Pratite nas

Pregled

Josip Boljkovac oslobođen za likvidaciju civila u svibnju 1945.

Objavljeno

na

Boljkovac se danas nije pojavio na objavi presude.

josip boljkovac

Josip Boljkovac (94) bivši šef kotarske OZNA-e nepravomoćno jeoslobođen na zagrebačkom Županijskom sudu optužbi da je 1945. naredio ubojstvo 21 civila s područja Duge Rese.

Boljkovac se danas nije pojavio na objavi presude. U obrazloženju presude sudac Tomislav Juriša kazao je da nije sporno da se dogodio ratni zločin nad civilnim stanovništvom.

– Žrtve su uhićene ubrzo nakon ulaska partizana u Dugu Resu što je bilo unaprijed pripremljeno. Cilj OZNA-e bilo je čišćenje političkih klasnih neprijatelja. Likvidacija žrtava bila je politička odluka koju je provela OZNA odnosno KNOJ. Zločin je proveden djelovanjem sustava, a žrtve nisu bili pripadnici ustaša, domobrana ni drugih vojnih formacija. Bili su to viđeniji građani i poduzetnici Duge Rese – obrazložio je sudac Juriša dodajući da ovaj zločin ukazuje na mračnu ideološku komunističku i boljševičku pozadinu.

Kazao je da je partizanska borba bila antifašistička, ali zločini su je u određenoj mjeri kompromitirali.

Tužiteljica je pak najavila žalbu na oslobađajuću presudu jer smatra da ima dovoljno dokaza da je Boljkovac odgovoran za zločin u Dugoj Resi. 

‘Sud koji je oslobodio Boljkovca nije hrvatski već Josipovićev! Neka presudu proslavi s Mesićem na finski način’

 

“Očito da je Komunizam i na Kubi jače popustio nego kod nas o čemu govori i činjenica da Vrhovnim sudom upravljaju komunisti”, zaključuje Miljak.

Na Županijskom sudu u Zagrebu objavljena je presuda prvom hrvatskom ministru unutarnjih poslova Josipu Boljkovcu koji je nepravomoćno oslobođen svih optužbi, a nije došao na izricanje presude. Boljkovca se teretilo da je u svibnju 1945. godine kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese. Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo ranije je kazivao kako će njegov klijent biti prvi antifašist kojem će se izreći presuda za zločine.

Ugledni odvjetnik Zvonimir Hodak ove Nobilove tvrdnje demantira podsjećajući da je nedavno u Mađarskoj u 93. godini života na pet godina zatvora osuđen ministar unutarnjih poslova zbog kaznenih djela koje je počinio u vrijeme revolucije u Budimpešti. U ovom suđenju kao i obično u pitanju je nedostatak dokaza kojima bi se utvrdilo da je Boljkovac bio na području na kojem su počinjeni zločini, vjeruje Hodak. “Presuda opet dovodi u pitanje hrvatske sudove. Znate li ijednog komunista koji je osuđen za ratne zločine? Ne možete ni znati jer takvog nema. Nisam pretjerano upoznat s Boljkovčevim suđenjem jer imam dosta svojih slučajeva, ali obzirom na praksu i atmosferu to je očekivano. Sažalili su se nad jadnim starcem kojega na sud jedan dan nose tri bolničara, a drugi dan na suđenje Vici Vukojeviću dolazi sasvim normalno i pokretno”, navodi odvjetnik. U svojem sarkastičnom stilu Hodak savjetuje Boljkovcu da oslobađajuću presudu proslavi s prijateljem Stjepanom Mesićem i to na finski način.

Odvjetnik Željko Olujić pojašnjava kako je u ovom slučaju sud pribjegao tezi da su djela nepočinjena jer za njih manjka dokaza. Ipak, naš sugovornik naglašava kako je Statutom Međunarodnog vojnog suda u Nurnbergu predviđeno i rečeno u točki šest da će se za ratne zločine suditi onima koji su bili na strani sila Osovine, odnosno na strani poražene Njemačke. “Sud je tako koncipiran i tako donosi presude. Postoji i Međunarodna konvencija o nezastarijevanju ratnih zlolčina iz 1945. godine koju su preuzele demokratske zemlje Europe u kaznenim zakonima, a time i Hrvatska. Boljkovac je partizan. On je na strani pobjednika”, navodi Olujić te upozorava da ratni zločin nikada ne zastarjeva i uvijek mu se može suditi. Ipak, u konvenciji je navedeno da se poziva na Statut nurnberškog vojnog suda i članka 6. gdje je rečeno da se sudi samo pripadnicima sila Osovine. Prema tome, Olujić smatra da je državno odvjetništvo koje se bavilo postupkom protiv Boljkovca moralo biti upoznato sa spomenutom konvencijom koje je dio hrvatskog kaznenog zakonodavstva. “Nadam se da će Vrhovni sud ispraviti ovu nepravdu, ako se to ne dogodi postoji Ustavni sud, a potom i sud u Strasborugu koji izričito pazi na međunarodne konvencije”, zaključuje Olujić.

Čelnik HČSP-a Josip Miljak osvrnuo se na ovu presudu koja je za njega, kao za pravaša skandalozna. “Kao pravaš nemam dlake na jeziku i reći ću otvoreno, neću se držati političkih floskula. Sud koji je oslobodio Boljkovca nije hrvatski sud niti mu je stalo do pravde. On, notorni zločinac, a oni ga oslobađaju krivnje. To je politička odluka i politički sud Ive Josipovića i njegovih”, oštar je Miljak. Pravaš ovu presudu povezuje s histerijom antifašizma koja je posljednjih dana poharala Hrvatsku. Sramota je za Hrvatsku koja je utemeljena na europskim vrijednostima da se takvi oslobađaju, uvjeren je naš sugovornik. “Sramota je što rade. Umanjuju zločine umeću ih u antifašizam, a to je dokaz da ih je uhvatila panika. Ovo je katastrofalna poruka hrvatskom narodu. Nitko ne mari za mrtve i njihove obitelji, ali takvi nikada neće imati mira. Očito da je Komunizam i na Kubi jače popustio nego kod nas o čemu govori i činjenica da Vrhovnim sudom upravljaju komunisti”, zaključuje Miljak.

VL/Dnevno

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vanjska produkcija na HRT-u: Za ‘Novine’ 11,9 milijuna, za ‘Predsjednika’ 2,48 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska radiotelevizija (HRT) u prošloj je godini na temelju 548,7 milijuna kuna namijenjenih za proizvodnju televizijskih programskih sadržaja, weba (audiovizualnih djela) i za nabavu stranih programskih sadržaja izdvojila 84,9 milijuna kuna za nabavu djela od neovisnih proizvođača (tzv. vanjska produkcija), ističe se u izvješću objavljenom na mrežnim stranicama HRT-a.

“Slijedom navedenoga, zaključujemo da je u 2018. Hrvatska radiotelevizija ispunila obavezu prema Zakonu o HRT-u jer je ugovorila nabavu programa od neovisnih proizvođača u iznosu od 15,47 posto, a zakonska obaveza iznosi 15 posto”, ističe se u izvješću koje potpisuje glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić.

Navodi se i da je od ukupno ugovorenih 84,9 milijuna kuna programa iz vanjske produkcije, što je za 2,59 milijuna kuna više od zakonski propisanog minimuma, za djela neovisnih proizvođača izvorno proizvedenih na hrvatskom jeziku izdvojeno 80,86 milijuna kuna, a u preostalom iznosu od 4,04 milijuna kuna nabavljena su djela od europskih neovisnih proizvođača.

Prema vrsti sadržaja, HRT je najviše izdvojio na domaću vanjsku produkciju dramskog sadržaja u ukupnom udjelu od 67,85 posto ili 44,7 milijuna kuna (neto iznos), slijedi dokumentarni sadržaj u udjelu od 16,71 posto ili u iznosu od 11,01 milijun kuna, a za program za djecu i mlade te za glazbene sadržaje izdvojeno je najmanje – 2,37 posto odnosno 1,7 milijuna kuna u neto iznosu.

Na sedam javnih poziva 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača

U HRT-ovu izvješću navodi se da je lani bilo objavljeno sedam javnih poziva za nabavu programa od neovisnih proizvođača na koje je ukupno pristiglo 278 ponuda od 120 neovisnih ponuđača. Najveći broj ponuda stigao je za dokumentarni sadržaj, odnosno dokumentarno-igrani film i seriju-serijal, njih ukupno 134 od kojih je povjerenstvo preporučilo 45, a zaključno ih je bilo odabrano 11.

Za igranu mini seriju odobrena je jedna od 25 pristiglih ponuda, a za igrani film (pre sale) od 34 ponude odabrano je njih šest. Za lifestyle magazin i glazbenu emisiju stiglo je deset ponuda, a odabrane su dvije, dok je za zabavno glazbeni show za djecu stiglo sedam ponuda, ali ni jedna nije odabrana. Zaključno, s HRT-a ističu kako su lani sklopljeni ugovori za 29 ponuda pristiglih putem javnih poziva.

Najskuplja ugovorena serija dokumentarnog sadržaja iz vanjske produkcije za HRT-a na temelju javnog poziva jest “Predsjednik” o životu prvog predsjednika Franje Tuđmana u produkciji Intermedia grupe Miljenka Manjkasa i autora Gordana Malića za koju je HRT izdvojio 2,48 milijuna kuna ili 248.000 kuna po svakoj od deset planiranih pedesetminutnih epizoda.

Za dokumentarni sadržaj prihvaćeno 11 ponuda ‘teških’ 10,7 milijuna kuna

Najskuplje plaćena epizoda je za serijal “Za konjima do Crnog mora” u produkciji Antitalenta d.o.o koji vodi Danijel Pek – čak 369.503 kune ili ukupno 1,47 milijuna kuna za četiri epizode. Ukupno za dokumentarni sadržaj, dokumentarno-igrani film ili serijal privaćeno je 11 ponuda u ukupnom iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Povjerenstvo HRT-a odabralo je i igranu mini seriju “Nestali” u produkciji Clinica studio d.o.o u kojoj će za svaku epizodu HRT izdvojiti 1,89 milijuna kuna ili ukupno 7,56 milijuna kuna.

Na javni poziv za igrani film (akontacijsku kupnju) odabrano je šest filmova – “Duboki rezovi”, “Zora”, “Bog u cipeli”, “Sam samcat”, “Država” i “Bischofshofen”. HRT će za svaki od njih izdvojiti od 200.000 do 500.000 kuna ili ukupno 2,5 milijuna kuna.

S druge strane, HRT je lani sklopio ugovore za čak 47 djela na temelju izravnih poziva za nabavu djela od neovisnih proizvođača ukupne vrijednosti od 43,6 milijuna kuna, od kojih su čak 32 zabavnog sadržaja, dokumentarnog i dramskog njih sedam, a kulturnog i znanstveno-obrazovnog njih samo tri.

Najskuplje dramske serije ‘Novine’ i ‘Crno bijeli svijet’

Najskuplji tako nabavljeni sadržaji su dramske serije – druga sezona “Novina” za koju je HRT izdvojio 11,94 milijuna kuna za jedanaest 55-minutnih epizoda ili za svaku 1,08 milijuna kuna i treća sezona “Crno bijelog svijeta” s 12 epizoda po cijeni od 11,89 milijuna kuna. Za drugu i treću sezonu “Ko te šiša”, ukupno 32 polusatne epizode, izdvojeno je gotovo 10,8 milijuna kuna.

Ukupno, za dramski sadržaj na temelju izravnog poziva vanjskim producentima odobreno je 34,9 milijuna kuna, za projekte obrazovno-znanstvenog sadržaja 900.000 kuna, a za one iz kulture i umjetnosti samo 615.000 kuna.

U izvješću HRT-a se navodi i kako su lani otkupljena prava emitiranja 145 djela od 95 europskih neovisnih proizvođača svih žanrova u ukupnom trajanju od 20,396 minuta od čega je samo 11 djela starije od pet godina, za što je utrošeno 4,4 milijuna kuna bruto.

(Hina)

 

HRT: Ne tužimo svoje novinare, Marasove tvrdnje su netočne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment

Objavljeno

na

Objavio

Kakva je sigurnost u regiji s obzirom na dramatične događaje u Beogradu? Hoće li Aleksandar Vučić preživjeti političku krizu, je li radikalni desničar Boško Obradović preuzeo građanski prosvjed “1 od 5 milijuna” i može li Srbija osigurati poštene demokratske izbore?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali politički analitičar Zoran KusovacRadovan Vukadinović s Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, sociolog Slaven LeticaJadranka Polović sa Sveučilišta Libertas i Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba.

– Kaosa u Beogradu nije bilo. Sve je bilo kontrolirano. Skupina od oko stotinjak ljudi je upala u zgradu RTS-a i oni su nakon nekog vremena otišli. Policija je bila suzdržana. Bilo je incidentata, ali generalno, u odnosu na to što se moglo desiti – sve je bilo kontrolirano. Vučić je na kraju okrenuo situaciju u svoju korist. Kazao je kako će se suočiti s normalnom oporbom te kako neće razgovarati s Boškom Obradovićem, kojega je nazvao fašistom – što je u najmanju ruku cinično, kazao je Zoran Kusovac koji se u emisiju javio iz Beograda.

– Boško Obradović i njegova ekipa ubacili su se u prosvjed. Bitka se vodi za više slobode i protiv jednoumlja kojega je nametnuo Vučić. Nema jedinstvenog programa, jedino se zna da se želi da Vučić nestane. Što poslje – to se ne zna. Lijepe riječi mogu motivirati mladež i intelektualce, ali ne i one koji žive u ruralnoj Srbiji ili one koji gledaju samo državnu televiziju i nemaju kontakte na društvenim mrežama, smatra Radovan Vukadinović.

Letica: Vučić je moderni despot i zapadu ‘korisni idiot’

– Istaživanja pokazuju da Vučić uživa većinsku podršku i svi su svjesni da će i budući izbori rezultirati njemu u korist. On je moderni srpski despot. Za zapad je on ‘korisni idiot’ jer treba potpisati papir za Kosovo, kazao je Slaven Letica. Dodao je kako je razgovarao s Boškom Obradovićem o kanonizaciji Stepinca. Odrednice njegove doktrine su: svetosavlje (Sveti Sava, Nikolaj Velimirović i Novak Đoković), tradicionalizam i fundamentalizam (slično Vigilareu u Hrvatskoj) i ekonomski suverenizam (suradnja ali ne uključivanje u EU). Također Obradović smatra da su Hrvati Srbima ukrali jezik i dubrovačku književnost. Negira i genocid u Srebrenici, rekao je Letica.

– Srbija je izuzetno podijeljena u svom nacionalnom biću, smatra Jadranka PolovićGordan Akrap dodao je kako je Vučić jedini lider u Srbiji koji je u stanju potpisati samostalnost Kosova i poživjeti nešto duže od nekog drugog političara. S tim se u potpunosti složio i Zoran Kusovac. Dodao je kako je Vučić taj koji može provući svaku nepopularnu mjeru. Prošlo mu je i smanjenje mirovina, a prolazi mu i trenuno “javno trgovanje s Hasimom Thacijem“. On bi jedini mogao lako prodati narodu neminovnost prznanja Kosova. Trgovanje može naplatiti nekim boljim statusom u BiH ili u pregovorima s EU-om, dodao je Kusovac. – Što će tko dobiti, ne zna se – karte su vjerojatno negdje drugdje, vjerojatno u Bruxellesu. A što Europa zna, to zna i Amerika, dodao je Radovan Vukadinović.

“Neootomanske, velikoruske ambicije, interes SAD-a i slaba Europa”

– Imamo podijeljenu BiH, imamo podijeljenu Crnu Goru … , imamo Makedoniju u bifurkaciji. Taj prostor može biti laboratorij, kakav je u povijesti uvijek i bio. Svi su spremni uhvatiti se s tim u koštac. Ima neootomanskih trendova, velikoruskih ambicija, a aktivnija je i uloga SAD-a, dok je EU pokazala slabost. Sreća je Vučićeva da EU neće ići u proširenje još nekih dvadesetak godina, da se neće time morati dokazivati, rekao je Slaven Letica.

“Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment”

– Zapadni Balkan je u zadnjih 30 godina veliki eksperiment. Iskušavaju se različiti politički koncepti. Ono što danas imamo je niz vrlo slabih država koje su ovisne o vanjskim faktorima, a nemaju instrumente zajedničke suradnje, smatra Jadranka Polović. Dodaje kako su Amerikanci završili rat i stabilizirali regiju, a onda je prepustili Europskoj uniji koja teško može primjeniti svoj koncept jedinstvene vanjske politike. Naglasila je kako je u ovoj regiji veliki utjecaj i Kine.

“Mektićeva vrlo loša dezinformacija lako se može riještiti”

– Do rata ne može doći jer su svi razoružani i svedeni na ratovanje ‘praćkama’, što je dobro, kazao je Gordan Akrap komentirajući izjave Schwarz-Schillinga kako jer rat u BiH je moguć. Dodao je kako su sve ove države i van energetskih tokova. Osvrnuo se i na ministra Metkića koji je plasirao informaciju da je Hrvatska naoružavala islamističke teroriste u BiH. “On je glasnik informacije, nije njezin autor. On je u teškoj političkoj poziciji obzirom da završava suđenje Karadžiću. Osim toga povezali su se Dodik i HDZ i postoje uvjeti za formiranje vlasti na razini države. U tom slučaju SDS ostaje vlasti, a Mektić bez imuniteta. Prema tome, Mektić je složio jednu vrlo lošu dezinformacjiu koja se vrlo lako može riještiti”, smatra Akrap.

– Što je gospodarski i socijalno situacija teža, to su ljudi nezadovoljniji. Pitanje je samo tko će brati plodove ljudskog gnjeva. Ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, dodao je Slaven Letica, koji se složio s Akrapom da se radi o Mektićevoj obavještajnoj dezinformaciji. Uz besperspektivnost, problem ovih prostora je i korupcija, dodao je Radovan Vukadinović. Dodao je kako na ulice izlaze nezadovoljni, a da i ne znaju zbog čega. Upozorio je kako će nezadovoljnih biti sve više.

“Dok su prosvjedi bili nestranački – imali su više šanse”

Na pitanje što stoji iza prosvjeda u Srbiji – želja da Vučić odstupi ili da ga se malo primiri Zoran Kusovac je kazao kako prosvjedi nemaju samo jednu poruku. “Prosvjeduje se protiv načina na koji se vlada, protiv bahaćenja vlasti, protiv netransparentnih javnih radova i korupcije. Dok su prosvjedi bili relativno spontani i nestranački – imali su više šanse. Prosvjedi će se radikalizirati, ali ne vjerujem da će se proširiti”, zaključio je.

U svojoj zaključnoj riječi profesor Radovan Vukadinović je kazao kako je teško reći da postoji neka demokratska alternativa Vučiću. “Postoje neke naznake, titraji za nešto u budućnosti, ali u ovom trenutku – sigurno ne”, poručio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari