Pratite nas

Gospodarstvo

Jesu li banke zaradile na tečaju franka?

Objavljeno

na

2008. godine banke su digle 4,3 milijarde kuna kredita u švicarskim francima, a na tržište su plasirale 39,3 milijarde kuna u toj valuti

U jeku pomame za kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, na kraju 2008. godine hrvatske banke imale su 39,3 milijarde kuna plasiranih kredita u toj valuti, dok su s druge strane primile svega 11,6 milijardi kuna kredita i depozita u švicarcima, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Argument HNB-a

Dakle, svega 30-ak posto plasiranih kredita u francima bilo je pokriveno obvezama u položenom novcu, a to je argument onima koji tvrde da su banke na kreditima u švicarcu, zbog rasta vrijednosti te valute, ostvarile ekstraprofit jer se nisu zaduživale u toj valuti kako bi plasirale kredite s valutnom klauzulom u franku. No banke su, pokazuju podaci HNB-a, taj manjak od 27,7 milijardi kuna u 2008. godini, ali i manjak između imovine i obveza u francima svih godina prije i poslije pokrivale terminskim ugovorima, što je argument HNB-a i banaka u njihovoj tvrdnji da im je imovina u švicarcu gotovo pa pokrivena obvezama u toj valuti te stoga nisu mogli ostvariti ekstraprofite na tečajnim razlikama. U HNB-u priznaju da su banke odobravajući kredite vezane uz švicarski franak imale bilančnu imovinu u toj valuti veću od bilančnih obveza u franku.

– Međutim istovremeno su formirale kratku terminsku (forward) poziciju sklapanjem adekvatnih instrumenata zaštite poput valutnih forwarda i ročnica ili ugovora o razmjeni (swapova) pa su imale izvanbilančne (terminske) obveze u franku veće od izvanbilančne (terminske) imovine. Time se usklađivala ukupna valutna pozicija kreditnih institucija u švicarskom franku – kažu u HNB-u. Dodaju da ugovaranjem terminskih ugovora – forwarda banke prodaju strane valute po tečaju po kojem su odobreni dani krediti u imovini, a razlika do tržišnog tečaja poništava rezultate ostvarene svođenjem pozicija bilance s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj.

– Tako se banke štite od utjecaja kretanja tečajeva valuta na financijski rezultat poslovanja pa promjene tečaja kune prema stranim valutama nisu imale niti danas imaju bitnu ulogu u rezultatima poslovanja domaćih banaka – tvrde u HNB-u.

Iz podataka koje je pak HNB dostavio udruzi Franak 2013. godine vidi se da je su na kraju, primjerice, 2008. godine banke imale primljenih kredita u francima u iznosu od svega 4,3 milijarde kuna, dok su primljeni depoziti iznosili devet milijardi kuna.

Odgovor otkud su stizali ti krediti i depoziti te s kim su banke sklapale terminske ugovore dao je sudac Radovan Dobronić u svojoj presudi u sporu udruge Franak i osam banaka. U toj se presudi navodi su banke priznale da su manji dio potrebnih franaka kupovale od svojih inozemnih matica ili drugih banaka s kojima su vlasnički povezane, a veći dio sredstava osigurale su zamjenom valuta (swap).

Bez pokrića

Za profesora Dragu Jakovčevića podaci HNB-a o pokrivenosti imovine i obveza banaka u francima dokaz su da banke nisu imale pokriće u toj valuti kod plasmana kredita. Za terminske ugovore koje su sklapale s maticama kaže da je tu banka kći izgubila, ali zato je majka dobila te da se dobit na tečajnim razlikama jednostavno prebila između njih. On to smatra nemoralnim.

– U svemu ovom je izgubio krajnji korisnik kredita koji je bio neupućen i nezaštićen – smatra Jakovčević. Ekonomski analitičar Damir Novotny ne vidi pak ništa sporno u tome kako su banke pokrivale imovinu u francima.

– Možda je i bilo ekstraprofita, no to treba dokazati. Radi se o vrlo kompleksnoj temi. Meni to sve zvuči kao kavanske priče i pokušaj da se stvar riješi izvaninstitucionalno, na pragu onog za što se zalaže Živi zid Ivana Sinčića – kaže Novotny.

a Od sedam banaka koje smo pitali o njihovim kreditima u švicarcima odgovorile su samo tri. U Zagrebačkoj banci kažu da je guverner HNB-a potvrdio potpunu i kontinuiranu valutnu usklađenost Zabe. U PBZ-u su nam odgovorili da su valutno i ročno usklađeni s propisanom regulativom HNB-a. Erste banka navodi da je njima dominantan izvor financiranja za plasman kredita u francima bilo zaduženje u toj valuti kod matične banke.

Manjim dijelom bili su to i depoziti klijenata u švicarcima. I u toj banci kažu da su svi njihovi plasmani denominirani u francima pokriveni adekvatnim obvezama banke u istoj toj valuti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Stvoriti ćemo ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HDZ BiH

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Ljubuški, koja je održana jučer u hotelu Bigeste, završena je ovogodišnja proslava Dana Grada Ljubuški, prva otkako je Ljubuški dobio status grada.

Sjednici su, uz gradske vijećnike i gradonačelnika Nevenka Barbarića, nazočili brojni gosti i uzvanici iz svih sfera života iz BiH i Republike Hrvatske.

Nakon intoniranja hrvatske himne, sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, koji je pozdravio uvažene goste i kratkim govorom nazočne upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Ljubuškog.

Nakon toga je uslijedio je kratki videoprilog i obraćanje gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, koji je govorio o svemu postignutom u prošlog godini.

„Uistinu sam ponosan što smo uspjeli završiti proces stjecanja statusa grada“, rekao je Barbarić i zahvalio se svima koji su dali potporu ljubuškim projektima.

On je rekao kako projekti koji se rade u suradnji s međunarodnim institucijama i s višima razinama vlasti daju mogućnost brže i kvalitetnije doći do cilja.

„Cilj je urbaniji, ljepši i uređeniji Ljubuški, Ljubuški kao ugodan kutak življenja, mjesto u koje će se rado dolaziti i ostajati“, rekao je Barbarić između ostalog.

Nakon gradonačelnika, obratio se humački gvardijan fra Dario Dodig.

„Ako se osvrnemo unazad, onda možemo vidjeti da se prave dobri koraci i iskoraci naprijed na razini Ljubuškog. Svakim danom dobivamo obrise grada, perspektivu imamo. Ljubuški postaje pomalo i turističko odredište“, rekao je fra Dario.

Potom se obratio gradonačelnik prijateljskog grada Trilja Ivan Šipić. On je čestitao ovu povijesnu, prvu proslavu Dana Grada i dodao kako je Ljubuški ponosno mjesto, mjesto s bogatom poviješću.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je istaknuo kako je Ljubuški sredina koja u svim područjima života, bez obzira radi li se o gospodarstvu, kulturi obrazovanju ili demografiji postiže izvanredne rezultate.

„Zasluga je to upravo ovih ljudi koje ste izabrali, vizije i koncipiranja projekata tako da oni doista doprinose dugoročnom razvoju ovog grada, podizanju kvalitete života, svega onoga što je potrebno ljudima za svakodnevnicu. Po tome je Ljubuški postao prepoznatljiv i dosita je povijesni i kulturni biser zapadne Hercegovine. Ponosan sam što vlada Republike Hrvatske, Središnji ured za Hrvate izvan RH i sve druge institucije sudjeluju u tome, što prepoznaju vrijedne projekte, što prepoznaju i pomažu sve ono što doprinosi ostanku ljudi na ovim krajevima i njihovom boljem životu“, rekao je Milas.

Potom je uslijedio govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića.

On je obećao potporu s viših razina vlasti.

„Moramo stvoriti ambijent da mnogo više sredstava sa viših razina vlasti kroz proračunski dio završi upravo tamo gdje pripada, pa time i u gradu Ljubuškom. Ja sam uvjeren da za to imamo snage, izboriti ćemo se mi za svoju potpunu jednakopravnost u BiH, u to ne sumnjajte. Stvoriti ćemo mi ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH i uvjeren da da nigdje nema ljepšeg mjesta za život, rekao je Čović.

Pri kraju sjednice upriličena je podjela javnih priznanja Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

Denis Buntić je dobio nagradu Grada Ljubuškog za životno djelo za doprinos i promociju Ljubuškog. Godišnju nagradu Grada Ljubuškog dobila je tvrtka Džajić Commerce d.o.o. za izniman doprinos razvoju gospodarstva Grada Ljubuškog. Zlatni grb Grada Ljubuškog dobio je prof. dr. Mario Šiljeg za izniman doprinos uvjeta života na području Grada Ljubuškog, piše Radio Ljubuški, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari