Pratite nas

Gospodarstvo

Jesu li banke zaradile na tečaju franka?

Objavljeno

na

2008. godine banke su digle 4,3 milijarde kuna kredita u švicarskim francima, a na tržište su plasirale 39,3 milijarde kuna u toj valuti

U jeku pomame za kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima, na kraju 2008. godine hrvatske banke imale su 39,3 milijarde kuna plasiranih kredita u toj valuti, dok su s druge strane primile svega 11,6 milijardi kuna kredita i depozita u švicarcima, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Argument HNB-a

Dakle, svega 30-ak posto plasiranih kredita u francima bilo je pokriveno obvezama u položenom novcu, a to je argument onima koji tvrde da su banke na kreditima u švicarcu, zbog rasta vrijednosti te valute, ostvarile ekstraprofit jer se nisu zaduživale u toj valuti kako bi plasirale kredite s valutnom klauzulom u franku. No banke su, pokazuju podaci HNB-a, taj manjak od 27,7 milijardi kuna u 2008. godini, ali i manjak između imovine i obveza u francima svih godina prije i poslije pokrivale terminskim ugovorima, što je argument HNB-a i banaka u njihovoj tvrdnji da im je imovina u švicarcu gotovo pa pokrivena obvezama u toj valuti te stoga nisu mogli ostvariti ekstraprofite na tečajnim razlikama. U HNB-u priznaju da su banke odobravajući kredite vezane uz švicarski franak imale bilančnu imovinu u toj valuti veću od bilančnih obveza u franku.

– Međutim istovremeno su formirale kratku terminsku (forward) poziciju sklapanjem adekvatnih instrumenata zaštite poput valutnih forwarda i ročnica ili ugovora o razmjeni (swapova) pa su imale izvanbilančne (terminske) obveze u franku veće od izvanbilančne (terminske) imovine. Time se usklađivala ukupna valutna pozicija kreditnih institucija u švicarskom franku – kažu u HNB-u. Dodaju da ugovaranjem terminskih ugovora – forwarda banke prodaju strane valute po tečaju po kojem su odobreni dani krediti u imovini, a razlika do tržišnog tečaja poništava rezultate ostvarene svođenjem pozicija bilance s valutnom klauzulom na ugovoreni tečaj.

– Tako se banke štite od utjecaja kretanja tečajeva valuta na financijski rezultat poslovanja pa promjene tečaja kune prema stranim valutama nisu imale niti danas imaju bitnu ulogu u rezultatima poslovanja domaćih banaka – tvrde u HNB-u.

Iz podataka koje je pak HNB dostavio udruzi Franak 2013. godine vidi se da je su na kraju, primjerice, 2008. godine banke imale primljenih kredita u francima u iznosu od svega 4,3 milijarde kuna, dok su primljeni depoziti iznosili devet milijardi kuna.

Odgovor otkud su stizali ti krediti i depoziti te s kim su banke sklapale terminske ugovore dao je sudac Radovan Dobronić u svojoj presudi u sporu udruge Franak i osam banaka. U toj se presudi navodi su banke priznale da su manji dio potrebnih franaka kupovale od svojih inozemnih matica ili drugih banaka s kojima su vlasnički povezane, a veći dio sredstava osigurale su zamjenom valuta (swap).

Bez pokrića

Za profesora Dragu Jakovčevića podaci HNB-a o pokrivenosti imovine i obveza banaka u francima dokaz su da banke nisu imale pokriće u toj valuti kod plasmana kredita. Za terminske ugovore koje su sklapale s maticama kaže da je tu banka kći izgubila, ali zato je majka dobila te da se dobit na tečajnim razlikama jednostavno prebila između njih. On to smatra nemoralnim.

– U svemu ovom je izgubio krajnji korisnik kredita koji je bio neupućen i nezaštićen – smatra Jakovčević. Ekonomski analitičar Damir Novotny ne vidi pak ništa sporno u tome kako su banke pokrivale imovinu u francima.

– Možda je i bilo ekstraprofita, no to treba dokazati. Radi se o vrlo kompleksnoj temi. Meni to sve zvuči kao kavanske priče i pokušaj da se stvar riješi izvaninstitucionalno, na pragu onog za što se zalaže Živi zid Ivana Sinčića – kaže Novotny.

a Od sedam banaka koje smo pitali o njihovim kreditima u švicarcima odgovorile su samo tri. U Zagrebačkoj banci kažu da je guverner HNB-a potvrdio potpunu i kontinuiranu valutnu usklađenost Zabe. U PBZ-u su nam odgovorili da su valutno i ročno usklađeni s propisanom regulativom HNB-a. Erste banka navodi da je njima dominantan izvor financiranja za plasman kredita u francima bilo zaduženje u toj valuti kod matične banke.

Manjim dijelom bili su to i depoziti klijenata u švicarcima. I u toj banci kažu da su svi njihovi plasmani denominirani u francima pokriveni adekvatnim obvezama banke u istoj toj valuti.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je povukla zagrebačku kandidaturu, navodi se u priopćenju, jer “u postupku koji prethodi donošenju odluke” o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način “te je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove”.

Iz priopćenja MVEP-a, koje ne objašnjava pojedinosti, može se naslutiti kako hrvatske vlasti smatraju da Zagreb nije imao jednaki tretman kao ostali kandidati.

Agencija Reuters je u svojoj najavi izbora novog sjedišta EMA-e objavila kako bi mnogi od 900 zaposlenika agencije mogli zaprijetiti da se neće preseliti u dobar dio od 19 gradova kandidata.

Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije, kažu u MVEP-u.

“Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije”, zaključuje se.

Europska komisija 30. rujna objavila svoju analizu kandidatura svih gradova koji su se natjecali za sjedište EMA-e u kojoj Zagreb nije prošao baš dobro, iako Komisija nije formalno vrednovala kandidate. Iz analize se moglo iščitati da je glavni problem zagrebačke ponude bila preopćenitost i nedostatak mnogo detaljnih informacija.

Zagreb, u kojem nijedna europska agencija nema svoje sjedište, bio jedan od 19 kandidata za domaćinstvo EMA-a, koja se seli iz Londona nakon brexita. Odluka o novom sjedištu bit će donijeta danas u Bruxellesu.

Europski šefovi diplomacija okupljeni na Vijeću za opće poslove (GAC) tajno će glasati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA), za koji se nakon otpadanja Zagreba natječe 18 gradova, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo (EBA), manju agenciju koja je trenutno također u Londonu.

EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja mora napustiti London do 2019. kada Britanija napusti Europsku uniju.

Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA, koju nazivaju i “krunskim draguljem” EU-a, pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao “masovnim” lobiranjem, nagovaranjem i vraćanjem usluga među europskim prijateljima i rivalima.

Način na koji će ministri glasati svojevrsna je kombinacija glasanja kakav se provodi na kičastom Eurosongu i tajnog izbora Pape.

Sastanak GAC-a, na kojem će biti i hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, počinje u 14.45 sati, ali prvo će se razgovarati o tome kako napreduju pregovori o brexitu.

Vjerojatno negdje između 16 i 17 sati na dnevni će red doći izbor novog sjedišta EMA-e. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i rangirati ih s tri, dva, odnosno jednim bodom.

Malo je vjerojatno da će se pobjednik znati nakon prvog kruga. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače i tako sebi otvorile put za pobjedu.

Tri kandidata, ili više ako je broj glasova izjednačen, idu u drugi krug. Između dvaju krugova glasanja mogu se očekivati nova lobiranja i sklapanja novih saveza. Baš kao u konklavi, listići se nakon svakog kruga uništavaju.

“Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi”, rekao je jedan diplomat. “Oni će tamo biti zatvoreni satima… Možete pokušati osigurati neku potporu, ali glasovanje je tajno i nema načina da se provjeri je li ispoštovano ono što ste dogovorili”.

Ako niti nakon tri kruga glasanja ne bude pobjednika, moglo bi se pristupiti ždrijebu. Ta ću dužnost onda pripasti estonskom ministru Mattija Maasikasu, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.

Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč i Varšava.

Po kladionacama, prvi favorit je Milano, ispred Bratislave i Amsterdama.

O sudbini EBA-e, koja ima 160 zaposlenika, također će se odlučivati na sastanku ministara EU-a. Kandidature su ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.

Nijedan grad i nijedna zemlja ne mogu dobiti oba sjedišta.  (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Strinavić iz Blokiranih pisao Predsjednici RH: Vlast ‘ne želi’ riješiti naš problem

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić uputio je otvoreno pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović koje prenosimo u cijelosti:

Poštovana Predsjednice RH,

Prošlo je dvije godine od kako je Hrvatska demokratska zajednica preuzela vlast u Hrvatskoj obećavajući da će provesti reforme i da neće ponoviti greške bivših struktura.

Od svega najavljenog vidimo nema ništa i svjedoci smo potpunog raslojavanja Hrvatskog društva te potpunog demografskog sloma. I jedno i drugo su samo posljedica lijene, neodgovorne i nesposobne vlasti za provođenje ključnih reformi.

Katastrofalni pljenidbeni zakoni koji omogućavaju ovu društvenu katastrofu još uvijek ostaju nepromijenjeni, ignorirajući naše apele i očajne sudbine stotina tisuća hrvatskih građana.

Takvo stanje pogubno je za 330.000 blokiranih građana, ali je itekako dobro odvjetničkim i javnobilježničkim uredima i FINA-i kao državnoj agenciji koja plijeni imovinu hrvatskih građana kao da se radi o najgorim kriminalcima, a ne ljudima koji su bili i još uvijek žrtve pljačkaške pretvorbe i privatizacije.

Hrvatski građani su izloženi neviđenom teroru agencija za naplatu potraživanja koji više ne biraju sredstva na koji način i kako će ugnjetavati građane. Toliko to rade slobodno da će za koji dan početi mlatiti ljude po ulici, a tko ih kontrolira?

Nitko !

Hrvatska demokratska zajednica je poznata po tome da potpuno ignorira sve one koji ukazuju na probleme u društvu pa iz toga i proizilazi činjenica da skoro 80% građana ne podržava rad ove Vlade. Ne samo da ignoriraju udrugu Blokirani, oni ignoriraju čak i Vas, predsjednicu Republike Hrvatske.

Nakon održanog okruglog stola koji smo u suradnji s Vama, predsjednicom Republike Hrvatske “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” donijeli smo sljedeće zaključke koje ste kao Predsjednica RH uputili Vladi;

Ovršni zakon

1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;

2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);

3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;

4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);

5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;

6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;

7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;

8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Činjenica je da smo dobili radnu skupinu za izradu potpuno novog Ovršnog zakona koja je sastavljena od cehovskih udruženja poput Hrvatske udruge banaka, Javnobilježničke komore. Odvjetničke komore, Hrvatske udruge javnih ovršitelja, a neovisnih stručnjaka niti u tragovima.

Prvi radni sastanak radne skupine je trebao biti održan 17.10.2017. godine u ministarstvu pravosuđa i samo dan prije zaprimili smo dopis da se isti otkazuje zbog obaveza ministra koje traju do dan danas jer novi sastanak nije sazvan i ne zna se kad će biti.

Inače, ministar Bošnjaković predviđa da bi s predstavljanje novog zakona trebalo biti krajem 2018. godine.

Poštovana Predsjednice RH, kako Vi mislite da 330 tisuća blokiranih preživi do kraja 2018. u Hrvatskoj? Kako da prežive njihova djeca? S čime da prežive kada banke mogu ovršiti cijelu plaću, i to je ministru Bošnjakoviću normalno?

Stanje u zemlji više nije izvanredno, kako ste rekli, nego je neizdrživo, i postoje samo dva izlaza za blokirane: Izvan zemlje, ili pod zemlju.

Netko mora preuzeti odgovornost i natjerati Vladu da hitno donese rješenje za sve blokirane i to takvo da se oni ODMAH odblokiraju.

To rješenje postoji, a postoje i ljudi koji znaju kako to riješiti, te napisati taj zakon.

Sjećate se Lex Agrokora? Vidite kako se zakon može brzo donijeti kad postoji politička volja.

A ovdje političke volje za spašavanje 330 tisuća ljudi i njihovih obitelji očito nema.

Poštovana Predsjednice RH,

Netko mora dići glas i progovoriti javno o ovom problemu koji uništava veliki dio naroda. Mi smo za to da se dugovi moraju vratiti, ali ovim ubijanjem, nikad se neće vratiti.

Rješenje postoji, samo ga postojeća vlast ne želi donijeti.

S poštovanjem,

Mario Strinavić

Glavni tajnik Udruge Blokirani

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari