Pratite nas

Religija i Vjera

Jesu li Vehabije pred političkim organiziranjem?!

Objavljeno

na

Institucije BiH potpuno su nemoćne i nemaju želju sučiti se s problemom vehabizma u BiH, a samo je pitanje vremena kada će se pripadnici ovog pokreta politički organizirati i tražiti širu podršku naroda u BiH za svoje radikalne ideje.

vehabije balkanS ovim se slaže većina političara, analitičara i sigurnosnih stručnjaka u BiH, istovremeno naglašavajući da je od političkog organiziranja mnogo veći problem sigurnost i činjenica da sve institucije u BiH žmire na incidente i terorističke napade koje su do sada izvodili, pišu  banjalučke “Nezavisne novine”, a prenosi Hrvatski Medijski Servis.

“Radikalni islam ušao je u sve institucije vlasti BiH i posljednja faza bit će političko organiziranje. Oni su već ovladali sustavom u BiH i vjerujem da će se na narednim izborima pojaviti kao organizirana politička stranka, a onda ja se bojim da počinje pakao”, rekao je Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, dodajući da nije siguran da će u tome dobro proći Bošnjaci u BiH, a pogotovo drugi narodi.

Loša ekonomska situacija, slabe institucije države i međunacionalne tenzije, kako smatraju mnogi, pogodno su tlo za razvoj ekstremnih ideja kao što je vehabizam koji iz godine u godinu dobija na značaju, posebno među bošnjačkom omladinom u ruralnim dijelovima BiH.

Bajtal: Slutnja u političke ambicije

“Slutnje i sumnje svakog racionalnog uma govore da oni imaju političkih ambicija, a u kojoj mjeri jesu ili nisu organizirani teško je govoriti bez jasnih, egzaktnih podataka. Na osnovu nekih događanja postoji opravdana sumnja da se tako nešto može dogoditi”, rekao je Esad Bajtal, profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

On kaže da je veliki problem u BiH taj što vehabije djeluju skriveno i tajnovito, a da vlasti i institucije BiH moraju odgovoriti na taj problem jer građani, osim što znaju da postoje, ne znaju ništa više.

Vehabije kao dobro organiziarana zajednica u kojoj postoji precizna, ali decentralizirana hijerarhija i u kojoj se tajne strogo čuvaju, po mišljenju mnogih predstavlja ogroman prije svega sigurnosni problem, a teroristički napadi u Bugojnu i Sarajevu samo pokazuju da u institucijama vlasti ne postoji snaga ili volja koja bi se tom pokretu suprotstavila.

“Čini se da ta stvar ide polako ka tome da se politički organiziraju. To je veliki problem države BiH. Institucije djeluju paralizirano kad se suoče s tim problemima ili problemima slične naravi”, rekao je nezavisnim novinama Mato Franjičević, zastupnik HDZ-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Slično misli i Dušanka Majkić, također zastupnica Zastupničkog doma parlamenta BiH i predsjednica Zajedničke komisije za obranu i sigurnost, koja kaže da se sigurnosni sektor nije dovoljno bavio tim problemom.

“Ne znamo u kojem su stupnju organiziranja, kako žive, gdje se sahranjuju, gdje im djeca idu u školu, gdje se upisuju u matičnu knjigu rođenih. To je sve nepokriveno”, kaže Majkićeva.

Ona ističe da ne postoje jasni, egzaktni podaci o njima i da je samo Almir Džuvo, direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, jednom prilikom rekao da ih ima oko 3.000.

Strašenje naroda

S druge strane, političko organiziranje vehabija kao problem ne vidi Senad Bratić, predsjednik Regionalnog odbora SDA u Prijedoru i zastupnik u Narodnoj skupštini RS, koji kaže da je to politikanstvo i da ta priča služi da uznemiri narod.

“Treba spriječiti i osuditi sve ijedan radikalni pokret, kako vehabizam tako i četništvo koje se organizira preko ravnogorskog pokreta, a to trebaju uraditi institucije sustava, MUP-ovi RS i FBiH, SIPA i OSA”, kaže Bratić, dodajući da političari ne trebaju podizati tenzije u narodu i da “časni i pošteni policajci tome mogu stati ukraj”.

Ono što je jasno jeste da u demokratskom društvu kojem teži BiH ne postoji mogućnost da se nekome zabrani političko organiziranje, pa makar to bile i vehabije, osim ako u svojim programima i statutima ne pozivaju na nasilje, ubijanje i rušenje ustavnog poretka zemlje.

“Njima nitko ne može zabraniti da se organiziraju politički, ali mnogo veći problem je sigurnosne prirode. Vehabije u BiH su posvađane i moguć je sukob unutar njih samih. Jedne predvodi Nusret Imamović, a druge Bajro Ikanović, a to je sve posljedica svađa u drugim zemljama”, rekao je Predrag Ćeranić, sigurnosni stručnjak.

On naglašava da ne treba iznenaditi ukoliko se u parlamentu BiH ili Parlamentu FBiH pojavi zastupnik koji svojim izgledom, s bradom i kratkim hlačama pripada vehabijskom pokretu.

“Ta ideologija još nije uhvatila korijen u političkom životu BiH iako ima zagovornika koji smatraju da se džihad može ostvariti na miran način i kroz političko angažiranje”, kaže Ćeranić.

Tko su vehabije?

Široko rasprostranjeno ime vehabije su dobile po osnivaču ovog pokreta šejhu Muhamedu bin Abudl-Vehabu, koji je živio na Arabijskom poluotoku u 18. stoljeću.

Sljedbenici ovog pokreta ne prihvaćaju ovaj naziv i sebe smatraju selefijama (ar. selef, prethodnični, prve generacije muslimana). Članovi ovog pokreta prvi su objavili “sveti rat protiv nevjernika”, poznat kao džihad.

Vehabizam, kao najradikalnija interpretacija islama, je reformistički pokret, čiji je cilj povratak ortodoksnom islamu, a sljedbenici ovog pokreta bore se protiv onoga što je tijekom povijesti u suštini obogatilo islamsku kulturu i tradiciju. Smatraju da svaki musliman treba izgledati kao Muhamed.

Trenutno uporište vehabizma, odnosno selefizma je Saudijska Arabija, koja kao jedna od najbogatijih država svijeta svoj uticaj i novac koristi za širenje ovog pokreta po cijelom svijetu./HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Pokrenuta kampanja za obilježavanje 1700 km Zavjetnog hodočašća kroz Marijanska svetišta

Objavljeno

na

Objavio

Marijanski zavjet za Domovinu projekt je istoimene Bratovštine, koja je treću godinu zaredom organizirala zavjetno hodočašće kroz Marijanska svetišta dugo više od 1700 km.

Kako bi ruta hodočašća postala dostupna svima koji tim putem žele proći na svoju nakanu i svrhu tijekom cijele godine, pokrenuta je velika svjetska crowdfunding kampanja s ciljem prikupljanja sredstava za označavanje rute.

Tako bi i Hrvatska dobila svoju dugoočekivanu verziju poznatog španjolskog ”Camina” kojim već godinama prolaze na deseci tisuća hodočasnika, a doprinos tome može dati svatko.

S ciljem da ovo hodočašće postane dostupno, poznato i javno kako hrvatskim hodočasnicima, tako i onima iz cijelog svijeta, jučer, 12.prosinca 2017. pokrenuta je javna kampanja prikupljanja sredstava za označavanje rute hodočašća i to na dva načina: putem crowdfunding platforme dostupne u cijelom svijetu na sljedećem linku: https://www.generosity.com/faith-religion-fundraising/help-us-mark-the-way-of-our-lady-marijanski-zavjet/x/17817488 ili uplate na račun Bratovštine kao donaciju ”Za označavanje Zavjetnog hodočašća”.

U današnjem svijetu, u kojem nas puno toga ometa i izaziva stres, hodočašće pješice predstavlja poseban način postizanja unutarnjeg mira, boljeg upoznavanja sebe i drugih te promišljanja o smislu života, odlukama i ciljevima.

Ovim putem vas pozivamo da medijski podržite ovu inicijativu objavom sadržaja i linka kampanje kako bi svi zainteresirani dobili informaciju i imali mogućnost dati svoj doprinos označavanju Zavjetnog puta!

Više o Marijanskom zavjetnom hodočašću možete vidjeti u dokumentarnom filmu:

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Sveta Lucija

Objavljeno

na

Objavio

Sv. Lucija (umrla 304.) se slavi 13. prosinca. Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

 

Četiri su poznate velike djevice i mučenice u Prvoj Crkvi sa Sicilije: sveta Janja (Agneza), sveta Agata, sveta Cecilija i sveta Lucija. Lucijino ime veoma rano ulazi u Rimski kanon – posvetnu molitvu u Misi.

svetalucijaKršćanska tradicija nam donosi tri različita razloga zašto mi u bolestima očiju zazivamo svetu Luciju ili zazivamo njeni zagovor za naše zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svijetlo (lux, lucis). Možda je drugi razlog još jači i privlačniji kada joj je krvnik za vrijeme mučenja izvadio oči, što danas umjetnici najviše slikaju Luciju sa parom očiju na pladnju. Međutim postoji i onaj razlog da je ona sama izvadila oči i ponudila ih onom poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči.

 

Zagovorom svete Agate Lucija je izmolila zdravlje za svoju majku i pohodila gob mučenice u Kataniji, a Lucija je bila iz Sirakuze.
Kazna joj je bila da bude spaljena, ali je plamen nije ni dotakao. Mislio je jedan od časnika da će je nožem u grlo dokrajčiti, ali je takva čak dočekala svećenika i primila skramente umirućih i izdhnula blago u Gospodinu.

Na dan  Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

lucija_213. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.

Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari