Pratite nas

Vijesti

Josipović: sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit ću se ‘fantomskim žrtvama’ te malo o Lex Perkoviću

Objavljeno

na

Možda sam o cijelom slučaju bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović

Gostujući u HTV-ovoj emisiji ‘Nulta točka’, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović komentirao je ključna unutarnja i vanjskopolitička pitanja te društvene teme i poglede koji se nalaze su u fokusu hrvatskih građana. O najavi njegove inicijative za rješenje problema dvojezičnosti u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je odnos prema manjinskim zajednicama dosad bio obuhvaćen konsenzusom, ustavom i politkom koja se vodila kroz nekoliko sastava vlada.

‘Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati’

– To očito nije najbolje rješenje pa je moja inicijativa da otvorim raspravu o pravima manjinama i želim tu odgovornost podijeliti sa svim relevantnim subjektima. Nudim javnu raspravu, a nadam se da ćemo na kraju procesa obnoviti zajedništvo koje se odnosi na prava nacionalnih manjina, izjavio je predsjednik

– Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati, već moramo naći rješenje kako da se nitko ne osjeća povrijeđen što su one tamo, rekao je Josipović i dodao kako vjeruje da je hrvatsko društvo dovoljno zrelo da nađe konsenzus o nekim temeljnim pitanjima poput ovog.

Predsjednik smatra kako dijalog koji nudi svim relevantnim faktorima ne služi preispitivanju tko je kriv, već postizanju rješenja kojim će svi biti zadovoljni.

– Volio bih izbjeći da se ova tema koristi za politička prepucavanja. Ideju pozitivnog odnosa prema manjinskim zajednicama koristimo već dulje vrijeme i priča o tome kako postići pomirbu u o odnosu na povijest koja je iza nas jest ono umijeće koje moramo svladati, kaže Josipović i dodaje kako se trudi da svaki zločin bude gledan na isti način.

Komentirajući izjavu Sabe kako dvojezični natpisi stoje još od 1998. te oko njih nije bilo problema, Josipović je izjavio kako je sada došlo do frustracija kod kritične mase koja je dovela do nepoštivanja zakona.

– Formula ‘da integracija, ne asimilacija’ je moguća, rekao je Josipović.

Komentirao je i svoj skorašnji posjet Beogradu i odnose sa srpskim predsjednikom Nikolićem i rekao kako će o događajima u Vukovaru morati razgovarati.

Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom

– Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom i to isto očekujem od njega. Moramo pobijediti strah koji osjećaju Hrvati tražeći prava u Srbiji i obratno. Moramo ponovno prelistati stranice knjige za koju smo mislili kako smo je pročitali

Josipović je komentirao i slučaj ‘lex Perković’ i rekao kako sam zakon ima malo veze s imenom čovjeka kojeg kolokvijalno nosi.

– Nisam se previše gurao u tu temu, no smatram kako zakon moramo uskladiti s onim što smo potpisali, rekao je Josipović i negirao tvrdnje kako se o cijelom slučaju nije dovoljno izjašnjavao. Možda sam bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović.

Nije točno da Hrvatska štiti komunističke zločine

‘Vrijeme da završimo priču s ‘lex Perkovićem’ i krenemo dalje’, rekao je Josipović i dodao kako tvrdnje da Hrvatska štiti komunističke zločine nije točna.

– Temu nekadašnjih političkih ubojstava moramo sagledati kroz jednake kriterije za sve kako bi društvo učinili još civilnijem nego što je sad i izbjegli stalne podjele na ‘lijeve i desne’, rekao je Josipović.

Upitan koja ubojstva smatra politički motiviranim nakon 1991., između ostalog istaknuo je ubojstva Kraljevića i Levara i dodao kako će doći vrijeme kad ćemo znati radi čega bilo koji slučaj nije procesuiran.

Komentirajući situaciju u Siriji istaknuo je kako treba zaustaviti krvoproliće koje se događa u toj zemlji

– Ako nije mogući postići rješenje mirnim putem, onda bi o intervenciji trebalo odlučivati vijeće UN-a. Mi nismo odlučujući faktor i primarna nam je želja pokušati pronaći mir. Hrvatski vojnici sigurno neće sudjelovati u bilo kakvim akcijama u Siriji. Hrvatska će se vjerojatno pridružiti nedavnoj izjavi zemalja članica G20, kojom se osuđuje napad izveden kemijskim oružjem, ali ta izjava ne poziva na vojnu intervenciju, rekao je Josipović.

Upitan za komentar BDP-a Josipović je rekao kako priželjkuje brojne promjene.

– Sporost birokracije koja koči investitore trebala bi se moći lako riješiti. U naš mentalitet ugrađena je antipoduzetnička klima. Kreativnost i inovativnost moramo dodatno valorizirati i svladati otpor i filozofiju po kojoj nije dobro da netko u Hrvatsku dolazi zaraditi. Važno je da taj koji ovdje dolazi zaraditi plati porez i plaću radnicima, kaže predsjednik.

Upitan podupire li nastavak privatizacije, Josipović je rekao kako podupire izlazak države iz gospodarstva osim iz ključnih resora.

Komentirao je i stanje u pravosuđu je za kojeg smatra da je i dalje daleko od zadovoljavajućeg, ali tvrdi kako je Hrvatska  ipak provela određene reformske poteze što je rezultiralo činjenicom kako je s 2 milijuna broj neriješenih predmeta spušten na 700.000.

 – I dalje postoje predmeti koji traju pet, deset i više godina, kaže Josipović.

Upitan kako ocjenjuje upravljanje državnim tvrtkama predsjednik je izjavio kako je globalno kod nas politički kriterij naglašeniji od stručnog, no valja imati na umu kako vrhunske stručnjake ne možemo zaposliti pod uvjetima koje nudimo.

Na pitanje priprema li teren za ponovnu kandidaturu na izborima 2015. Josipović je rekao kako njegov pretrpan raspored nije znak kako je već započeo s kampanjom, već želi pružiti podršku svima onima koji su postigli nešto dobro i poslati poruke ohrabrenja.

– Ja svoje stavove ne prešućujem već ih javno iznosim. Ne želim sudjelovati u stranačkoj politici. O podršci SDP-a ne odlučujem ja i sve stranke koje me žele podržati su dobrodošle. Ima pitanja o kojima se ne slažem s Vladom, no to je znak demokracije, rekao je Josipović i odbacio bilo kakve slučajeve političke trgovine.

Upitan koliko je zadovoljan napravljenim tijekom svog mandata, Josipović je istaknuo kako je puno napravljeno po pitanju korupcije i organiziranog kriminala što svjedoče brojni slučajevi u kojima su se na optuženičkoj klupi našli bivši visoko pozicionirani državni dužnosnici. Rekao je i kako su tijeku postupci protiv pojedinih članova sigurnosnih službi.

O ovlastima predsjednika izjavio je kako ne želi više izvršnih ovlasti, ali bilo bi dobro da predsjednik ima više kontrolnih funkcija.

Što to radi Josipović? Sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit će se fantomskim žrtvama!

Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule. Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović će se u srijedu, 11.09. 2013. pojaviti u Donjem Selištu kraj Gline kako bi položio vijenac i odao počast žrtvama Domovinskog rata. Kojim žrtvama, može se samo nagađati obzirom da se radi o posve neispitanom području na kojem niti je traženo, a niti nađeno išta. Službeno, o tome slučaju nema nigdje niti retka i ono kao takvo niti ne postoji. Samo dan prije dolaska Ive Josipovića, kako saznajemo, iz predsjedničkog ureda će se pojaviti izaslanstvo koje će brzinski procijeniti situaciju i teren, te shodno tome potvrditi predsjednikov dolazak. Riječ je, dakle,  o vijesti koja bi u pristojnom i uređenom svijetu jednako tako i zvučala. No, ona dobiva sasvim drugu konotaciju ako uzmemo u obzir vrlo intrigantan odbor za doček koji je sve ovo i organizirao, a iz čega se dade naslutiti i o kakvim je možebitnim žrtvama riječ. Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje s Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule.

Nikola Sužnjević javnosti je poznat nakon stavljanja na izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije 2009. prilikom čega se otkrilo kako je riječ o ‘visokom funkcioneru’ Republike Srpske Krajine, predsjedniku Komisije za razmjenu zarobljenika za područje Banije i Korduna okupatorske Republike Srpske Krajine i najbližem suradniku ratnog sekretara okupatorske Vlade Republike Srpske Krajine, sadašnjem predsjedniku Dokumentacijskog centra „Veritas“ iz Beograda Save Štrbca. I na kraju, ali ne manje bitno, Sužnjević je rođen i trenutno živi u selu Donje Selište u koje će, iz tko zna kojeg razloga, zakoračiti i sam predsjednik. Da se kojim slučajem u na rodnoj grudi i nalazi nešto opipljivo osim pustog upiranja prstom, povjerenstvo za poraće na čelu sa ministrom Matićem i njegovim zamjenikom Ivanom Grujićem koji je, pak, punio stupce skandaloznim saznanjem o njegovom UDBA-škom životopisu, bi o tome i službeno izvijestilo.

I Boro Rkman je dio neobične svite koja će se skupa s Josipovićem nakloniti nepoznatim i zapravo, neotkrivenim žrtvama. Ovaj srčani SDSS-ovac strelovite karijere od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine, pa sve do sisačko – moslavačkog dožupana ‘proslavio’ se, osim svojim reportažama s prve crte, kako je kazao, ‘njegove, srpske vojske’, i izjavama za srpske medije u kojima je vrlo rado ‘pljuvao’ po Hrvatskoj.

Josipovića će pored ove fantomske grobnice dočekati i Veljko Džakula, vođa pobune u Zapadnoj Slavoniji, predsjednik Vlade SAO Zapadna Slavonija i potpredsjednik Vlade RSK. Zanimljivo je da je Džakulu koji je 1994. bio uhićen od martićevaca u glinskom zatvoru ispitivao upravo – Nikola Sužnjević, što je i posvjedočio u Haagu.

Pitanje je, kako se predsjednik našao u ovako ‘probranom’ društvu, iako je poznato da se Džakulom rado služi kako bi se inatio Pupovcu s kojim je u posljednje vrijeme malo zategnuo odnose. Prošetavanjem Džakule na obljetnici Oluje, Josipović je Pupovcu suptilno poručio: ‘Imam njega, tebe ne trebam’.  Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

 

Sužnjević – istražni sudija RSK

Nikola Sužnjević osoba je koja se unatoč skandaloznom životnom putu uvijek dočeka na noge. Iza sebe ima niz događaja koji su i medijski popraćeni, poput njegovog dovođenja japanskih veleposlanika iz Srbije na razgledavanje ratnih područja u Hrvatskoj što je i dovelo do svojevrsnog incidenta. Nakon što ga je sisačka županica Marina Lovrić Merzel razriješila dužnosti njenog zamjenika, objeručke ga prihvaća pod svoje okrilje Ivo Sanader. Poznato je i da je prijavio Milorada Pupovca za pronevjeru novca Srpskog Narodnog Vijeća, zbog čega ga je ovaj izbacio i iz SDSS-a i SNV-a. Njegova starija prošlost još je šokantnija o čemu svjedoče sljedeći zapisi, i to samo neznatan dio:

1. Zapisnik o uviđaju na licu mjesta u Joševici dana 17.12.1991. godine u ime Okružnog suda u Glini – iz zapisnika je vidljivo da je Nikola Sužnjević kao istražni sudac sa ostalim osobama bio nazočan na uviđaju povodom višestrukog ubojstva 21 osobe hrvatske nacionalnosti u selu Joševica kod Gline.
1a. Fotoelaborat broj 1. Kir-2/91-4 u povodu ubojstva dana 16.12.1991. godine oštećeni mještani sela Joševica. Izradio Petković Vladan i Rebrača Dragiša. Fotoelaborat sastoji 42 crno-bijele fotografije civilnih žrtava hrvatske nacionalnosti u selu Joševica.
2. Dokument štaba TO Skupštine općine Glina, Str.pov. Broj 02-31-1 od 24.12.1991. godine upućen štabu 3.operativne zone Topusko-Izvještaj o masakru u selu Joševici potpisan od strane komandanta TO majora Vlade Čupovića – ovaj dokument potvrđuje da je na licu mjesta, tj. na mjestu počinjenja ratnog zločina nad civilnim stanovništvom izašla istražna komisija na čelu sa istražnim sucem Sužnjevićem.
3. Krivična prijava SJB Glina, Br:KU-14/91 od 28.12.1991. godine upućena okružnom javnom tužiocu Glina povodom višestrukog ubojstva u selu joševica potpisana po načelniku Dušanu Momčiloviću – ovaj dokument potvrđuje da su uviđaj na licu mjesta u selu Joševica obavili Nikola Sužnjević i izvjesni Radovan Jović koji su sačinili zapisnik o uviđaju.

4. Rješenje Okružnog suda u Glini od 29.10.1992. godine sačinjeno po istražnom sudiji Nikoli Sužnjević, Pos.br:KI100/92 u predmetu protiv 29 osoba bošnjačke nacionalnosti o provođenju istrage nad istima – ovaj dokument sastoji se od 6 stranica kucanog teksta i iz istog je vidljivo da je Nikola Sužnjević nad istima vodio istražni postupak.

 

Boro Rkmana u odboru za doček predsjednika

Iako je o Bori Rkmanu naširoko izvještavano, još jednom valja podsjetiti na čiji to poziv trči hrvatski predsjednik.

U ljeto 1991. godine iz dokumenta broj 1 vidljivo je da je Bogdan Rkman potporučnik pješadije, komandir 1. voda u 2. četi 3. kordunaškog bataljona (citat iz dokumenta 1)

Iz dokumenta broj 2 Radio glas Petrove Gore od 24.9.1991. godine, a potpisanog od strane odgovornog urednika Đorđa Šimunlije, vidljivo je da je radio stanica Glas Petrove Gore sredstvo preko kojeg informativna služba ostvaruje svoje ciljeve.Isto tako vidljivo je da je ova radio stanica pod direktnom kontrolom tadašnje vojske čiju logistiku koristi za svoj rad.U dokumentu se i navodi da Bogdan Rkman, potporučnik pješadije, radi za informativnu službu u propagandnom odsjeku (citati iz dokumenta broj 2.)

Iz dokumenta broj 3 štaba teritorijalne obrane 2. i 3. Operativne zone za Baniju i Kordun pod oznakom vojna tajna, povjerljivo upućenog 30.10.1991. SNO Vojnić i SNO Vrginmost, a potpisano od komandanta pukovnika Rade Vujaklije, vidljivo je da je izdana naredba da zbog potreba informativne službe se od dotadašnjih dužnosti izuzme 14 osoba među kojima je i Bogdan Rkman (citat iz dokumenta broj 3)

Spomenuti Bogdan Rkman osim rada na radio stanici Petrova Gora, angažmana u srpskoj vojsci, rada u informativnoj službi odsjeku za propagandu, svoje tekstove je objavljivao i u novinama Nova riječ i Srpski glas. Ove novine izlazile su samo u vrijeme Domovinskog rata na okupiranom području.Kada se analiziraju novinski tekstovi vidljivo je da već tada spomenuti Rkman ispoljava pozicije velikosrpskog nacionalizma.

[vsw id=”4oCdDGBEG5g” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”] [vsw id=”Tewsq2V__aM” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

VLM/dnevno

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpredsjednik EK Borrell – ‘Uplaćujemo novac migrantima u Turskoj’

Objavljeno

na

Objavio

“Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac”, priznao je potpredsjednik EK Borrell.

Za novog visokog predstavnika za europsku vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella Fontellesa nitko ne može reći da ne posjeduje znanje i iskustvo potrebno za jednu od najviših dužnosti u Europskoj uniji. 72-godišnji Borrell, socijalist, četiri je desetljeća u španjolskoj i europskoj politici; na novu dužnost dolazi s mjesta šefa španjolske diplomacije u vladi Pedra Sáncheza, a bio je i predsjednik Europskog parlamenta od 2004. do 2007. godine. Studirao je u Parizu i Stanfordu, a jedno je vrijeme živio i u izraelskom kibucu. Od 2010. do 2012. bio je na čelu Europskog sveučilišnog instituta u Firenci, piše vecernji.hr

Iako Katalonac, Borrell je čvrst zagovornik španjolskog jedinstva i protivnik odcjepljenja Katalonije. Za diplomata izražava se neuobičajeno otvoreno i direktno, što je vidljivo i u prvom ekskluzivnom intervjuu što ga je na novoj dužnosti dao za Večernji list. S novim šefom europske diplomacije razgovarali smo u rezidenciji španjolskog veleposlanika u Strasbourgu na dan kad je potvrđena nova Europska komisija na čelu s Ursulom von der Leyen. Borrell smatra da je to što je nova Komisija potvrđena s više glasova nego što ih je dobila sama predsjednica Komisije dobra vijest. “Kao član Komisije mogu samo biti zadovoljan tom činjenicom”, kaže Borrell.

(…)

Kakav je vaš plan za rješavanje problema migracija?

Osim što je to problem unutarnjih poslova i kontrole granica, to je i pitanje sporazuma s drugim državama. Lako je reći da oni koji nemaju pravo ostati u EU trebaju biti poslani natrag, ali zemlje odakle su došli moraju ih prihvatiti. Zato moramo otići u te zemlje, primjerice u Africi, i razgovarati s njima o tom problemu. Jer ako ne budemo imali dogovore s tim zemljama, nećemo moći vraćati ljude odakle su došli. Pri rješavanju ovog problema morat ću surađivati s povjerenicima zaduženima za ovu problematiku. Prošle je godine dogovorena uspostava prihvatnih centara za izbjeglice u zemljama izvan EU, ali se malo od toga ostvarilo, jer druge zemlje uglavnom ne žele takve centre na svom teritoriju.

Planirate li i dalje inzistirati na tom planu?

Iskreno govoreći, moram vidjeti i razgovarati s povjerenikom zaduženim za migracije. Ne želim anticipirati bilo kakvu odluku o tom pitanju bez suradnje s kolegama povjerenicima. Ali jasno je da takav plan nije moguće provesti bez dogovora s drugim zemljama. Moramo uspostaviti dublji dijalog s drugim zemljama po ovom pitanju, koje na to moraju pristati, jer u protivnom je riječ samo o našim lijepim željama.

Ovih će se dana o krizi o Ukrajini održati sastanak normandijske četvorice, Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke. Tko je zapravo u Europi zadužen za vanjsku politiku, vi ili najmoćnije zemlje?

Zadužen sam za zajedničku vanjsku politiku, a zajednička vanjska politika ne znači i jedinstvena vanjska politika. Možemo povući paralelu s valutom, jer imamo zajedničku valutu, ali istodobno imamo i nacionalne valute. To znači da zajednička vanjska politika koegzistira s nacionalnim vanjskim politikama, koje su, kao što vidimo, očite. No, to nije u nesuglasju s europskim ugovorima. Jednog dana, ne znam kad će to biti, zajednička vanjska politika postat će jedinstvena. To se neće dogoditi uskoro. Ovdje je riječ o njemačko-francuskoj inicijativi i to što visoki predstavnik u njoj nije angažiran je životna činjenica. Zajednička vanjska politika znači da je riječ o politici koju svi prihvaćaju. One članice koje imaju veće kapacitete imaju i inicijativu na ovom području. Zadovoljan sam zbog toga, no moja je zadaća izgraditi zajedničku vanjsku politiku i zajednički pristup, premda znamo da je to u nekim slučajevima jako teško jer pojedina pitanja izazivaju podjele.

Kad je riječ o Rusiji, kakvu ćete politiku zastupati?

Dio članica želi normalizaciju odnosa s Rusijom, dok se druge tome protive. Jasno je da samo sankcije ne donose rezultat, jer same sankcije nisu vanjska politika. Vanjska politika mora biti šira od samih sankcija. No, o tome se moramo usuglasiti, što u ovoj situaciji nije jednostavno, s obzirom na to da su jedni za trenutačnu normalizaciju, a drugi za zadržavanje ovakvog stanja. Moramo razgovarati o tome.

(…)

Spomenuli ste da je Europa uglavnom riješila probleme unutar Europe. A što je sa zapadnim Balkanom? Što će se dogoditi nakon blokade Sjeverne Makedonije i Albanije? Što mislite o procesu proširenja?

Uvijek sam kao Španjolac smatrao da je bila velika greška što nismo uspjeli spriječiti imploziju Jugoslavije i jugoslavenske ratove, koji su među povijesno najgorim događajima u Europi s više od 150 tisuća ubijenih. Ipak, ne želimo premotavati povijest. U sadašnjoj bi situaciji zemlje bivše Jugoslavija trebale imati europsku perspektivu. Ne znam koliko će im za to trebati. I Španjolskoj je nakon Francove smrti trebalo dugo da postane članica EU. No trebamo prilagoditi europske metode i mehanizme i manje oklijevati kako bismo bili efektivniji u okvirima balkanskog problema, na čemu ću raditi sa svojim kolegama. Mijenjanje metode ne znači mijenjanje konačnog cilja koji, za mene, ostaje isti, ali razumijem razočaranje s obje strane.

Prvo što ću napraviti, kada Kosovo bude imalo vladu, jest posjetiti Kosovo, gdje nikad nisam bio. Posjetit ću i Srbiju, u kojoj sam već nekoliko puta bio, kako bih razgovarao s obje strane o novom pristupu rješavanja problema na Balkanu, što je za nas jedan od prioriteta.

Je li problem što Španjolska ne priznaje neovisnost Kosova? 

Ne, zašto bi to bio problem?

Ne stvara li Španjolska tako presedan koji bi joj se mogao obiti u glavu pri rješavanju situacije s Katalonijom?

Ne djelujem u tom pogledu kao španjolski ministar, jer preuzimam druge dužnosti. Razumijem da ljudi zaključuju da ako moja zemlja ne priznaje Kosovo, Kosovari me neće voljeti. Zamislite, s druge strane, da dolazim iz zemlje koja priznaje Kosovo. U tom bi slučaju smatrali da Srbi neće biti zadovoljni mnome. Postoji određena asimetrija. Priznajem Kosovo, netko je nezadovoljan. Ne priznajem Kosovo, netko drugi je nezadovoljan.

(…)

Kakav je europski odgovor na turski napad na sjeveru Sirije?

Nije bilo nikakvog odgovora Europe.

Je li to bila pogreška?

Možete to nazvati i uspjehom. Ali činjenica je da EU nije reagirala.

Hoće li EU i dalje plaćati turskim vlastima za zadržavanje migranata?

Ne plaćamo turskim vlastima, nego uplaćujemo novac migrantima u Turskoj. Svaki migrant dobio je kreditnu karticu sa sredstvima za kupnju hrane, plaćanje smještaja, školovanja. Naravno da ćemo im nastaviti slati novac. Kako bismo im sada odjednom mogli okrenuti leđa?!

Izvor: vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Davor Pavuna: Hrvati će pobijediti jer Isus ne može izgubiti

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit gost je fizičar, znanstvenik, izumitelj i predavač Davor Pavuna.

Koliko je vjerojatan ateistički big-bang način postanka svijeta?
Je li znanosti neophodan Bog?
Je li kreativnost ljudska sposobnost?

Jesu li filozofi propali teolozi?
Zašto su pobačaj, psovanje Boga, konzumerizam, pornografija i razvrat danas najveći problem hrvatske duhovne stvatrnosti?
Koja sila je nadahnjivala provoditelje boljševizma?
Je li velikosrpska agresija na Hrvatsku bila sotonsko djelovanje?

Kako je molitva u Hrvatskoj djelovala na događaje u Domovinskom ratu?
Zašto su svi predsjednički kandidati prošli školu ministarstva vanjskih poslova?
Od koje je godine Udba već procijenila da će se Jugoslavija raspasti?
Kako djeluje antikrist kroz politiku u Hrvatskoj?

Što je to duh Hrvata i koliko ima Hrvata u planetarnoj Hrvatskoj?
Zašto je Međugorje važno?
Kakva je povezanost Hrvata i Isusa Krista?
Kakve se duhovne bitke odvijaju u Sloveniji?
Zašto se politički rat u Hrvatskoj ne promatra i kroz duhovnu dimenziju?

Je li Đilasova kifla prirodan oblik za hrvatsku državu?
Kakva sve duhovna zagađenja postoje u Zagrebu?

Je li razvoj umjetne inteligencije zapisan u biblijskoj knjizi Otkrivenje?
Kako je Mate Granić odgovoran zato što Hrvatska vojska 1995. godine nije ušla u Banju Luku?
Kako su masonske lože utjecale na događaje u bivšoj Jugoslaviji?
Tko su udba, antifa i jugoslavenski hermafroditi?
Tko su hrvatokompatibilni ljudi?

Kako izgledaju zapadnobalkanski snovi u Makedoniji i Srbiji?
Zašto bi Angela Merkel trebala završiti na sudu u Haagu?
Je li Macron državnik mikro formata?

Kako konzumerizam razgrađuje kršćanski temelj Europe?
Kako su mediji odgovorni za propadanje zapadne, kršćanske civilizacije?
Koja je razlika između demokracije i demonkracije?
Tko su socijalni šminkeri u Hrvatskoj?

Što su politički sotonizmi u današnjem svjetskom poretku?
Zašto Crkva danas kršćanstvo promatra kroz prizmu modela ‘okreni i drugi obraz’?
Kako se na doručku u Washingtonu odlučuje o predsjedniku Hrvatske?
Kako se hodočašće u Buzin isplati hrvatskim političarima?
Živimo li u vremenu propasti Gordog Albiona?
Gdje je svjetski centar političkog okultizma?
Zašto su Putin i Orban izbacili Soroša iz svojih država?

projektvelebit.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari