Pratite nas

Politika

Josip Jović: Tzv. antifašizam služi za zaštitu ekskluzivnih prava na imovinu i vlast (Video)

Objavljeno

na

Komentirajući političke procese u Hrvatskoj i BiH, novinar i publicist Josip Jović današnji tzv. antifašizam ocijenio je pokušajem očuvanja ekskluzivnih prava postkomunističkih elita na imovinu i vlast

Tzv. antifašisti će uvijek naći opravdanje o sto ili dvjesta tisuća ubijenih nakon svibnja 1945. Za njih taj zločin ne postoji. Tada je nestala cijela novinarska profesija. Svi novinari su ili pobijeni ili su pobjegli vani. To se dogodilo i sa književnicima. Čak se na sudu našao i jedan Tin Ujević jer je objavio nekoliko pjesama u listovima koji su izlazili u NDH – istaknuo je Jović gostujući u emisiji “S povodom” mostarske Naše TV.

[ad id=”93788″]

Osvrnuo se i na pitanje povrata židovske imovine, podsjećajući da je ona desetljećima u rukama tzv. antifašista.

-Mi znamo da je i otac Ive Josipovića uselio u jedan takav stan. On je poslije to pokušao demantirati tvrdeći da je njegov otac dobio stan sedamdeset i neke godine ali gdje je živio prije toga. To nikad nije objasnio. Ti ljudi imaju razloga inzistirati na nekakvom svom antifašizmu jer on služi za zaštitu stečenih privilegija i zaštitu ekskluzivnih prava na imovinu i na vlast. I za prikrivanje zločina – istaknuo je Jović.

Upozorio je kako su optužbe o navodnoj fašizaciji krenule s izborom Kolinde Grabar Kitarović

-U Hrvatskoj je na jedan čudan način isforsirana teza o reustašizaciji ili revitalizaciji ustaštva mada je vrlo teško vidjeti gdje je to ustaštvo. U Hrvatskoj postoje snage koje žele da ova država bude ustaška da bi oni imali podlogu za svoju ideologiju koja je u krajnjoj liniji okrenuta prema diskreditiranju sadašnje vlasti ali i same države koju oni prihvaćaju samo ako su oni na vlasti. Primjetno je da su te prozivke krenule u trenutku kada je na čelo države došla Kolinda Grabar Kitarović a to se dalje intenziviralo promjenama u Vladi – upozorava Jović.

Političku borbu dvije političke opcije za primat u Vladi i nedostatak autoriteta aktualnog premijera vidi kao ključni problem zbog čega po strani ostaju mnoga ključna pitanja.

-Postoji borba za pozicije između dvije političke opcije koje tvore jednu slabu koaliciju i postoji jedan premijer koji je se u svemu tome ne snalazi. Premijer nema dovoljno autoriteta da odredi glavni smjer vladine politike zbog čega po strani ostaju neka bitna društvena pitanja – istaknuo je Jović.

Osvrnuo se i na oslobađajuću presudu generalu Gotovini, ali i prvostupanjsku presudu šestorici Hrvata iz BiH.

– Prvostupanjska presuda šestorici Hrvata iz BiH pred Haškim sudom sigurno ima određenu političku poruku. Na kraju krajeva ta je presuda na liniji teze bivše ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, koja bi sad htjela biti glavna tajnica UN-a, da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH, a to je na neki način u funkciji discipliniranja Hrvatske i discipliniranja legitimnih težnji Hrvata u BiH za jednakopravnošću i konstitutivnošču – ocijenio je Jović.

Nije sklon uvjerenju da se položaj hrvatskog naroda u BiH može popraviti kroz izborni zakon.

– Pitanje izbornog zakona je dosta komplicirano pitanje ali ja stojim na uvjerenju da bez političkog entiteta konstitutivnost nije moguće ostvariti. Nedavno je Izetbegović htio pokazati navodnu benevolentnost prema Hrvatima pa je izjavio kako će dopustiti Hrvatima da sami biraju svog člana Predsjedništva. Mislim, to djeluje gotovo cinično – istaknuo je Jović.

Nije sklon određenim tezama prema kojima SAD i Europska unija imaju različita gledišta prema BiH.

-Ključni je problem što ni jedni ni drugi nemaju rješenje za BiH. Da postoji neki sukob ta dva faktora bi vrlo lako našla zajednički jezik. Međutim, postoji tu i treća strana. Postoji Rusija koja jako podupire Republiku Srpsku i njezine sadašnje ingerencije ali i Turska koja ne skriva svoju želju za geostrateškim povratkom na Balkan. To je jedna mreža različitih utjecaja u kojoj jedino Hrvati u BiH nemaju bezrezervnu potporu neka vanjske sile – upozorio je Jović, dodajući kako se rješenje situacije u BiH ne može postići bez unutarnjeg dogovora političkih elita u BiH.

R.H./Hrsvijet

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari