Pratite nas

Iz Svijeta

Joachim Gauck: Naša mogućnost da prihvaćamo ljude je ograničena

Objavljeno

na

Njemački predsjednik upozorio je da postoje ograničenja glede toga koliko izbjeglica njegova zemlja može primiti dok se priprema za dolazak 800.000 ljudi ove godine, čime je pokazao da raste zabrinutost i na najvišoj razini oko toga kako se pobrinuti za toliki broj ljudi.

[ad id=”68099″]

“Mi želimo pomoći. Mi imamo veliko srce. Međutim, postoje granice do kuda možemo ići”, rekao je u nedjelju navečer predsjednik Joachim Gauck, bivši aktivist za ljudska prava u komunističkoj istočnoj Njemačkoj.

“Naša mogućnost da prihvaćamo ljude je ograničena, iako još ne znamo gdje su te granice”, dodao je.

Ta izjava predsjednika države, čija je uloga većinom ceremonijalna, ali njegove riječi imaju moralni autoritet, čini se opreznijom od izjava kancelarke Angele Merkel koja je rekla da se Njemačka može nositi s rekordnim priljevom migranata.

Vlada nije željela izravno odgovoriti na Gauckovu izjavu, ali je stala u obranu svog upravljanja situacijom.

“Njemačka vlada i kancelarka su uvjereni da treba pružiti zaštitu onima koji je trebaju, bilo radi progona zbog političkih razloga ili bijega od rata”, rekao je vladin glasnogovornik Steffen Seibert.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Viktor Orban u mađarskom parlamentu traži potporu uoči pregovora s europskim čelnicima

Objavljeno

na

Objavio

Mađarska vlada u utorak će zatražiti potporu parlamenta kako bi izvršila pritisak na Europsku uniju da najavljeni paket pomoći za gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa rasporedi ravnomjerno i bez političkih uvjetovanja.

Lideri Europske unije sastat će se ovog tjedna kako bi pokušali dogovoriti proračun Unije za razdoblje 2021-2028. i plan gospodarskog oporavka od posljedica pandemije.

Zastupnici vladajuće stranke Fidesz nacionalnom su parlamentu potkraj prošlog tjedna na razmatranje uputili nacrt rezolucije u kojoj stoji kako bi vlada Mađarske trebala osigurati da građani siromašnijih članica EU-a neće dobiti manje novca od onih koji žive u bogatijim državama Unije.

EU bi trebala izdvojiti 750 milijardi eura kako bi pomogla gospodarski oporavak svojih država članica pogođenih pandemijom koronavirusa.

U rezoluciji koju je predložila stranka mađarskog premijera Viktora Orbana i o kojoj će se parlament izjašnjavati u utorak također se navodi kako ovu financijsku potporu EU ne bi trebalo vezati uz “političke ili ideološke uvjete, pod krinkom vladavine prava”.

“Možemo prihvatiti samo onaj paket pomoći koji nije politički uvjetovan i ne želimo da se proračun koristi kako bi se podupirale pogrešne ideologije”, izjavio je u ponedjeljak Tamas Schanda, državni tajnik u mađarskom Ministarstvu informacija i tehnologije.

Mađarski premijer Orban u sukobu je s Europskom komisijom koja ga optužuje da svojim postupcima odstupa od demokratskih standarda vladanja.

On je ranije izjavio kako će plan EU za oporavak od pandemije koronavirusa biti neprihvatljiv ukoliko se dodjelu pomoći bude uvjetovalo odredbama o poštivanju vladavine prava.

Najavio je kako bi Mađarska kao za krajnjom mjerom mogla posegnuti za vetom ukoliko se njeni zahtjevi ne budu ispoštovali.

Iako mu potpora parlamenta u ovom slučaju nije nužna Orban pokušava pokazati kako ga cijela zemlja podupire.

Rezolucija također navodi kako mjere koje je EU poduzela protiv Mađarske i Poljske zbog ocjena da te države narušavaju demokratska prava “moraju biti okončane” prije nego što proračun i plan za dodjelu pomoći budu odobreni. (Hina)

Viktor Orban: EU-ovi zajmovi za oporavak moraju biti pošteni, fleksibilni i apolitični

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Mike Pompeo: Svijet neće dopustiti Pekingu da Južno kinesko more tretira kao svoj pomorski imperij

Objavljeno

na

Objavio

Američki državni tajnik Mike Pompeo ocijenio je u ponedjeljak “potpuno nezakonitim” kinesko istraživanje priobalnih resursa u dijelovima Južnog kineskog mora, piše u utorak BBC.

Pompeo je kazao kako želi istaknuti da je pogrešna kampanja Pekinga čiji je cilj “nasilno preuzimanje kontrole” nad spornim teritorijalnim vodama.

Kina je na to odgovorila konstatacijom kako Sjedinjene Države “namjerno iskrivljuju činjenice i međunarodno pravo”.

Kina uspostavlja svoje vojne baze na umjetnim otocima u spornom području na koje prava polažu i Bruneji, Malezija, Filipini, Tajvan te Vijetnam.

Te su se zemlje stoljećima otimale za teritorij u Južnom kineskom moru a u proteklim godinama povećane su napetosti prouzročene tim prijeporima.

Peking koji polaže pravo na to područje sada svoje pretenzije pokušava ojačati gradeći na njemu umjetne otoke i vršeći vojne ophodnje.

Iako su uglavnom nenastanjeni, dva lanca otoka u ovom području su važni jer bi mogli biti bogati prirodnim resursima.

Područje je također važna pomorska ruta i bogata zona ribarenja.

U svojoj godišnjoj procjeni vojnih prijetnji Japan je naveo kako pomorske aktivnosti koje provodi Kina izazivaju znatnu zabrinutost.

Tokio je pritom optužio Peking da pokušava promijeniti status quo u Južnom kineskom moru.

SAD su ranije objavile kako neće zauzimati ničiju stranu u ovom prijeporu no Pompeo je sada istaknuo kako Washington odbija pretenzije Kine prema teritorijalnim vodama Vijetnama, Malezije i Indonezije.

“Svijet neće dopustiti Pekingu da Južno kinesko more tretira kao svoj pomorski imperij”, izjavio je Pompeo. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari