Pratite nas

Kultura

Jer povijest je neizvjesna

Objavljeno

na

Jer povijest je neizvjesna
Putniče, ako ikada
Zalutaš na Vlake
U Malom Ograđeniku,
Tamo u Rastovac,
Ne uznemiruj ni jedan kamen,
Jer u svakom od njih
Izgara djelić mog srca.

Dok biće mi tuđinom tumara,
Srce je ostalo tamo
U ogradama I docima
I gomilama I uvalama
Hrvatskog kamenjara.

Možda je žbunje već davno
Prekrilo kamene ploče,
Gdje smo k’o djeca,
IZ PRKOSA,
Risali hrvatske grbove
I veliko”U”
I sve je bilo za Nju,
Jedinu I nepobjedivu Hrvatsku.

Bili smo gladni,al’ nismo plakali,
Bili smo proganjani,ali smo podnosili,
Jer u srcu smo nosili
Iskru neutaživa plamena,
Koja će iz svakog kamena
Zapalit jednom zrake ZNAMENA
Svetog ustaškog znaka.

…I više nikada ne će
Ni kokarda ni petokraka
Pod naše nebo stići,
Jer na njih će se dići
I stijenje I grobovi
I munje I žbunje
I nikad više robovi
Ničije ne ćemo biti.

…Netko se drugi danas
Našim lovorom kiti.
LAŽNO.
I nismo poželjni,
Kad nismo potrebni,
Ali,tko može znati,
Što će budućnost dati?
Jer, povijest je neizvjesna.

Žarko Dugandžić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

U Splitu predstavljena knjiga ‘Neretva-93 i obrana Vrdi’ Marinka Sose-Zvijezde

Objavljeno

na

Objavio

caffe-tony.com

U srijedu, 20. ožujka 2019. godine, u 19 sati u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, Hrvatska udruga Benedikt organizirala je predstavljanje knjige „NERETVA 93“ i OBRANA VRDI, autora brigadira Marinka Sose Zvijezde, ratnog zapovjednika brigade Viteza Ranka Bobana Grude.

Knjigu su predstavili Ivan Beljan, Ivan Baćak, Trpimir Jurić i Marinko Sosa.

Knjiga je izašla u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Grude a knjga pisuje ratna zbivanja iz Domovinskog rata, operaciju „Neretva 93“ kad su hrvatski branitelji, osobito Vrdi i grudske brigade stali u obranu Domovine i zaustavili planirani veliki prodor združenih mudžahedinskih snaga na zapadnu Hercegovinu, dolinu Neretve i Dalmaciju sve do mora.

caffe-tony.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Biskup Košić predložio da se u cijeloj Hrvatskoj 15. svibnja služe mise za žrtve Bleiburga

Objavljeno

na

Objavio

Predavanje pod nazivom „Bleiburg u Hrvatskoj?“ održao je u srijedu 20. ožujka u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu kolumnist i politički komentator Marko Ljubić. Predavanju su nazočili i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

Govoreći o Bleiburgu i križnom putu koji je slijedio, Ljubić je istaknuo kako se tu dogodilo najveće stradanje Hrvata, ali i u svjetskim razmjerima jedan od najvećih pokolja i zločina prema nekom narodu.

„Nekoliko stotina tisuća pobijenih ljudi na križnom putu na veličinu od četiri ili pet milijuna stanovnika je užasna tragedija. Posebno kada znamo da su većina stradalih bili intelektualci i srednji sloj koji su, kako intelektualno i gospodarski, a tako i demografski, trebali biti nositelji budućih generacija i ovladavanja našeg naroda slobodom. Zbog ove istine se devedesetih umiralo i zbog te istine pokušavalo se sve prikazati kao osveta i obračun s ideološkim neprijateljem, a što nije točno. Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda… Priča o Bleiburgu je priča o slobodi hrvatskog naroda. Onaj koji ovlada tom slobodom može reći da je slobodan čovjek i zato je bilo za očekivati udar na misu, komemoraciju te simboliku Bleiburga. Iz tog razloga mi 30 godina nakon obnove hrvatske državnosti nemamo točnu brojku stradalih, ni iz bliza istražena grobišta, zbog toga u Hudoj jami otkrivene kosti tri godine nisu imale adresanti iz hrvatske države koji bi ih preuzeo i dostojno pokopao“, rekao je Ljubić te dodao kako je vrijeme da mi sami ovladamo svojom slobodom i da se prekine praksa da nam netko izvan Hrvatske govori kako da obilježimo grobove svojih bližnjih.

U nastavku predavač je rekao kako je nakon završetka Drugog svjetskog rata posve prirodno bilo komemorirati hrvatsku tragediju i moliti se za duše ubijenih ljudi u slobodnom Bleiburgu dok je hrvatski narod bio pod komunističko-jugoslavenskom diktaturom, no obnova hrvatske državnosti morala je to promijeniti.

Jer o kakvoj to slobodi hrvatskog naroda govorimo, ako se komemoracija najstrašnijeg stradanja hrvatskog naroda još uvijek mora održavati u Austriji, ne ondje gdje se nalaze kosti stotine tisuća drugih ubijenih u Drugom svjetskom ratu i poraću. I to sve nakon što su ti isti koji su te zločine počinili politički i vojno slomljeni devedesetih godina, nakon novih velikih žrtava našeg naroda. Bleiburg je danas sinonim, simbol i metafora svih hrvatskih stradanja i komemoracija žrtvama Bleiburga mora biti isključivo u organizaciji države, a ne tek pod njenim pokroviteljstvom te je se mora institucionalizirati. Drugo, komemoraciju treba napraviti u Zagrebu te tako Bleiburg sačuvati od zaborava i donijeti u centar svijesti našeg naroda. Do devedesete smo kao pripadnici jednog naroda izražavali sućut i molili se Bogu, poštovali svoje žrtve i spašavali taj plamičak sjećanja. Od devedesete do danas pokušavamo ispričati tu priču, ali ne uspijevamo. Zato bi komemoracija hrvatskoj žrtvi u Zagrebu, dobila nacionalno ime, a kada nacionalno ime imate na nekom identitetskom obilježju znači da ste svjesni svoje državnosti i slobode te da znate njome upravljati. Dvadeset i osam godina nakon priznanja RH konačno je vrijeme da barem svoja najvažnija pitanja centraliziramo i usmjerimo pod svoju kontrolu te da zajedno sve nacionalne institucije, političke strukture, Katolička Crkva i pojedinci budu jedna cjelina o koju će se razbiti vrata paklenih laži. To je jedino rješenje“, rekao je Ljubić te predložio da se na samom Bleiburškom polju napravi spomen muzej i institut za istraživanja koji bi svjetski uglednim znanstvenicima dao mogućnost da sami uvide istinu o stradanju Hrvata.

Na kraju u zanimljivoj raspravi moglo se čuti nekoliko ideja o komemoraciji a biskup Košić je predložio da se 15. svibnja u svim crkvama na području Hrvatske održe mise za bleiburške žrtve. (IKA)

Marko Ljubić: Bleiburg i križni put su bili obračun s državnošću hrvatskog naroda…

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari