Pratite nas

Iz Svijeta

Johnson: Velika Britanija će odbiti platiti 39 milijardi funti Europskoj uniji za ‘razvod’

Objavljeno

na

Bivši britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson, favorit za novog britanskog premijera, rekao je da će odbiti platiti “račun za razvod” u iznosu od 39 milijardi funti, ako EU ne ponudi bolje uvjete.

Velika Britanija će platiti “račun” vrijedan 39 milijardi jedino kada će postojati “veća jasnoća” o postizanju sporazuma, rekao je Boris Johnson u intervjuu za novine Sunday Times.

“Uvijek sam smatrao da je vrlo neobično da bi mi trebali pristati izdati ček prije postizanja konačnog sporazuma”, kazao je Johnson.

“U postizanju dobrog sporazuma novac je jako otapalo i jak podmazivač”, dodao je.

Theresa May je dala ostavku na mjesto predsjednice Konzervativne stranke u petak, što je izazvalo stranačku utrku za njezinog nasljednika, ali ne i parlamentarne izbore.

Premijerka May obznanila je svoj plan o podnošenju ostavke prošlog mjeseca, prihvativši da nije uspjela sklopiti sporazum o britanskom napuštanju Europske unije.

May ostaje premijerka do odabira novog vođe Konzervativne stranke, što može potrajati i do dva mjeseca.

Proces nominiranja kandidata održat će se u ponedjeljak, a za ulazak u “utrku” potrebna je podrška osam zastupnika u britanskom parlamentu.

Prvi krug glasanja održava se u četvrtak, a izbori, na kojima glasa 313 konzervativnih zastupnika u Donjem domu britanskog parlamenta, održavat će se dok ne ostanu samo dva kandidata.

Nakon toga će biti organizirani izbori na kojima mogu glasati svi članovi Konzervativne stranke (oko 120 tisuća).

Za sada je 11 zastupnika objavilo namjeru kandidiranja. Britanski premijer mora prethodno biti zastupnik u parlamentu.

Johnson je jedan od glavnih favorita, a u Velikoj Britaniji vođa stranke koja ima većinu u parlamentu postaje premijer.

(Hina/dpa)

 

Predajom ostavke završila era Therese May

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U Jeruzalemu se održava sastanak Rusije, SAD-a i Izraela oko Irana

Objavljeno

na

Objavio

Savjetnici za nacionalnu sigurnost Izraela, Sjedinjenih Država i Rusije započet će dvodnevni sastanak u Jeruzalemu u ponedjeljak posvećen Bliskom istoku i Iranu, suparniku Izraela i SAD-a.

Sastanak se odvija u vrijeme porasta napetosti između SAD-a i Irana zbog iranskog rušenja američke bespilotne letjelice i najave novih američkih sankcija protiv Irana.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu opisao je sastanak kao “povijesni i jedinstveni” te je dodao da je to “vrlo važan summit za osiguravanje stabilnosti na Bliskom istoku u nesigurnim vremenima”.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Meir Ben-Shabbat i ruski tajnik vijeća za sigurnost general Nikolaj Patrušev sudjelovat će na trilateralnim i bilateralnim sastancima.

Prema ruskoj agenciji TASS Patrušev je naglasio da će na sastancima “Rusija imati na umu iranske interese koje će prenijeti Izraelu i Amerikancima”.

Naglasio je da će se sastanci fokusirati na situaciju u Siriji, gdje je prisutan i Iran.

Tijekom sirijskog građanskog rata, Izrael je opetovano provodio zračne napade na iranske mete u Siriji.

Rusija je uspjela održati bliske veze s Izraelom i Iranom.

Na novinskoj konferenciji s Netanyahuom u Jeruzalemu u subotu, Bolton je upozorio Iran “da ne protumači američku razboritost i suzdržanost kao slabost” nakon što je američki predsjednik Donald Trump obustavio vojni udar na Iran u petak.

“Naša vojska je obnovljena, nova i spremna na pokret, daleko najbolja na svijetu”, dodao je Bolton.

(Hina)

 

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ni Iran ni SAD ne žele rat, SAD nudi pregovore

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da ne želi rat s Iranom i ponudio “bezuvjetne pregovore”, a iranski vojni zapovjednik upozorio je da bi se sukob u Zaljevu mogao nekontrolirano proširiti regijom i prijetiti životima američkih vojnika.

Napetosti su velike između dugogodišnjih neprijatelja Irana i Sjedinjenih Država pošto je Trump u petak opozvao vojni udar kojim je trebao odgovoriti Iranu na rušenje američke bespilotne letjelice, no odustao je kako bi poštedio živote 150 Iranaca ocijenivši da bi odgovor bio “neproporcionalan”.

“Ne tražim rat i ako do njega dođe, to će biti uništenje kakvo nikad prije niste vidjeli”, kazao je Trump u intervjuu snimljenom u petak za emisiju Meet the Press NBC-a.

Trump je inzistirao da je voljan bezuvjetno pregovarati “I ako želite o tome razgovarati, u redu. Inače možete živjeti u razbijenoj ekonomiji još dugo vremena”, rekao je.

Upitan hoće li tražiti ispunjavanje uvjeta prije pregovora, Trump je odgovorio “Ne, što se mene tiče. Nema preduvjeta”.

I ranije je Trump pozivao Iran na pregovore no sada je prvi put nakon rušenja američke bespilotne letjelice ublažio svoje stajalište Islamskoj Republici.

U četvrtak je iranski projektil oborio dron američke mornarice MQ-4C Triton u južnoj pokrajini Homozgan. Vijest su potvrdili Teheran i Washington, no dok su Iranci tvrdili da je dron letio iranskim zračnim prostorom, Amerikanci su kazali da se radilo o međunarodnom prostoru. Od tada je stanje u Hormuškom tjesnacu sve napetije.

Rohani traži odgovor međunarodne zajednice

Iranski predsjednik Hasan Rohani oglasio se u nedjelju prvi put od rušenja letjelice i zatražio da Sjedinjene Države snose međunarodne posljedice za kršenje iranskog zračnog prostora.

“Posljednji u nizu izgreda i ovaj put predstavlja kršenje međunarodnih pravila”, rekao je Rohani u nedjelju nakon sastanka u Teheranu s Gabrielom Cuevas Barron, predsjednicom Međuparlamentarne unije.

“Budući da su ignorirali naša upozorenja, bili smo prisiljeni oboriti dron”, pojasnio je Rohani i dodao da je ta akcija neosporno obnovila napetosti u Zaljevu te istaknuo “Upravo zato očekujemo odgovarajuću reakciju međunarodne zajednice i jasne korake protiv ovakvih poteza”-

Službeni Teheran je uzvratio da će poduzeti zakonitu akciju i i predočiti Ujedinjenim narodima “neoborive dokaze” da je SAD povrijedio iranski zračni prostor.

Iranski šef diplomacije Džavad Zarif objavio je i koordinate i mape na Twitteru kako bi pokazao da je dron srušen nad iranskim teritorijem.

Rohani je u nedjelju ustvrdio da je incident s dronom obnovio napetosti u Zaljevu.

I Iran poziva na suzdržanost, ali i upozorava

“Zato očekujemo proporcionalni odgovor međunarodne zajednice i jasne korake protiv svakog tipa povrede” iranskog prostora.

I Iran je pozvao na suzdržanost. Laya Joneydi, iranska potpredsjednica za pravna pitanja, rekla je da sve strane moraju izbjegavati eskalaciju.

“Slanje špijunskog drona u iranski zračni prostor vrlo je jasno kršenje međunarodnog zakona i zbog toga razmatramo mogućnost poduzimanja zakonskih koraka protiv Washingtona”, rekla je.

Golam Ali Rašid, vojni zapovjednik Iranski revolucionarnih snaga, rekao je da Iranu nije u interesu rat u regiji i da bi on trebao izbjeći biti uvučen u “strateški sukob” sa SAD-om, Izraelom i saudijskom Arabijom.

“Izbije li sukob u regiji, nijedna zemlja neće moći upravljati njegovim djelokrugom i vremenom”, rekao je general Rašid i pozvao SAD da razmisli o tome da “pogrešne akcije” mogu imati teške posljedice. “Američka vlada mora odgovorno postupati da zaštiti živote američkih vojnika izbjegavanjem pogrešnog postupanja u regiji”, rekao je iranski general.

Diplomacija

SAD se povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma što ga je Iran sklopio sa šest sila 2015., te je Iranu obnovio sankcije. Očekuje se da će nove sankciji Iranu SAD objaviti u ponedjeljak.

Washington je pozvao “sve zemlje da uvjere Iran da smanji napetosti” u Zaljevu, rekao je u nedjelju američki izaslanik za Iran Brian Hook, prenosi agencija France presse.

Na konferenciji za novinare u Kuvajtu, taj diplomat je ustvrdio da Sjedinjene Države “nemaju nikakva interesa vojno se sukobljavati s Iranom”. “Ojačali smo naše snage u regiji iz čisto obrambenih razloga”, rekao je.

SAD je odlučio sredinom lipnja poslati dodatnih tisuću vojnika na Bliski istok zbog rasta napetosti s Iranom i napada na tankere u Hormuškom tjesnacu. Krajem svibnja, Trumpova administracija već je najavila 1500 vojnika pošto je u Zaljev poslala ratni brod i bateriju projektila Patriot.

Hook je rekao da Trump nije izravno poslao poruku Iranu no “brojne zemlje ponudile su svoju pomoć kako bi razriješile stanje i ohrabrile Iran da prestane prijetiti regiji”:

“Želimo da se Iran ponaša više kao normalna zemlja, a manje da zastupa revolucionarno pitanje. Ako možemo zamisliti miroljubivi Iran, možemo zamisliti i miroljubivi bliski istok”, ustvrdio je Hook po poručio da je “Iranski režim prijetnja za slobodu plovidbe u regiji” i da “sve nacije svijeta žele da ta sloboda prometa bude zajamčena”.

Britanski državni tajnik za Bliski istok Andrew Murrison u nedjelju je razgovarao u Teheranu s iranskim dužnosnicima gdje je ponovio “britansku procjenu da Iran gotovo sigurno snosi odgovornost za nedavne napade na tankere u Omanskom zaljevu”.

Murrison je rekao da je ponovio kako je Velika Britanija predana očuvanju nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. pa upozorio Iran “Jasno sam rekao da Iran mora nastaviti držati se svojih obaveza, koje proizlaze iz sporazuma, uključujući granice postavljene za slabo obogaćene zalihe urana”.

Jastreb Bolton i šef diplomacije Pompeo na Bliskom istoku

Nakon što je Trump opozvao napade, njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton upozorio je Iran da ne padne u zamku “brkajući američki oprez sa slabošću” i poručio Iranu da on nema dozvolu za ubijanje na Bliskom istoku.

U ponedjeljak i utorak američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Bolton treba u Jeruzalemu sudjelovati na summitu sa svojim kolegama po dužnosti iz Rusije i Izraela. Očekuje se da će u fokusu razgovora biti Iran.

Američki državni tajnik Mike Pompeo najavio je u nedjelju da putuje u Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate na razgovore i ponudio ponovno Iranu “bezuvjetne” pregovore.

“Spremni smo pregovarati bez uvjeta”, rekao je i dodao “Uvjeren sam da u svakom u svakom trenutku kada budu spremni mi ćemo početi razgovarati”.

(Hina)

 

Od Iranske revolucije 1979. godine situacija između dva neprijatelja, SAD-a i Irana, nikada nije bila napetija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari