Pratite nas

Pregled

Josipa Lisac dobila kaznenu prijavu zbog izvedbe Lijepe naše

Objavljeno

na

Na adresu Kaznenog odjela Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu danas je iz Opatije poslana kaznena prijava protiv Josipe Lisac, i to zbog kaznenog djela iz članka 349. Kaznenog zakona, tj. povrede ugleda Republike Hrvatske.

Boško Županović, vlasnik portala Liburnija.com, sumnjiči Lisac da je prilikom inauguracije Zorana Milanovića izvela i intonirala himnu Republike Hrvatske na omalovažavajući način.

U obrazloženju Županović navodi da je Lisac koristila izrugljive artikulacije i tonalitete koji, unatoč njenom osebujnom glazbenom opusu i izričaju, nisu društveno prihvatljivi. Drži da je kao osoba kojoj je hrvatski jezik materinji, morala znati da se takav oblik intoniranja u hrvatskom jeziku i kulturi uvijek koristi kroz oblike javnog izrugivanja ili omalovažavajućeg imitiranja nečije izjave, recitata ili glazbenog, odnosno, skladateljskog izričaja.

Nedopušteno umjetničko penetriranje u strukturu

Županović smatra da nijedan građanin, bez obzira bio on glazbeni umjetnik ili netko drugi, nema pravo tonalitetno, vokalno, gestikularno i manifestativno umanjivati težinu, ozbiljnost i značaj intonacije nacionalne himne.

‘Bilo kakvo umjetničko penetriranje u skladbenu, tekstualnu i glazbenu strukturu himne je nedopušteno. Takve modifikacije ili personalizacije mogu biti tolerirane u prepjevima drugih glazbenih izričaja uz suglasnost autora, no ne u himni. Način na koji je prilikom intonacije to radila osumnjičena apsolutno je izrugljiv i omalovažavajući zbog čega smatram da je iz istog proizašla osnova sumnje u počinjenje prijavljenog kaznenog dijela’, obrazložio je Županović.

Predložio je tužilaštvu da reproduciraju snimku javne intonacije himne s inauguracije, obave potrebne izvide te podignu optužnicu protiv Josipe Lisac.

‘Očekivao sam da će zavijati, ali…’

Županović nam kaže da je diplomirani pravnik i da nema neka osobita glazbena znanja da bi sa stručnog aspekta procjenjivao izvedbu Josipe Lisac.

‘To je moj osobni stav. Izvedba je bila degutantna. Čisto omalovažavanje. Naša himna posebno je lijepa i domoljubna i šalje lijepu i jasnu poruku. Nitko ne smije manipulirati s himnom. Nemam ništa ni protiv Josipe Lisac, ni protiv Zorana Milanovića.

Neka on bude predsjednik svim građanima, kako je najavio, a ona neka nastavi sa svojim pjevanjem koja će izazivati različite reakcije, no smatram da himnu moje države nitko ne može tako intonirati i izvoditi. Pogotovo što se ovo dogodilo na inauguraciji predsjednika Republike, dakle, javnom događaju koji je bio iznimno medijski popraćen. Očekivao sam da će zavijati, ali ovako nešto. To je bilo ismijavanje na najgori mogući način. Ja sam se jučer sramio što sam Hrvat’, kazao je Županović, prenosi Dalmatinski portal 

Ne očekuje da će se išta konkretno dogoditi s prijavom.

‘To bi išlo na nekakvo vještačenje kod glazbenih kritičara, a vrana vrani ne kopa oči, ne vjerujem da bi se itko usudio nešto reći protiv nje’, zaključio je Županović.

Članak 349. Kaznenog zakona navodi da će se onaj tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njezinu zastavu, grb ili himnu kazniti kaznom zatvora do jedne godine.

Glasnović komentirao izvedbu himne: Što je ovo?!? Ovako žalosno nije pjevao ni muški zbor tijekom tonjenja Titanika…

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mons. Ivan Hren: Skinut ćemo sjeverni toranj kako bi se uklonila opasnost

Objavljeno

na

Objavio

Kanonik Prvostolnoga kaptola zagrebačkog mons. Ivan Hren izjavio je u srijedu da zasad nema točnih podataka o šteti nastaloj na zagrebačkoj katedrali u potresu 22. ožujka, kao ni procjene troškova njezine obnove te je potvrdio da će se se skinuti vrh oštećenoga sjevernog tornja kako bi se otklonila opasnost od rušenja.

“Nećemo raditi rekonstrukciju, nego samo skinuti opasnost koja prijeti”, rekao je mons. Hren za N1 televiziju dodavši kako je južni toranj pao jer je, kako statičari kažu, bio ukrućen skelama.

Podsjetio je da je u ponedjeljak okupio ekipu koja je radila na katedrali te su naručene dizalice i počeli micati kamenje koje je prijetilo i Nadbiskupskom dvoru nasuprot katedrale.

“Sjeverni toranj ostao je visjeti, a kad smo uspjeli doći do snimke o stanju, okupili smo statičare i vidjeli da je daleko manja šteta da ga skinemo mi nego da padne i pitamo se hoćemo li imati katedralu”, rekao je Hren.

Oba su tornja, naglasio je, na istoj koti, a ovaj je potres pokazao gdje je slaba točka tornjeva koje je projektirao Bolle.

Što će se i kako dalje raditi pitanje je vremena, statike, procjene i odluke, napomenuo je.

Podsjetio je i kako su unutar katedrale zaštitili sarkofag blaženika Alojzija Stepinca. “Mičemo sve kipove sa zidova, maknut ćemo i vitraje da se ne bi dogodila veća šteta, a radimo i projekt skele kako bismo mogli uopće snimiti do koje mjere je oštećena statika i na koji način ćemo raditi, a što će raditi struka”, rekao je mons. Hren.

Istaknuo je i kako zasad nemaju točne i egzaktne podatke o troškovima i šteti.

Foretić: Štete se još utvrđuju

Glavni projektant obnove katedrale Damir Foretić također je istaknuo da se štete još utvrđuju, dodavši da će se one još dugo evidentirati i gledati.

Tek onda ćemo moći reći što nas sve očekuje u budućnosti, rekao je.

Sada skidamo sve od lanterne pa do vrha križa sjevernoga tornja, naglasio je dodavši kako su od jabuke na vrhu kroz toranj provučene dvije čelične šipke od 30 mm, koje sve drže u jednom komadu.

Smatra da je problem nastao na lanterni kod dijelova koji su se odlomili pa bi se zbog toga mogao srušiti cijeli zvonik.

“Cijeli se zvonik okrenuo za 12 do 15 cm”, rekao je Foretić i dodao kako vrh sjevernoga tornja planiraju skinuti u jednom komadu.

Skidat ćemo ga dizalicom od 500 tona, a drugom dizalicom ćemo ga obuhvatiti oko cijeloga zvonika i pokušati spustiti sve u jednom komadu, objasnio je

Naglasio je da će tek kad detektiraju sve što se dogodilo, napraviti analize i statičke modele pa onda vidjeti koja se ključna mjesta mogu na neki način statički ojačati. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Da nam je netko ovo rekao prije dva mjeseca, mislili bismo da je lud…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: M. Čobanović

Jednu stvar moramo iskreno priznati.

Da nam je netko prije dva mjeseca rekao da će Hrvatska biti među najuspješnijim europskim zemljama u suzbijanju epidemije koronavirusa, ne bismo mu povjerovali.

Mi Hrvati? Mi možda dobro igramo nogomet. Dobro uređujemo apartmane. Znamo po skrivećki peći dobru rakiju i praviti vrhunsko vino. A ni maslinovo ulje nam nije za baciti. Umijemo „razvlačiti“ kunu „od prvog do prvog“ u mjesecu. Nenadmašni smo, iako to nevoljko javno priznajemo, i u nepodopštinama različitih vrsta, ponajviše u muljanjima sa plaćanjem poreza.

Ali da bi se dobro nosili sa zarazom biblijskih razmjera, epidemijom koja je zaustavila svijet, rasturila bolnički sustav, na koljena bacila čak i jednu Ameriku? Ne, u to nitko od nas tamo u siječnju nije mogao povjerovati.

Brojke, međutim, ne lažu.

Hrvatska proporcionalno gledano doista ima jednu od najnižih stopa zaraženih virusom COVID-19 među susjednim zemljama. I, što je još važnije, jednu od najnižih stopa smrtnosti u čitavoj Europi.

Kod nas je do sada od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 6 osoba. To je jedan i pol umrlih na milijun stanovnika. U Italiji je preminulo 11 591 ljudi. Odnosno 192 osobe na milijun stanovnika. U Španjolskoj je umrlih 8189. Što je 175 umrlih na milijun stanovnika.

No, nećemo gledati samo najgore primjere. Zemlje koje je korona toliko snažno pogodila da im mrtve mora odvoziti vojska.

Uzmimo, recimo, jednu Švedsku. Zemlju koja je daleko od Italije, Kine, Irana. Državu koja je mnogima ideal. Visoke plaće, visoki standardi u bolnicama, zdravstveni sustav koji je jedan od najboljih na svijetu. Tamo je od koronavirusa dosad preminulo 180 ljudi. Točnije 18 ljudi na milijun stanovnika. A 439 – isto na milijun – ih je zaraženo. Kod nas je na COVID-19 pozitivno 211 ljudi na milijun građana.

Možemo pogledati i nama susjednu Sloveniju, koja uslijed epidemije ima 15 mrtvih. Odnosno 7 na svaki milijun. I stopa zaraženih je neusporedivo veća nego u Hrvatskoj. Ona iznosi 386 na milijun stanovnika.

Švicarska? Sa 395 umrlih od koronavrusa, to je 46 smrti na svaki milijun stanovnika. Francuska? Brojka je ista.

U Nizozemskoj i Belgiji je 61 umrli na milijun stanovnika. U Velikoj Britaniji stopa je za sada niža, i iznosi 21 umrli na milijun stanovnika. U Austriji je 14, u Portugalu i Danskoj 16, a u Norveškoj 7 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska je, podsjećamo, ima jednog i pol umrlog na milijun stanovnika.

A koliko nam dobro ide najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj se zaraza proširila na sve savezne države, i koja ima 67 tisuća oboljelih. No koja unatoč tome ima „samo“ 8 umrlih na milijun stanovnika.

Nisku stopu ima i Češka – 2 umrla na milijun stanovnika. Srbija sa 23 smrti od COVID-19, odnosno 3 umrla na milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina sa 12 smrti, i 4 umrla na milijun stanovnika. Bugarska sa 8 umrlih (1,1 na milijun), Rumunjska sa 72 umrla (3,6 na milijun stanovnika) Poljska sa 32 mrtva, odnosno 0,8 na milijun stanovnika. Slovačka nema nijednog umrlog.

Nijedna od tih istočnoeuropskih zemalja izravno ne graniči s Italijom, u kojoj je glavno žarište pandemije u Europi. A Hrvatska od dobrog dijela njih ima nižu stopu smrtnosti.

Kada pandemija prođe, godinama će se analizirati što je koja zemlja napravila u prvim mjesecima da svoje građane zaštiti od zaraze. A tada nam neće preostati drugo nego da dr. Vilija Beroša, dr. Alemku Markotić i njihove suradnike – bar na neko vrijeme – negdje dobro sakrijemo.

Jer zemlje poput Njemačke, Švicarske ili SAD-a neće štedjeti novca da takve stručnjake dobiju na svoju stranu, piše Marina Karlović Sabolić / Slobodna Dalmacija

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari