Pratite nas

Istaknuto

Josip Hubl priča o zadnjim danima NDH i o egzodusu Hrvata

Objavljeno

na

Josip Hübl priča o zadnjim danima NDH i o egzodusu Hrvata i drugih naroda na Bleiburško polje od kuda su trebali dalje u svijet.

Josip Hübl se rodio 17. ožujka 1911. godine u Ivanić Gradu u obitelji mara Eduarda i majke Marije, domaćice. Završio je učiteljsku školu 1931., a učiteljski ispit položio 1938. godine. Od 1934. do 1941. godine učitelj je u Podravskoj Selnici. U lipnju 1941. godine premješten je kod Gradskog školskog nadzomištva u Zagreb u svojstvu školskog izvjestitelja. Vjenčao se 9. svibnja 1942. godine s profesoricom Državne II. ženske realne gimnazije u Zagrebu Dragicom Fraisman.

U braku im se 15. studenoga 1943. rodila kćer Marijana.1 Odmah po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske prijavljuje se u Ustašku vojnicu te je od 16. svibnja 1941. pričuvni ustaški nadporučnik i zapovjednik 7. satnije 1. ustaške pukovnije.2 Razrješen je dužnosti 10. listopada 1941.3 U srpnju 1941. imenovan je pričuvnim ustaškim satnikom.4

Od listopada 1941. zapovjednik je V ustaške bojne s kojom se bori na Kordunu i Petrovoj gori. Od 27. prosinca 1941. zapovjednik je i grupe Vrgin Most5  U siječnju 1942. i formalno prelazi u Ustašku vojnicu kao djelatni časnik.  

Do 5. siječnja 1943. zapovjednik je Zagrebačke posadne bojne, a potom je imenovan zapovjednikom Pripremne ustaške bojne u Drnišu. Na dužnost nije stupio pošto je 22. veljače udijeljen u IV stajaći djelatni zdrug u Gospiću6 Za vrijeme boravka u Gospiću bio je prvo zapovjednik XXXIV bojne, a od 26. ožujka IX. novačke bojne. U lipnju 1943. udijeljen je u Hrvatsko oružništvo, a u srpnju upućen u Italiju na tenkovski tečaj s kojeg se vraća sredinom listopada. 7 Do 2. mjna 1944. na raspolaganju je zapovjedništvu Ustaške vojnice, a potom je udijeljen na službu u Zagrebački posadni zdrug, te je imenovan zapovjednikom Moslavačke ustaške posadne bojne u Ivanić Gradu.8 Izvan reda u veljači 1945. godine imenovanje djelatnim ustaškim bojnikom9 i nosilac je Ratnog spomen znaka s grbom.

U svibnju 1945. godine braća Hübl se povlače prema Austriji. Prema navodima u elaboratu bivše Službe državne sigurnosti SR Hrvatske “Rekonstrukcija Ustaške nadzorne službe ustaškog aparata i ustaškog pokreta na području sadašnje općine Ivanić Grad”, pisanom 1962. godine, Josip je zajedno s bratom Dragutinom emigrirao u Argentinu.10 Poslije sloma NDH cijela obitelj Hübl proglašena je ratnim zločincima, i to otac Eduard i majka Marija kao “ustaški nastrojeni” i roditelji ustaških časnika, a Eduard i zato jer “kao urar nije htio popravljati satove partizanima”. Dragutin Hübl zato jer “surađivao je s okupatorom, pridonosio je mnogo dobrom zdravstvenom stanju konja u sklopu P(oglavnikovog) T(jelesnog) S(druga)”. Josip je optužen kao ustaški časnik za “suradnju s okupatorom”.11

Intervjuirao Michael Palaich 17.Ožujka 1989. Buenos Aires, Argentina/Kamenjar.com


1 Hrvatski državni arhiv (dalje HDA), Ministarstvo narodne prosvjete NDH, Prs. 11561,11562.
2 HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-34, 135.
3 Zapovied stožera Ustaške vojnice br 441 10. listopada 1941. (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50, 216).
4 Službeni viestnik Ustaške vojnice br. III. ožujka 1942., str. 35.
5 Zapovied složera U.v br 67 (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50,77).
6 Zapovied zapovjedništva U.v. br. 25/1943. (HDA. Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50, 394)
7 Vjestnik Ministarstva oružanih snaga NDH (MINORS) br. 28/7. srpanj 1943., str. 1052; HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-63, 368., Glavno zapovjedništvo oružaništva, J.S. 1071 1943.
8Stališna zapovied br. 37 zapovjedništva Ustaške vojnice (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-49, 93)
” Vjestnik MINORS-a br. 11/15. ožujak 1945., str. 684
10 HDA, Zbirka dokumenata Službe državne sigurnosti, 013.0.27.
10 HDA, Zemaljska komisija za utvrdivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (ZKRZ), Zh 21716, 21717, 21718, 21719.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Istaknuto

Tko je Božo Kožul – zapovjednik “Tigrova”?

Objavljeno

na

Objavio

Prva gardijska brigada Hrvatske vojske “Tigrovi” obilježila je 27. obljetnicu svog ustroja prigodnom svečanosti u vojarni “Croatia” na kojoj je istaknuto da su pripadnici “Tigrova” dali veliki doprinos u Domovinskom ratu te da je obaveza društva čuvati uspomenu na tu borbenu postrojbu u kojoj je tijekom rata poginulo 367 pripadnika, a njih šest još se vode kao nestali.

Na obilježavanju obljetnice prisustvovao je i posebni savjetnik ministra obrane Božo Kožul, zapovjednik „Tigrova“.

Stožerni brigadir Božo Kožul u “Tigrove” je stupio 5. kolovoza 1990., a general Janko Bobetko imenovao ga je pukovnikom u 21. godini. S 27 godina postao je zapovjednik 1. gardijske brigade, a 2001. godine je umirovljen.

Kožul je svojevremeno govorio kako branitelji u vrijeme naoružanja nisu imali gotovo ništa, tek ono što su naslijedili u Rakitju. “Nije bilo vremena zapovijedati, nešto planirati, sve je bilo stvar dogovora”, rekao je te istaknuo kako su ratovali neiskusni i neškolovani momci protiv oficira JNA.

“1991. godine je važna jer smo bili neslomljivi, dečki su imali veliki duh i domoljublje, vladalo je zajedništvo. Bez 1991. godine, ne bi bilo ni Oluje. Tada je odnos snaga bio 5:1 u korist neprijateljske vojske, dok je za vrijeme Oluje bilo obrnuto”, ocijenio je Kožul.

Božo Kožul umirovljeni je stožerni brigadir, rodom iz Širokog Brijega. Tijekom ratnih godina zapovijedao je 2. i 3. bojnom do samoga kraja, da bi 1995. preuzeo dužnost načelnika Odsjeka za operativno-nastavne poslove sve do 1997. godine, piše Narod.hr

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

5. studenog 1990. – Osnovana 1. gardijska brigada “Tigrovi”

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1990. godine formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a Republike Hrvatske u Rakitju, koja je kasnije prerasla u 1. gardijsku brigadu “Tigrove”.

Bila je formirana od dragovoljaca i dijelova Hrvatske policije. U prvoj fazi svoga djelovanja, kao Jedinica za posebne namjene MUP-a “Rakitje”, izvršavali su delikatne vojno-redarstvene zadaće.

Iza njih su ostale briljantno provedene akcije poput hvatanja Arkana i drugih terorista.

U suradnji sa drugim jedninicama za posebne namjene MUP-a RH proveli su povijesnu akciju na Plitvicama koja je u historiografiji zapamčena kao “Krvavi Uskrs”.

Daljnjim rastom snaga i postupnim formiranjem Hrvatske vojske uvjetovanim stupnjem agresije na Republiku Hrvatsku, “Tigrovi” postaju 1. A brigada ZNG-a, koju čini šest bataljuna (bojni).

Tada su se bojne nazivale prema bazama ili kodnim nazivima i to: 1. bojna-Vrapče (ćukovi), 2. bojna-Rakitje (kosovi), 3. bojna-Pionirac, po Pionirskom gradu (žune), 4. bojna -Kumrovec pa Petruševac (gavranovi), 5. bojna -Vinica kod Varaždina (oblaci) i 6. bojna – Tomislavac po planinarskom domu na Sljemenu (orlovi).

Tijekom ljeta 1991. godine, dio “Tigrova” držao je položaje u Novim Čakovcima, Vukovaru, Dalju, Erdutu, Iloku, Đeletovcima i Tenji.

Tijekom 1991. godine “Tigrovi” su sudjelovali i u borbama na novogradiškom i novljanskom ratištu, te su spriječili namjere banjalučkog da se spoji s bjelovarskim korpusom JNA. Štoviše u operaciji “Orkan ’91” brigada je imala zapaženu ulogu u oslobađanju okupiranog područja. Sredinom 1992. godine brigada je poslana u deblokadu opkoljenog Dubrovnika.

Sve zadatke uspješno su obavili i najjužniji dio Hrvatske je potpuno oslobođen do kraja godine. Godine 1993. dijelovi brigade sudjeluju u operaciji “Maselnica”, a 1994. godine brigada je uglavnom neaktivna te je taj period provela u treningu i opremanju.

Ipak ta godina ostat će upamćena kao ona u kojoj je život izgubio jedan od simbola “Tigrova” – heroj Domovinskog rata Damir Tomljanović Gavran. U operaciji “Bljesak”, “Tigrovi” su bljesnuli na njima poznatom terenu zapadne Slavonije, a kruna njihova djelovanja bila je operacija “Oluja”.

Važno je napomenuti činjenicu koja se se često zaboravlja, a to je da je brigada sudjelovala i u ratnim operacijama u BiH, od operacije “Ljeto ’95” do “Južni potez“. Tijekom Domovinskog rata ime i važnost “Tigrova” gradilo je oko 11 tisuća pripadnika.

U ratnim akcijama Domovinskog rata poginulo je 367 pripadnika Tigrova dok je 1711 ranjeno, a 201 pripadnik je prošao torture logora. Šestorica se još uvijek vode kao nestali, piše vojna povijest

 

Ministar Krstičević čestitao obljetnicu Tigrovima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari