Pratite nas

Vijesti

Josipović: lex Perković pretvorio se u veliku štetu za Hrvatsku

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je jučer da se problem vezan uz zakon o europskom uhidbenom nalogu pretvorio u veliku za Hrvatsku štetnu priču i na unutarnjopolitičkom i na vanjskopolitičkom planu.

“Mi smo na žalost cijeli taj problem koji se dogodio pretvorili u jednu veliku za Hrvatsku štetnu priču, kako na unutarnjopolitičkom planu, tako i na vanjskopolitičkom planu”, rekao je predsjednik Josipović novinarima nakon susreta s građanima u Uredu predsjednika, upitan je li Hrvatskoj trebao ovakav scenarij oko europskog uhidbenog naloga. Podsjetio je i da je u srpnju rekao da, ako smo pogriješili, pogrešku treba ispraviti.

Otvoriti pitanja iz povijesti

Josipović drži kako smo danas, kao zrelo društvo, u sretnoj poziciji da otvorimo pitanja iz povijesti, posebice ona vezana uz političke teme i zločine motivirane politikom.

Da bi se to pitanje uspješno otvorilo i da ono bude određena katarza i poruka, to mora biti učinjeno tako da se izbjegnu stranački ili dnevnopolitički obračuni – kao što se danas čini, smatra Josipović.

“Osvijestiti problem političkih zločina znači imati jednake kriterije i prepoznati da zločin nema političke boje u smislu današnjih političkih preferenci i pripadnosti. Znači, prepoznati da je ostalo mnogo nerazjašnjenih ubojstava, primjerice Brune Bušića, ali i nerazjašnjenih ubojstava s drugačijim političkim predznakom, primjerice Milana Levara i Milana Krivokuće, obitelji Zec”, rekao je.

Predsjednik Republike smatra kako je danas potreban zreli politički pristup bez dnevnopolitičkih strasti.

“To pretpostavlja kažnjavanje počinitelja bez obzira koje su boje, ako postoje uvjeti da se otkrije počinitelj. Moramo imati i jasne moralne kriterije koji su jednaki prema svima. Na žalost, mi takve kriterije izgleda još uvijek nemamo i ja se za njih borim”, naglasio je Josipović.

Jednaki kriteriji za sve

Nedopustivim smatra da o tome s ekrana i javne televizije lekcije dijeli i osoba koja je osuđena za političko ubojstvio i pod nejasnim okolnostima je na slobodi umjesto da je bila u zatvoru.

Moramo imati apsolutno jednake kriterije i ja sam za to da svatko, pa i Josip Perković, koji ima uvjeta za odgovornost, odgovara, to je demokratski pristup jednakih kriterija, istaknuo je Josipović.

Založio se za osnivanje istražnog povjerenstva koje bi riješilo taj problem, koji, kako je ocijenio, postaje ozbiljni kamen razdora u društvu. Smatra da bi u tom povjerenstvu, umjesto stranaka, trebali biti predstavnici pravosuđa i povjesničari.

Predsjednik Republike nije želio komentirati pitanje je li u slučaju Perković nastupila zastara, rekavši da se to može pred nekim sudom pojaviti kao predmet.

Potvrdno je odgovorio na pitanje zalaže li se za ustavne promjene o nezastarijevanju komunističkih zločina.

“To je pitanje odnosa društva ne samo prema političkim, već i svim najtežim zločinima. Osobno bih bio za to da se od zastare izuzmu ne samo politička ubojstva, nego i sva teška ubojstva koja su po zloćudnosti u rangu političkih. Podržavam izmjenu Ustava ili zakona po kojem bi sva najteža ubojstva, uključivši i politička, bila izuzeta od zastare. Neke države imaju taj pristup i nema razloga da ga mi nemamo”, rekao je Josipović.
Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

BK BiH: Ne gledajte političare kao neke ‘nadljude’ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini!

Objavljeno

na

Objavio

“Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara“, stoji u priopćenju Komisije „Justitia et pax“ BK Bosne i Hercegovine uoči Općih izbora 7. listopada.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je, 23. rujna 2018. Poruku u povodu Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7. listopada 2018. Poruku prenosimo u cijelosti:

“Naši biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sa svoga 73. redovitog zasjedanja, održanog 13. i 14. srpnja 2018. u Banjoj Luci, uputili su zajedničku Poruku svojim vjernicima u vezi s Općim izborima, koji će se u našoj zemlji održati 7. listopada ove godine.

U toj su Poruci, biskupi, između ostalog naglasili da je poznato „da su opći izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni“ i da su „velika prilika za novi početak“. Biskupi ističu da na izborima „birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, tko će ih u narednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva“ te da „katolički pak vjernici znaju da svojim glasom također odlučuju tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”.

Biskupi pozivaju sve katolike da „odgovorno izađu na naredne Opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnog nauka Katoličke Crkve“.

Istom prigodom, u Banjoj Luci predstavljeno je 2. izdanje prigodne knjižice „Politika po mjeri čovjeka. Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve“, koju je pripremilo Tajništvo BK BiH.

Kao i prigodom svih ranijih izbora, i ovaj puta se svima vama, katolicima, koji imate pravo glasa u BiH, posvješćuje Vaša moralna dužnost da aktivnim sudjelovanjem na izborima ne samo ispunite svoju građansku dužnost i pravo, koje se ne mogu prenijeti na drugoga, nego da savjesno pridonesete svojim glasom humanijoj, sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti ne samo svojoj i svoje djece nego i svih građana naše države.

Svaki iole upućeni glasač uglavnom zna što sve karakterizira našu domaću političku scenu tijekom cijelog poratnog vremena, pa tako i tijekom zadnje 4 godine, od prethodnih izbora.

– Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara.

– Mnoge tisuće naših sugrađana, zabrinuti za golu egzistenciju svoje obitelji, razočarani, ucijenjeni i poniženi od dosadašnjih političara i stranaka napustile su prošlih godina svoj rodni kraj i otišle u tuđinu.

-Ne rijetko se stječe dojam da domaćim političarima nije stalo do općeg dobra i do istinskog, značajnijeg poboljšanja cjelokupne društvene, socijalne, pravne i političke situacije u zemlji, nego poglavito do vlastitih interesa i monopolističkog položaja njihovih stranaka.

Kako onda ostvariti što ispravnije – odgovorno i moralno svoje glasačko pravo i dužnost – pita se katolik u ovoj zemlji?

Svjesna svoga prava donositi ćudorednu prosudbu o određenoj političkoj situaciji i političkom poretku, s ciljem da ljudski život učini što čovječnijim i spriječi sve ono što bi takvom razvitku i ljudskom dostojanstvu bilo na putu (RH 14), Crkva u našoj zemlji – kao i posvuda u svijetu – u duhu svojeg socijalnog nauka, potiče svoje članove da na izborima odgovorno daju svoj glas za onog kandidata ili stranku koji ili koja se zalaže za:

– poštivanje nepovredivog dostojanstva svakog čovjeka bez razlike;
– zaštitu braka i obitelji;
– temeljne vrijednosti: istinu, pravednost, slobodu i ljubav;
– vrijednost ljudskog rada;
– ekonomiju u službi čovjeka;
– solidarnost sa siromašnima i obespravljenima;
– opće dobro;
– slobodu savjesti, vjerskog i kulturnog opredjeljenja;
– pravo na svoj zavičaj;
– pravo na vlastiti identitet;
– takvo unutarnje uređenje naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda;
– dokidanje širenja netrpeljivosti, ekstremizma, majorizacije, isključivosti i za promicanje praštanje, pomirenja, povjerenja, povjerenja, solidarnosti i suživota.

Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja.

Ne gledajte političare kao neke ,,nadljude“ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini! Ne dajte svoj glas kandidatima, čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!

Vaše ljudsko i kršćansko dostojanstvo ne bi Vam smjelo dopustiti da se dadnete izmanipulirati, nego da dobro upoznate tko su kandidati i stranke koji zaslužuju i Vaše povjerenje i Vaš glas i da onda svjesno i slobodno birate one, koji svojim ponašanjem i djelovanjem garantiraju da će uvažavati, braniti i promicati moralne i etičke vrijednosti vas koji ih birate!

Franjo Komarica,
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari