Pratite nas

Pregled

Još jednom o ratu u Ukrajini

Objavljeno

na

Čitatelji Hrvatskog tjednika znaju da sam nekoliko puta pisao o ovoj temi, kao i to da su moje simpatije na strani ukrajinskog naroda i njegova prava na slobodan i dostojanstven život. Nevolja je međutim u tomu što se u Ukrajini sudaraju interesi velikih kojima baš i nije stalo do toga kako će živjeti Ukrajinci.

Tako se dogodilo da je su demokratske i opravdane demonstracije protiv nesposobne korumpirane vlasti prerasle u nasilje i puč. Predsjednik Janukovič je pobjegao iz zemlje čuvajući živu glavu, vlast je preuzela parlamentarna oporba, a važne pozicije dobile su i istaknutije vođe s Majdana.

Part-PAR-Par7927373-1-1-0Nije sve u toj tranziciji vlasti bilo baš po zakonu, no, Bože moj, nema zakona iznad naroda, a narod je podržavao promjene, barem se tako činilo. Sve se to odvijalo zimus, a oružani otpor na istoku zemlje krenuo je u proljeće.

Krim je u međuvremenu anektirala Rusija. Na istoku zemlje znatan je postotak Rusa, no i Ukrajinci iz tog dijela zemlje u velikom su postotku skloni Rusiji. Da tomu nije tako, pobunjenici ne bi tako glatko preuzeli velike gradove kao što su Donjeck i Lugansk. Štoviše, dok Vlasti iz Kijeva nisu počele oružjem i represijom uvoditi reda, u pitanje je bila došla i kontrola nad Harkivom, Odesom i još nekim gradovima.

Gradovi Slovjansk i Kramatorsk bili su prva uporišta oružane pobune koja se proširila na Donjack i Lugansk. Nakon izbora Porošenka za predsjednika ukrajinske snage započele su intenzivniju i opsežniju ofenzivu na pobunjenička uporišta. U početku je ofenziva bila vrlo uspješna, zauzeta su svojevrsna jezgra oružane pobune, Slovjansk Kramatorsk, i nastavljeno je stezanje obruča oko Donjecka i Luganska. U tim sukobima počinjeno je dosta ratnih zločina, vjerojatno s obje strane. Broj vojnih i civilnih žrtava saznat ćemo naknadno, no on je, po mojoj procjeni, višestruko veći od onoga kojim trenutno operiraju međunarodne institucije, oko tri tisuće ako se uračunaju i putnici oborenog malezijskog zrakoplova. Inače, misteriozan je muk oko tog oborenog aviona. Nakon prvih tvrdnji da su ga oborili pobunjenici nitko ga više ne spominje, osim ruskog ministra vanjskih poslova koji traži da se konačno objave rezultati istrage. Što se tiče ruske ofenzive, ona je zapela nakon što se Rusija ozbiljnije angažirala oko pomoći pobunjenicima. Oko te pomoći bilo je u posljednje vrijeme dosta kontroverzi, no jedno je sigurno – bez ruske pomoći pobunjenici se ne bi uspjeli obraniti. Oni su pak posljednjih tjedana krenuli u žestoku protuofenzivu i izbili na Crno more u Novoazovsk, okružili veliku luku Mariupolj. Što je dostatno za izvući određene zaključke o opsegu ruske pomoći pobunjenicima. No zasada u Ukrajini još nema regularnih postrojbi ruske vojske iako su Ukrajinci zarobili desetak ruskih vojnika na ukrajinskom tlu. Putin veli da su zalutali. Bilo kako bilo, deset vojnika ne zaslužuje naziv regularne postrojbe bilo koje vojske. Ako do izravne intervencije dođe, kolone tenkova vidjet će se iz svemira. A onda ćemo svjedočiti Trećem svjetskom ratu ili posvemašnjoj izdaji Ukrajine od strane Zapada.

Map_of_Ukraine_political_CrimeaKao stvari stoje sada, na gubitku su svi – Ukrajina, Rusija, EU; na dobitku su samo Sjedinjene Američke Države. No je li to kratkoročna računica? Ako stvari izmaknu kontroli, katastrofa bi mogla zadesiti cijeli svijet, a Europa bi definitivno potonula u novo barbarstvo i siromaštvo. Ništa bolje ne bi prošle ni dvije velike svjetske sile koje trenutno vuku konce sukoba u Ukrajini.

U avanturu smirivanja stanja na istoku zemlje silom Porošenko se sigurno nije upustio bez američke potpore, bez obzira na činjenicu da je Ukrajina kao suverena država na to imala pravo. Uostalom, sjećamo se da ni Hrvatska nije pokrenula ”Oluju” bez kakvog-takvog blagoslova. U ukrajinskom slučaju, bojim se, nije postojao samo blagoslov nego i nagovaranje. No, ukrajinske snage nisu uspjele dovoljno brzo obaviti ”posao”, mrcvarenje Donjecka i Luganska trajalo je predugo. Zamislite da je ”Oluja trajala dva-tri mjeseca, u tom bi slučaju čak i NATO-vi zrakoplovi poletjeli da zaštite srpske pobunjenike. U ukrajinskom slučaju nije bilo bojazni od toga da bi proruskim pobunjenicima u pomoć pritekao NATO, no zato je reagirati morao Putin, čak i da se nije namjeravao miješati u unutarnje stvari susjedne zemlje. A jest, na primjeru Krima znamo da jest. Razlog ukrajinskog neuspjeha za brzo rješavanje situacije treba tražiti u nesposobnosti i nepouzdanosti časničkog kadra. Zamislite da se Hrvatska na miran način razdružila od Jugoslavije i da je dio JNA stacioniran u Hrvatskoj postao Hrvatska vojska. I da su svi ti kadrovi, trbušasti stariji vodnici iz Šumadije, zdepasti pukovnici iz istočne Bosne i generali à la Rašeta, Špegelj, Tus i Mladić nastavili zapovijedati tom vojskom i razvijati njezinu vojnu doktrinu … Eto, takvu je vojsku imala Ukrajina uoči sukoba. Doktrina takve vojske je – namjesti haubicu, tenk ili VBR i opleti. Na brzu ruku formirano je nekoliko dragovoljačkih bataljuna, spremnih ginuti za Ukrajinu, no nedovoljno uvježbanih. Svejedno, ti su bataljuni relativno uspješno osvajali prostor i hrabro se borili, no stječe se dojam da nemaju dostatnu podršku od redovne vojske i stožernih zapovjednika. Bilo kako bilo, dobar dio tih dragovoljačkih snaga sada je u okruženju izložen stalnoj vatri pobunjenika. Ranjeni zapovjednik bataljuna Donbas Semen Semenčenko danima preko društvenih mreža zapomaže i traži da se odblokira njegov bataljun, koji se je opkoljen kraj grada Ilovajska, ali pomoć ne dolazi. Neki Ukrajinci već nagađaju da to nije slučajno, možda i vlasti u Kijevu odgovara riješiti se nepouzdanih ”nacionalističkih elemenata”. Tako je to s vatrenim domoljubljem: nekada je iskoristivo, no uvijek je pomalo sumnjivo i opasno.

Upravo dok ovo pišem, odvija se drama opkoljenih ukrajinskih jedinica. Oni koji su na vrijeme uspjeli povući ne vjeruju vlastima jer ih one optužuju za dezerterstvo, nego s pod naoružanjem povlače do svojih mjesta. Oni koji su u okruženju junački ginu ili se predaju, kako tko. Izgleda je zapovjedništvo izgubilo nadzor nad situacijom, a to je put u kaos i poraz. Iz svega toga može se zaključiti da su Rusi dobro pripremili ofenzivu, čak i prema priznanju proruskih pobunjanika u njihovim redovima je oko četiri tisuće ”dragovoljaca” iz Rusije. No, redi se samo o pomoći u ljudstvu i tehnici, očito je da iza ratnog djelovanja proruskih pobunjenika stoji dobro osmišljena strategija i taktika. A nju nisu mogli iznjedriti obični pobunjenici, ona je djelo vojnih stručnjaka. Ruskih, naravno.

Iako Zapad neizravno huška Ukrajince na rat, no efikasnu pomoć ne šalje – čini mi se da bi aktualnoj vlasti u Ukrajini bilo pametnije da učvrsti crtu fronta, kako pobunjenici ne bi dalje napredovali, i uzme predah. Kao što ga je Hrvatska uzela 92. godine. Možda još uvijek ima šanse da se sukob riješi federalizacijom zemlje. Godinu-dvije minimalno trebat će Ukrajini da stabilizira zemlju, ustroji vojsku i pokuša vratiti izgubljeni teritorij. Sve drugo je vrlo opasna avantura. Jedino ako imaju američko obećanje da će se izravno uključiti u sukob. No ja ne bih previše vjerovao Amerikancima, a ne bih se bome ni volio naći u središtu američko-ruskog sukoba.

 

Damir Pešorda/hrvatski tjednik/hrsvijet

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana, RBA zadruge, Pernara i Sinčića!

Objavljeno

na

Objavio

VIDEO! Pogledajte kako je Nenad Koljaja u Bujici raskrinkao Krešimira Macana te razgolitio Pernara, Sinčića i Palfi, s kojima je osnivao Živi zid!

KOLJAJA: “Macan je kod Josipovića četiri puta vodio predstavnike RBA zadruga; ne mogu vjerovati da bi zastupnik perača novca i utajivača poreza mogao postati savjetnik za PR u Plenkovićevoj Vladi!”

Predstavnik oštećenika RBA zadruga i utemeljitelj Živog zida Nenad Koljaja u Bujici na Z1 i još 9 televizija doslovce je razgolitio aktualne čelnike Živog zida: “Oni su lažnjaci! Pernar je medicinski slučaj, a Palfi je ‘operirala’ po trgovačkim centrima! Sinčić sada pokušava ukrasti čak i stranku – skupštinu su imali u Pernarovoj kupaonici…”

Koljaja tvrdi: “Milanoviću su se prodali za dva ručka i par sto kuna, a ja sam im dao jaguar za kampanju – brzo su vozili, a kazne nisu platili…”

Nenad Koljaja u Bujici je pokazao dokument – službenu zabilješku austrijskog Saveznog ministarstva unutarnjih poslova o RBA zadrugama, u kojem se spominju Krešimir Macan i njegova tvrtka MANJGURA… Macan, koji je vodio kampanju Ivi Josipoviću i plasirao plan ‘Barbika’ te se javno hvalio da je on ‘Bijes prvi’ pokušava preuzeti mjesto PR savjetnika u HDZ-ovoj Vladi…

“Vidio sam ga kako na zadnja vrata ulazi u Sabor s predstavnicima RBA zadruga, nevjerojatno je da njiho lobist sada bude savjetnik u Vladi,” izjavio je Koljaja, inače dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik Tigrova…

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Predsjednica: Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u petak da Hrvatska treba štititi identitet i interese pripadnika hrvatskoga naroda izvan državnih granica, jer je to njezina obaveza, ali i zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda.

“Hrvatska vas nije zaboravila, ali zasigurno možemo i moramo učiniti još i više. Danas, kada smo suverena i samostalna država, tako se moramo i ponašati prema zaštiti identiteta i interesa pripadnika hrvatskoga naroda izvan hrvatskih državnih granica. To je naša obveza, ne samo kao dug prema prošlosti, nego još više kao zalog napretka i opstojnosti hrvatskoga naroda”, poručila je Grabar-Kitarović otvarajući 23. Forum hrvatskih manjina na temu “Tradicijska kultura u hrvatskim manjinskim zajednicama – prošlost, sadašnjost i budućnost”.

Forum je organizirala Hrvatska matica iseljenika (HMI), a nazočili su mu i izaslanik premijera i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas, predstavnici institucija i udruga hrvatskih manjina iz Italije, Srbije, Slovenije, Mađarske, Austrije i Slovačke te predstavnici diplomatskog zbora zemalja u kojima naše manjine žive.

Istaknuvši kako je odnos između domovinske i iseljene Hrvatske u žarištu njezine politike od početka mandata, Grabar-Kitarović rekla je i da je to jedno od područja državne politike za koje moramo imati izoštren senzibilitet i u kojemu trebamo pokazati maksimalno jedinstvo.

“Stoga želim dati potporu i poticaj svima koji izravno rade na tom području, u čemu Hrvatska matica iseljenika ima važnu i neizostavnu ulogu”, kazala je.

Naglasila je i da među hrvatskim iseljeništvom, čiji se broj procjenjuje na najmanje tri milijuna, hrvatske manjine u europskim državama pripadaju najstarijem valu iseljavanja. Pritom, ponegdje je prisutnost Hrvata, primjerice u Gradišću ili Moliseu, duga najmanje petsto godina, dok je, primjerice u Boki kotorskoj, gdje su Hrvati posve autohtoni, dulja od tisućljeća.

Grabar-Kitarović istaknula je i važnost očuvanja tradicijske kulture Hrvata u pojedinim zemlja, napominjući da je ta baština izvanredno vrijedna, ne samo zbog svoje raznolikosti i identitetske važnosti, nego i stoga što tradicijski običaji kućnoga i društvenoga života, kako vjerski, tako i svjetovni, često čuvaju vrlo stare jezične i materijalne sadržaje, pa i neke koje više ne nalazimo u Hrvatskoj ni u BiH.

Naglasila je i značaj hrvatskog iseljeništva u jačanju gospodarske, kulturne i političke suradnje između domicilnih država i Hrvatske. Pozvala je i hrvatsku diplomaciju da pojača napore kako bi u državama u kojima hrvatska nacionalna manjina još nema status priznate nacionalne manjine dobila takav status na visini dobrih europskih standarda, a ako je moguće i više tj. na razini koju nacionalne manjine uživaju u Hrvatskoj.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pokušava riješiti najveće izazove, rekao je Milas navevši da je u Austriji prioritet učinkovita implementacija članka 7 Državnog ugovora Austrije iz 1955. godine koji se odnosi na uporabu jezika, u Bugarskoj bolja organiziranost zajednice, u Crnoj Gori briga o Bokeljskoj mornarici i drugoj vrijednoj kulturnoj baštini, dok se u Češkoj zalažu za završetak Hrvatskog doma Moravskih Hrvata u Jevišovki, a u Italiji vode brigu o manjinskom statusu kao i u Makedoniji.

Kako je istaknuo, na Kosovu se zalažu za opstojnost Hrvata nakon više od šest stoljeća života na tim prostorima, u Mađarskoj za obnovu i proširenje Hrvatskog kazališta.

Navodeći kako su prava Hrvata u Rumunjskoj na dobroj razini ali se suočavaju s iseljavanjem stanovništva, Milas je rekao i da se u Slovačkoj treba pronaći trajno rješenje za smještaj hrvatskih kulturnih institucija, a u Sloveniji, nažalost, Hrvatima nije priznat manjinski status. U Srbiji bi, naglasio je, trebalo osnovati katedru hrvatskog jezika te osigurati predstavničko zastupanje Hrvata na svim razinama.

Napominjući kako Hrvatska pridaje veliki značaj manjinama, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI) Mijo Marić istaknuo je da HMI već 66 godina nastoji poboljšati položaj manjina i unaprijediti odnose s većinama, kako bi se manjine osjećale sigurno. (Hina)

Hrvatska predsjednica poziva na Pantovčak Hrvate iz BiH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari