reformi na NATO-putu. (Fena)

Kako nam je Reuf Bajrović precizno opisao raspad Bosne i Hercegovine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari