Pratite nas

Vijesti

Josipović: sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit ću se ‘fantomskim žrtvama’ te malo o Lex Perkoviću

Objavljeno

na

Možda sam o cijelom slučaju bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović

Gostujući u HTV-ovoj emisiji ‘Nulta točka’, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović komentirao je ključna unutarnja i vanjskopolitička pitanja te društvene teme i poglede koji se nalaze su u fokusu hrvatskih građana. O najavi njegove inicijative za rješenje problema dvojezičnosti u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je odnos prema manjinskim zajednicama dosad bio obuhvaćen konsenzusom, ustavom i politkom koja se vodila kroz nekoliko sastava vlada.

‘Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati’

– To očito nije najbolje rješenje pa je moja inicijativa da otvorim raspravu o pravima manjinama i želim tu odgovornost podijeliti sa svim relevantnim subjektima. Nudim javnu raspravu, a nadam se da ćemo na kraju procesa obnoviti zajedništvo koje se odnosi na prava nacionalnih manjina, izjavio je predsjednik

– Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati, već moramo naći rješenje kako da se nitko ne osjeća povrijeđen što su one tamo, rekao je Josipović i dodao kako vjeruje da je hrvatsko društvo dovoljno zrelo da nađe konsenzus o nekim temeljnim pitanjima poput ovog.

Predsjednik smatra kako dijalog koji nudi svim relevantnim faktorima ne služi preispitivanju tko je kriv, već postizanju rješenja kojim će svi biti zadovoljni.

– Volio bih izbjeći da se ova tema koristi za politička prepucavanja. Ideju pozitivnog odnosa prema manjinskim zajednicama koristimo već dulje vrijeme i priča o tome kako postići pomirbu u o odnosu na povijest koja je iza nas jest ono umijeće koje moramo svladati, kaže Josipović i dodaje kako se trudi da svaki zločin bude gledan na isti način.

Komentirajući izjavu Sabe kako dvojezični natpisi stoje još od 1998. te oko njih nije bilo problema, Josipović je izjavio kako je sada došlo do frustracija kod kritične mase koja je dovela do nepoštivanja zakona.

– Formula ‘da integracija, ne asimilacija’ je moguća, rekao je Josipović.

Komentirao je i svoj skorašnji posjet Beogradu i odnose sa srpskim predsjednikom Nikolićem i rekao kako će o događajima u Vukovaru morati razgovarati.

Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom

– Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom i to isto očekujem od njega. Moramo pobijediti strah koji osjećaju Hrvati tražeći prava u Srbiji i obratno. Moramo ponovno prelistati stranice knjige za koju smo mislili kako smo je pročitali

Josipović je komentirao i slučaj ‘lex Perković’ i rekao kako sam zakon ima malo veze s imenom čovjeka kojeg kolokvijalno nosi.

– Nisam se previše gurao u tu temu, no smatram kako zakon moramo uskladiti s onim što smo potpisali, rekao je Josipović i negirao tvrdnje kako se o cijelom slučaju nije dovoljno izjašnjavao. Možda sam bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović.

Nije točno da Hrvatska štiti komunističke zločine

‘Vrijeme da završimo priču s ‘lex Perkovićem’ i krenemo dalje’, rekao je Josipović i dodao kako tvrdnje da Hrvatska štiti komunističke zločine nije točna.

– Temu nekadašnjih političkih ubojstava moramo sagledati kroz jednake kriterije za sve kako bi društvo učinili još civilnijem nego što je sad i izbjegli stalne podjele na ‘lijeve i desne’, rekao je Josipović.

Upitan koja ubojstva smatra politički motiviranim nakon 1991., između ostalog istaknuo je ubojstva Kraljevića i Levara i dodao kako će doći vrijeme kad ćemo znati radi čega bilo koji slučaj nije procesuiran.

Komentirajući situaciju u Siriji istaknuo je kako treba zaustaviti krvoproliće koje se događa u toj zemlji

– Ako nije mogući postići rješenje mirnim putem, onda bi o intervenciji trebalo odlučivati vijeće UN-a. Mi nismo odlučujući faktor i primarna nam je želja pokušati pronaći mir. Hrvatski vojnici sigurno neće sudjelovati u bilo kakvim akcijama u Siriji. Hrvatska će se vjerojatno pridružiti nedavnoj izjavi zemalja članica G20, kojom se osuđuje napad izveden kemijskim oružjem, ali ta izjava ne poziva na vojnu intervenciju, rekao je Josipović.

Upitan za komentar BDP-a Josipović je rekao kako priželjkuje brojne promjene.

– Sporost birokracije koja koči investitore trebala bi se moći lako riješiti. U naš mentalitet ugrađena je antipoduzetnička klima. Kreativnost i inovativnost moramo dodatno valorizirati i svladati otpor i filozofiju po kojoj nije dobro da netko u Hrvatsku dolazi zaraditi. Važno je da taj koji ovdje dolazi zaraditi plati porez i plaću radnicima, kaže predsjednik.

Upitan podupire li nastavak privatizacije, Josipović je rekao kako podupire izlazak države iz gospodarstva osim iz ključnih resora.

Komentirao je i stanje u pravosuđu je za kojeg smatra da je i dalje daleko od zadovoljavajućeg, ali tvrdi kako je Hrvatska  ipak provela određene reformske poteze što je rezultiralo činjenicom kako je s 2 milijuna broj neriješenih predmeta spušten na 700.000.

 – I dalje postoje predmeti koji traju pet, deset i više godina, kaže Josipović.

Upitan kako ocjenjuje upravljanje državnim tvrtkama predsjednik je izjavio kako je globalno kod nas politički kriterij naglašeniji od stručnog, no valja imati na umu kako vrhunske stručnjake ne možemo zaposliti pod uvjetima koje nudimo.

Na pitanje priprema li teren za ponovnu kandidaturu na izborima 2015. Josipović je rekao kako njegov pretrpan raspored nije znak kako je već započeo s kampanjom, već želi pružiti podršku svima onima koji su postigli nešto dobro i poslati poruke ohrabrenja.

– Ja svoje stavove ne prešućujem već ih javno iznosim. Ne želim sudjelovati u stranačkoj politici. O podršci SDP-a ne odlučujem ja i sve stranke koje me žele podržati su dobrodošle. Ima pitanja o kojima se ne slažem s Vladom, no to je znak demokracije, rekao je Josipović i odbacio bilo kakve slučajeve političke trgovine.

Upitan koliko je zadovoljan napravljenim tijekom svog mandata, Josipović je istaknuo kako je puno napravljeno po pitanju korupcije i organiziranog kriminala što svjedoče brojni slučajevi u kojima su se na optuženičkoj klupi našli bivši visoko pozicionirani državni dužnosnici. Rekao je i kako su tijeku postupci protiv pojedinih članova sigurnosnih službi.

O ovlastima predsjednika izjavio je kako ne želi više izvršnih ovlasti, ali bilo bi dobro da predsjednik ima više kontrolnih funkcija.

Što to radi Josipović? Sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit će se fantomskim žrtvama!

Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule. Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović će se u srijedu, 11.09. 2013. pojaviti u Donjem Selištu kraj Gline kako bi položio vijenac i odao počast žrtvama Domovinskog rata. Kojim žrtvama, može se samo nagađati obzirom da se radi o posve neispitanom području na kojem niti je traženo, a niti nađeno išta. Službeno, o tome slučaju nema nigdje niti retka i ono kao takvo niti ne postoji. Samo dan prije dolaska Ive Josipovića, kako saznajemo, iz predsjedničkog ureda će se pojaviti izaslanstvo koje će brzinski procijeniti situaciju i teren, te shodno tome potvrditi predsjednikov dolazak. Riječ je, dakle,  o vijesti koja bi u pristojnom i uređenom svijetu jednako tako i zvučala. No, ona dobiva sasvim drugu konotaciju ako uzmemo u obzir vrlo intrigantan odbor za doček koji je sve ovo i organizirao, a iz čega se dade naslutiti i o kakvim je možebitnim žrtvama riječ. Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje s Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule.

Nikola Sužnjević javnosti je poznat nakon stavljanja na izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije 2009. prilikom čega se otkrilo kako je riječ o ‘visokom funkcioneru’ Republike Srpske Krajine, predsjedniku Komisije za razmjenu zarobljenika za područje Banije i Korduna okupatorske Republike Srpske Krajine i najbližem suradniku ratnog sekretara okupatorske Vlade Republike Srpske Krajine, sadašnjem predsjedniku Dokumentacijskog centra „Veritas“ iz Beograda Save Štrbca. I na kraju, ali ne manje bitno, Sužnjević je rođen i trenutno živi u selu Donje Selište u koje će, iz tko zna kojeg razloga, zakoračiti i sam predsjednik. Da se kojim slučajem u na rodnoj grudi i nalazi nešto opipljivo osim pustog upiranja prstom, povjerenstvo za poraće na čelu sa ministrom Matićem i njegovim zamjenikom Ivanom Grujićem koji je, pak, punio stupce skandaloznim saznanjem o njegovom UDBA-škom životopisu, bi o tome i službeno izvijestilo.

I Boro Rkman je dio neobične svite koja će se skupa s Josipovićem nakloniti nepoznatim i zapravo, neotkrivenim žrtvama. Ovaj srčani SDSS-ovac strelovite karijere od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine, pa sve do sisačko – moslavačkog dožupana ‘proslavio’ se, osim svojim reportažama s prve crte, kako je kazao, ‘njegove, srpske vojske’, i izjavama za srpske medije u kojima je vrlo rado ‘pljuvao’ po Hrvatskoj.

Josipovića će pored ove fantomske grobnice dočekati i Veljko Džakula, vođa pobune u Zapadnoj Slavoniji, predsjednik Vlade SAO Zapadna Slavonija i potpredsjednik Vlade RSK. Zanimljivo je da je Džakulu koji je 1994. bio uhićen od martićevaca u glinskom zatvoru ispitivao upravo – Nikola Sužnjević, što je i posvjedočio u Haagu.

Pitanje je, kako se predsjednik našao u ovako ‘probranom’ društvu, iako je poznato da se Džakulom rado služi kako bi se inatio Pupovcu s kojim je u posljednje vrijeme malo zategnuo odnose. Prošetavanjem Džakule na obljetnici Oluje, Josipović je Pupovcu suptilno poručio: ‘Imam njega, tebe ne trebam’.  Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

 

Sužnjević – istražni sudija RSK

Nikola Sužnjević osoba je koja se unatoč skandaloznom životnom putu uvijek dočeka na noge. Iza sebe ima niz događaja koji su i medijski popraćeni, poput njegovog dovođenja japanskih veleposlanika iz Srbije na razgledavanje ratnih područja u Hrvatskoj što je i dovelo do svojevrsnog incidenta. Nakon što ga je sisačka županica Marina Lovrić Merzel razriješila dužnosti njenog zamjenika, objeručke ga prihvaća pod svoje okrilje Ivo Sanader. Poznato je i da je prijavio Milorada Pupovca za pronevjeru novca Srpskog Narodnog Vijeća, zbog čega ga je ovaj izbacio i iz SDSS-a i SNV-a. Njegova starija prošlost još je šokantnija o čemu svjedoče sljedeći zapisi, i to samo neznatan dio:

1. Zapisnik o uviđaju na licu mjesta u Joševici dana 17.12.1991. godine u ime Okružnog suda u Glini – iz zapisnika je vidljivo da je Nikola Sužnjević kao istražni sudac sa ostalim osobama bio nazočan na uviđaju povodom višestrukog ubojstva 21 osobe hrvatske nacionalnosti u selu Joševica kod Gline.
1a. Fotoelaborat broj 1. Kir-2/91-4 u povodu ubojstva dana 16.12.1991. godine oštećeni mještani sela Joševica. Izradio Petković Vladan i Rebrača Dragiša. Fotoelaborat sastoji 42 crno-bijele fotografije civilnih žrtava hrvatske nacionalnosti u selu Joševica.
2. Dokument štaba TO Skupštine općine Glina, Str.pov. Broj 02-31-1 od 24.12.1991. godine upućen štabu 3.operativne zone Topusko-Izvještaj o masakru u selu Joševici potpisan od strane komandanta TO majora Vlade Čupovića – ovaj dokument potvrđuje da je na licu mjesta, tj. na mjestu počinjenja ratnog zločina nad civilnim stanovništvom izašla istražna komisija na čelu sa istražnim sucem Sužnjevićem.
3. Krivična prijava SJB Glina, Br:KU-14/91 od 28.12.1991. godine upućena okružnom javnom tužiocu Glina povodom višestrukog ubojstva u selu joševica potpisana po načelniku Dušanu Momčiloviću – ovaj dokument potvrđuje da su uviđaj na licu mjesta u selu Joševica obavili Nikola Sužnjević i izvjesni Radovan Jović koji su sačinili zapisnik o uviđaju.

4. Rješenje Okružnog suda u Glini od 29.10.1992. godine sačinjeno po istražnom sudiji Nikoli Sužnjević, Pos.br:KI100/92 u predmetu protiv 29 osoba bošnjačke nacionalnosti o provođenju istrage nad istima – ovaj dokument sastoji se od 6 stranica kucanog teksta i iz istog je vidljivo da je Nikola Sužnjević nad istima vodio istražni postupak.

 

Boro Rkmana u odboru za doček predsjednika

Iako je o Bori Rkmanu naširoko izvještavano, još jednom valja podsjetiti na čiji to poziv trči hrvatski predsjednik.

U ljeto 1991. godine iz dokumenta broj 1 vidljivo je da je Bogdan Rkman potporučnik pješadije, komandir 1. voda u 2. četi 3. kordunaškog bataljona (citat iz dokumenta 1)

Iz dokumenta broj 2 Radio glas Petrove Gore od 24.9.1991. godine, a potpisanog od strane odgovornog urednika Đorđa Šimunlije, vidljivo je da je radio stanica Glas Petrove Gore sredstvo preko kojeg informativna služba ostvaruje svoje ciljeve.Isto tako vidljivo je da je ova radio stanica pod direktnom kontrolom tadašnje vojske čiju logistiku koristi za svoj rad.U dokumentu se i navodi da Bogdan Rkman, potporučnik pješadije, radi za informativnu službu u propagandnom odsjeku (citati iz dokumenta broj 2.)

Iz dokumenta broj 3 štaba teritorijalne obrane 2. i 3. Operativne zone za Baniju i Kordun pod oznakom vojna tajna, povjerljivo upućenog 30.10.1991. SNO Vojnić i SNO Vrginmost, a potpisano od komandanta pukovnika Rade Vujaklije, vidljivo je da je izdana naredba da zbog potreba informativne službe se od dotadašnjih dužnosti izuzme 14 osoba među kojima je i Bogdan Rkman (citat iz dokumenta broj 3)

Spomenuti Bogdan Rkman osim rada na radio stanici Petrova Gora, angažmana u srpskoj vojsci, rada u informativnoj službi odsjeku za propagandu, svoje tekstove je objavljivao i u novinama Nova riječ i Srpski glas. Ove novine izlazile su samo u vrijeme Domovinskog rata na okupiranom području.Kada se analiziraju novinski tekstovi vidljivo je da već tada spomenuti Rkman ispoljava pozicije velikosrpskog nacionalizma.

[vsw id=”4oCdDGBEG5g” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”] [vsw id=”Tewsq2V__aM” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

VLM/dnevno

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

Objavljeno

na

Objavio

Kada karnevalska šala više nije šala i je li u Imotskom satira s paljenjem istospolnog para i djeteta s likom političara prerasla u poticanje mržnje i diskriminaciju, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog  govorili su gradonačelnik Imotskoga Ivan Budalić, Daniel Martinović iz Duginih obitelji, sociolog Slaven Letica te psihologinja Bruna Profaca, prenosi HRT.

– Slažem se na neki način da je ova manifestacija osramotila Imotski jer je to tako interpretirano kroz javnost. Uvjeren sam, budući da su mnogi povrijeđeni – da to nije bila namjera organizatora. Ta se manifestacija održava u našem gradu više od 150 godina i svjedoci smo da često bude takvih poruka, jer se radi o paljenju karnevala, izjavio je Ivan Budalić koji, kako kaže, do samog početka povorke nije znao što se sprema. “Razmotrit ćemo ovaj čin i donijeti određene zaključke”, odgovorio je Budalić. Potvrdio je da je za KUD Bakove svečanosti iz proračuna Imotskog predviđeno 20 tisuća kuna, ali im novac ove godine još nije isplaćen.

Martinović: S pozicija manjine postoji opravdani strah

Daniel Martinović ponovio je kako je zastrašujuće ono što se dogodilo. “Po čemu je gay par koji želi udomiti napušteno dijete – problem. Zašto je to uzeto kao primjer zla? Koja je poruka da je bolje spaliti dijete, nego da ono bude u istospolnoj obitelji? upitao je. Kazao je kako sama tradicija spaljivanja ništa dobro nije donijela. Smatra da bi bolje bilo slaviti postignuća i okrenuti se pozitivnome. Vezano za podnošenje kaznene prijave napomenuo je da se organizator povorke u Imotskome slikao sa svastikom i da s pozicija manjine postoji opravdani strah.

Profaca: Djeci koja odrastaju u istospolnim obiteljima sada je jako teško

Bruna Profaca
smatra da je u ovom slučaju netko tko je drugi i drukčiji – prikazan kao izvor svih zala. Sve je to dobilo još i druge konotacije, jer je dijete imalo lice političara. Posebno zabrinjavajućim smatra to što se sve dogodilo u situaciji s puno obitelji i djece koja su na to reagirala kao na zabavu. To je poruka djeci da je dobro biti agresivan, kazala je. Smatra da je ovo prilika za roditelje i učitelje da popričaju s djecom o tome kako je biti drukčiji, o tome kako je biti u tuđim cipelama. Dodala je kako ima mnogo djece koja odrastaju uz jednog roditelja ili istospolni par. Njima je sada jako teško, poznam takvu djecu – i znam da jest”, zaključila je Profaca.

Letica: Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića

– Stvorena je moralna panika koju potenciraju najviši državni dužnosnici. U tradiciji je pokladnih svečanosti ne samo satira nego i dogma kako ne postoje zabranjene teme. Interpretacija tih lutaka koje su spaljene je manipulativna i pristrana. Radi se o Nenadu Staziću, djetetu – kao manifestaciji čovjeka -djeteta, a istospolne partnere možemo gledati kao Miroslava Šeparovića i Vladimira Šeksa. Očito da u Imotskom većina stanovnika ima nešto protiv udomljavanja u “Duginim obiteljima”, rekao je Slaven Letica. Nisu spalili dijete, spalili su Nenada Stazića koji u Saboru sustavno vrijeđa sve drugo i drukčije. Veliko bi zlo bilo, vezano za Poklade, uvoditi nove verbalne delikte”, zaključio je.

Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz?

Umjesto kaznenih prijava i priopćenja treba raditi da se promijene ti stavovi, kazao je Slaven Letica koji je nekoliko puta bio spaljivan kao Krnje. Kaže da mu nije napamet palo da od toga radi “graju”. Dodao je kako bi se “pojam tolerancije/netolerancije sjekao na drugim mjestima da je bilo pravodobnih reakcija na izjave Nenada Stazića i Kreše Beljaka da UDBA i KOS nisu pobili dovoljan broj ljudi”. Za Budalića je rekao da je pametan čovjek koji neće reagirati na prvu loptu. Smeta mu to što lutke u Imotskom nisu bile veliki “piece of art”. Također je kazao kako je Obersnelovo prerušavanje u Jovanku Broz također bila velika provokacija za ljude iz Dalmatinske zagore i drugih dijelova zemlje.

Budalić: Treba pitati organizatore što su htjeli postići

– Da se nije digla ovolika javnost mislim da bi to prošlo kao šala i običaj vezan za poklade. Imotski ima svoje tradicionalne vrijednosti. Ovo je tolerantan kraj i uvažavaju se različitosti. Ako pogledamo alegorijski i način na koji se pripremaju maske i sve ostalo u tom danu – vidimo da tu ništa nije sporno. Treba pitati organizatore kakva je njihova poruka i što su htjeli postići u javnosti. Treba tek utvrditi treba li se to posve osuditi ili sankcionirati. Dobro da se javnost senzibilizira, ali nije dobro da prođe na način koji nikome nije prihvatjiv – da se prikaže kao osvećivanje, mržnja ili netolerancija.

Za Imotski je Letica kazao kako se radi o prekrasnom gradu koji je demografski devastiran. Ovo manipuliranje o osjećajima djece je val fraza koje ponavljaju sve tri pravobraniteljice i državni vrh. To su sve gluposti. Imamo tradiciju koja je pretkršćanska. Nema zabranjenih tema, i to je moja definitivna pozicija. Hoće li spaliti mene ili Nenada Stazića, jučer su u Kaštelima spalili Zorana Milanovića i Orsata Miljenića. Vješali su kardinale i sad bi trebalo biti zlatnih krava, tvrdi Letica. I manjine se moraju nositi s negativnim publicitetima kao i mi.

Odgovorila mu je Bruna Profaca. Kazala je kakodjeci koja su gledala povorku nije jasna lutka Stazića u liku djeteta. Djeca su najprije vidjela  – istospolni par s djetetom. S pozicije djece to je nešto što je drukčije i prema čemu je super biti agresivan. To ne mogu podržati upravo stoga što radim s djecom i različitim obiteljima, istaknula je.

– Pitam se koliki je doseg civilizacije, kad nekoga nazivate primitivcem  s obzirom  na to da dolazi iz ruralne sredine koja je okrenuta tradicionalnim vrijednostima kao što su crkva, Domovinski rat i sve vrijednosti koje smo utkali od samostalnosti RH. Nije dobro osuđivati sve ono što se osuđuje bez javnosti i razgovora. Tu se pokazuje pozicija moći i u tom smo slučaju ugroženi kao zajednica, kao građani Imotskog, rekao je Budalić. Dodao je kako osobno poštuje različitost i želi pridonijeti razvoju Imotskoga, ali ne želi osuđivati jer je verbalni delikt puno naštetio tom gradu. Ovomu je Letica dodao kako Nenada Stazića može biti sram što hoće cijeli imotski kraj proglasiti primitivnim, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministar Horvat: Prijedlog kako regulirati rad nedjeljom uskoro na javnoj raspravi

Objavljeno

na

Objavio

Ministar gospodarstva, obrtništva i poduzetništva Darko Horvat u subotu je u Prelogu najavio da će prijedlog o tome na koji način regulirati rad nedjeljom doći na javnu raspravu tijekom slijedećeg mjeseca.

Po njegovim riječima, prošle su godine napravljene pomne analize, neke od njih još traju, a sve bi trebalo biti pripremljeno za javnu raspravu do travnja, nakon što se razgovora s koalicijskim i sa socijalnim partnerima.

“Velika većina ih je bila kod mene u kabinetu i u velikoj se većini slažemo s prijedlogom koje je Ministarstvo gospodarstva stavilo na stol. U ovom trenutku ne razgovaramo ni o kakvim zabranama, razgovaramo o regulaciji rada nedjeljom”, rekao je ministar.

Napomenuo je da u Europi postoji tri skupine zemalja unutar kojih je taj problem riješen.

“Jedna grupa zemalja, među kojima je danas i Hrvatska, ima potpuno liberaliziran stav i nema nikakve regulacije, a drugi skup zemalja je onaj u kojima je nedjelja zabranjena. Ono što mi želimo je regulirati rad nedjeljom u skladu s mišljenjima poslodavaca, sindikata i svih onih koji od toga imaju ili bi trebali imati određene koristi”, istaknuo je Horvat.

Ministar je dodao da je u protekla tri mjeseca razgovarao sa sindikatima, Hrvatskom udrugom poslodavaca te s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom.

“U nečemu se u potpunosti slažemo, a ima nekih stvari u kojima se razilazimo. Želim visoku dozu konsenzusa i nismo daleko od toga”, rekao je.

Horvat: U Hrvatskoj se ne zagovara stajalište da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani

Na pitanje hoće li se rad nedjeljom zabraniti potpuno ili parcijalno, ministar Horvat odgovorio je da se u Hrvatskoj ne zagovara stav da se rad nedjeljom u potpunosti zabrani.

Ministarstvo gospodarstva je spremno s poslodavcima definirati koliko bi se nedjelja radilo, dodao je.

“Unutar tih nedjelja dali bismo priliku da poslodavci u svojoj internoj komunikaciji odrede broj nedjelja određenom dinamikom unutar kojih bi se radilo, i teritorijalno, ali i unutar HUP-a. Takav je prijedlog naišao na odobravanje. Hoće li to biti 12, 14 ili 15 nedjelja, taj ćemo stav usuglasiti”, kazao je ministar Horvat.

Istaknuo je i da Ministarstvo gospodarstva ima ingerencije samo nad primjenom ili konstruiranjem Zakona o trgovini unutar kojega je vezana mogućnost da se regulira rad nedjeljom samo trgovinama.

“Za ostale službe ili gospodarske subjekte ta će se priča eventualno otvoriti ili regulirati kroz neke druge zakone, prvenstveno kroz Zakon o radu”, dodao je.

Na pitanje nada li se podršci koalicijskih partnera kad je riječ o reguliranju rada nedjeljom, Horvat je odgovorio kako na tu temu s koalicijskim partnerima još nisu razgovarali.

“Medijskim prostorom kolaju raznorazne riječi ili rečenice. Mi sa svojim koalicijskim partnerima, koji u ovom trenutku čine saborsku većinu, na tu temu još nismo porazgovarali. Napomenut ću još jednom – onoga trenutka kada sve analize budu na stolu, kada budemo sigurni u svoj prijedlog, počet ćemo razgovore s koalicijskim partnerima i ne vidim razloga zbog kojeg bi oni bili protiv”, zaključio je ministar Horvat. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari