Pratite nas

Vijesti

Josipović: sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit ću se ‘fantomskim žrtvama’ te malo o Lex Perkoviću

Objavljeno

na

Možda sam o cijelom slučaju bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović

Gostujući u HTV-ovoj emisiji ‘Nulta točka’, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović komentirao je ključna unutarnja i vanjskopolitička pitanja te društvene teme i poglede koji se nalaze su u fokusu hrvatskih građana. O najavi njegove inicijative za rješenje problema dvojezičnosti u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je odnos prema manjinskim zajednicama dosad bio obuhvaćen konsenzusom, ustavom i politkom koja se vodila kroz nekoliko sastava vlada.

‘Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati’

– To očito nije najbolje rješenje pa je moja inicijativa da otvorim raspravu o pravima manjinama i želim tu odgovornost podijeliti sa svim relevantnim subjektima. Nudim javnu raspravu, a nadam se da ćemo na kraju procesa obnoviti zajedništvo koje se odnosi na prava nacionalnih manjina, izjavio je predsjednik

– Ploče su već postavljene tako da smatram da ih ne treba skidati, već moramo naći rješenje kako da se nitko ne osjeća povrijeđen što su one tamo, rekao je Josipović i dodao kako vjeruje da je hrvatsko društvo dovoljno zrelo da nađe konsenzus o nekim temeljnim pitanjima poput ovog.

Predsjednik smatra kako dijalog koji nudi svim relevantnim faktorima ne služi preispitivanju tko je kriv, već postizanju rješenja kojim će svi biti zadovoljni.

– Volio bih izbjeći da se ova tema koristi za politička prepucavanja. Ideju pozitivnog odnosa prema manjinskim zajednicama koristimo već dulje vrijeme i priča o tome kako postići pomirbu u o odnosu na povijest koja je iza nas jest ono umijeće koje moramo svladati, kaže Josipović i dodaje kako se trudi da svaki zločin bude gledan na isti način.

Komentirajući izjavu Sabe kako dvojezični natpisi stoje još od 1998. te oko njih nije bilo problema, Josipović je izjavio kako je sada došlo do frustracija kod kritične mase koja je dovela do nepoštivanja zakona.

– Formula ‘da integracija, ne asimilacija’ je moguća, rekao je Josipović.

Komentirao je i svoj skorašnji posjet Beogradu i odnose sa srpskim predsjednikom Nikolićem i rekao kako će o događajima u Vukovaru morati razgovarati.

Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom

– Spreman sam Nikoliću reći što Hrvatsku smeta u odnosu sa Srbijom i to isto očekujem od njega. Moramo pobijediti strah koji osjećaju Hrvati tražeći prava u Srbiji i obratno. Moramo ponovno prelistati stranice knjige za koju smo mislili kako smo je pročitali

Josipović je komentirao i slučaj ‘lex Perković’ i rekao kako sam zakon ima malo veze s imenom čovjeka kojeg kolokvijalno nosi.

– Nisam se previše gurao u tu temu, no smatram kako zakon moramo uskladiti s onim što smo potpisali, rekao je Josipović i negirao tvrdnje kako se o cijelom slučaju nije dovoljno izjašnjavao. Možda sam bio pomalo suzdržan i zbog činjenice kako je sin Perkovića moj savjetnik, što je bila neracionalna odluka, kaže Josipović.

Nije točno da Hrvatska štiti komunističke zločine

‘Vrijeme da završimo priču s ‘lex Perkovićem’ i krenemo dalje’, rekao je Josipović i dodao kako tvrdnje da Hrvatska štiti komunističke zločine nije točna.

– Temu nekadašnjih političkih ubojstava moramo sagledati kroz jednake kriterije za sve kako bi društvo učinili još civilnijem nego što je sad i izbjegli stalne podjele na ‘lijeve i desne’, rekao je Josipović.

Upitan koja ubojstva smatra politički motiviranim nakon 1991., između ostalog istaknuo je ubojstva Kraljevića i Levara i dodao kako će doći vrijeme kad ćemo znati radi čega bilo koji slučaj nije procesuiran.

Komentirajući situaciju u Siriji istaknuo je kako treba zaustaviti krvoproliće koje se događa u toj zemlji

– Ako nije mogući postići rješenje mirnim putem, onda bi o intervenciji trebalo odlučivati vijeće UN-a. Mi nismo odlučujući faktor i primarna nam je želja pokušati pronaći mir. Hrvatski vojnici sigurno neće sudjelovati u bilo kakvim akcijama u Siriji. Hrvatska će se vjerojatno pridružiti nedavnoj izjavi zemalja članica G20, kojom se osuđuje napad izveden kemijskim oružjem, ali ta izjava ne poziva na vojnu intervenciju, rekao je Josipović.

Upitan za komentar BDP-a Josipović je rekao kako priželjkuje brojne promjene.

– Sporost birokracije koja koči investitore trebala bi se moći lako riješiti. U naš mentalitet ugrađena je antipoduzetnička klima. Kreativnost i inovativnost moramo dodatno valorizirati i svladati otpor i filozofiju po kojoj nije dobro da netko u Hrvatsku dolazi zaraditi. Važno je da taj koji ovdje dolazi zaraditi plati porez i plaću radnicima, kaže predsjednik.

Upitan podupire li nastavak privatizacije, Josipović je rekao kako podupire izlazak države iz gospodarstva osim iz ključnih resora.

Komentirao je i stanje u pravosuđu je za kojeg smatra da je i dalje daleko od zadovoljavajućeg, ali tvrdi kako je Hrvatska  ipak provela određene reformske poteze što je rezultiralo činjenicom kako je s 2 milijuna broj neriješenih predmeta spušten na 700.000.

 – I dalje postoje predmeti koji traju pet, deset i više godina, kaže Josipović.

Upitan kako ocjenjuje upravljanje državnim tvrtkama predsjednik je izjavio kako je globalno kod nas politički kriterij naglašeniji od stručnog, no valja imati na umu kako vrhunske stručnjake ne možemo zaposliti pod uvjetima koje nudimo.

Na pitanje priprema li teren za ponovnu kandidaturu na izborima 2015. Josipović je rekao kako njegov pretrpan raspored nije znak kako je već započeo s kampanjom, već želi pružiti podršku svima onima koji su postigli nešto dobro i poslati poruke ohrabrenja.

– Ja svoje stavove ne prešućujem već ih javno iznosim. Ne želim sudjelovati u stranačkoj politici. O podršci SDP-a ne odlučujem ja i sve stranke koje me žele podržati su dobrodošle. Ima pitanja o kojima se ne slažem s Vladom, no to je znak demokracije, rekao je Josipović i odbacio bilo kakve slučajeve političke trgovine.

Upitan koliko je zadovoljan napravljenim tijekom svog mandata, Josipović je istaknuo kako je puno napravljeno po pitanju korupcije i organiziranog kriminala što svjedoče brojni slučajevi u kojima su se na optuženičkoj klupi našli bivši visoko pozicionirani državni dužnosnici. Rekao je i kako su tijeku postupci protiv pojedinih članova sigurnosnih službi.

O ovlastima predsjednika izjavio je kako ne želi više izvršnih ovlasti, ali bilo bi dobro da predsjednik ima više kontrolnih funkcija.

Što to radi Josipović? Sa ‘funkcionarima’ tzv. Republike Srpske Krajine poklonit će se fantomskim žrtvama!

Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule. Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović će se u srijedu, 11.09. 2013. pojaviti u Donjem Selištu kraj Gline kako bi položio vijenac i odao počast žrtvama Domovinskog rata. Kojim žrtvama, može se samo nagađati obzirom da se radi o posve neispitanom području na kojem niti je traženo, a niti nađeno išta. Službeno, o tome slučaju nema nigdje niti retka i ono kao takvo niti ne postoji. Samo dan prije dolaska Ive Josipovića, kako saznajemo, iz predsjedničkog ureda će se pojaviti izaslanstvo koje će brzinski procijeniti situaciju i teren, te shodno tome potvrditi predsjednikov dolazak. Riječ je, dakle,  o vijesti koja bi u pristojnom i uređenom svijetu jednako tako i zvučala. No, ona dobiva sasvim drugu konotaciju ako uzmemo u obzir vrlo intrigantan odbor za doček koji je sve ovo i organizirao, a iz čega se dade naslutiti i o kakvim je možebitnim žrtvama riječ. Niska ‘bisera’ koja je uspjela podići predsjednika da se u srijedu uputi u Glinu započinje s Nikolom Sužnjevićem, preko Bore Rkmana pa sve do Veljka Džakule.

Nikola Sužnjević javnosti je poznat nakon stavljanja na izbornu listu za Županijsku skupštinu Sisačko-moslavačke županije 2009. prilikom čega se otkrilo kako je riječ o ‘visokom funkcioneru’ Republike Srpske Krajine, predsjedniku Komisije za razmjenu zarobljenika za područje Banije i Korduna okupatorske Republike Srpske Krajine i najbližem suradniku ratnog sekretara okupatorske Vlade Republike Srpske Krajine, sadašnjem predsjedniku Dokumentacijskog centra „Veritas“ iz Beograda Save Štrbca. I na kraju, ali ne manje bitno, Sužnjević je rođen i trenutno živi u selu Donje Selište u koje će, iz tko zna kojeg razloga, zakoračiti i sam predsjednik. Da se kojim slučajem u na rodnoj grudi i nalazi nešto opipljivo osim pustog upiranja prstom, povjerenstvo za poraće na čelu sa ministrom Matićem i njegovim zamjenikom Ivanom Grujićem koji je, pak, punio stupce skandaloznim saznanjem o njegovom UDBA-škom životopisu, bi o tome i službeno izvijestilo.

I Boro Rkman je dio neobične svite koja će se skupa s Josipovićem nakloniti nepoznatim i zapravo, neotkrivenim žrtvama. Ovaj srčani SDSS-ovac strelovite karijere od ratnohuškačkog novinara Srpske Krajine, pa sve do sisačko – moslavačkog dožupana ‘proslavio’ se, osim svojim reportažama s prve crte, kako je kazao, ‘njegove, srpske vojske’, i izjavama za srpske medije u kojima je vrlo rado ‘pljuvao’ po Hrvatskoj.

Josipovića će pored ove fantomske grobnice dočekati i Veljko Džakula, vođa pobune u Zapadnoj Slavoniji, predsjednik Vlade SAO Zapadna Slavonija i potpredsjednik Vlade RSK. Zanimljivo je da je Džakulu koji je 1994. bio uhićen od martićevaca u glinskom zatvoru ispitivao upravo – Nikola Sužnjević, što je i posvjedočio u Haagu.

Pitanje je, kako se predsjednik našao u ovako ‘probranom’ društvu, iako je poznato da se Džakulom rado služi kako bi se inatio Pupovcu s kojim je u posljednje vrijeme malo zategnuo odnose. Prošetavanjem Džakule na obljetnici Oluje, Josipović je Pupovcu suptilno poručio: ‘Imam njega, tebe ne trebam’.  Ovo neobično druženje na neobičnom mjestu, rodnom mjestu pomoćnika Save Šrbca, zasigurno ima neki cilj. Koji, za sad nije sasvim jasno izuzev činjenice da se predsjednik Hrvatske ovom gestom diskreditirao i izgubio na ozbiljnosti. Barem u očima građana koji su ga izabrali.

 

Sužnjević – istražni sudija RSK

Nikola Sužnjević osoba je koja se unatoč skandaloznom životnom putu uvijek dočeka na noge. Iza sebe ima niz događaja koji su i medijski popraćeni, poput njegovog dovođenja japanskih veleposlanika iz Srbije na razgledavanje ratnih područja u Hrvatskoj što je i dovelo do svojevrsnog incidenta. Nakon što ga je sisačka županica Marina Lovrić Merzel razriješila dužnosti njenog zamjenika, objeručke ga prihvaća pod svoje okrilje Ivo Sanader. Poznato je i da je prijavio Milorada Pupovca za pronevjeru novca Srpskog Narodnog Vijeća, zbog čega ga je ovaj izbacio i iz SDSS-a i SNV-a. Njegova starija prošlost još je šokantnija o čemu svjedoče sljedeći zapisi, i to samo neznatan dio:

1. Zapisnik o uviđaju na licu mjesta u Joševici dana 17.12.1991. godine u ime Okružnog suda u Glini – iz zapisnika je vidljivo da je Nikola Sužnjević kao istražni sudac sa ostalim osobama bio nazočan na uviđaju povodom višestrukog ubojstva 21 osobe hrvatske nacionalnosti u selu Joševica kod Gline.
1a. Fotoelaborat broj 1. Kir-2/91-4 u povodu ubojstva dana 16.12.1991. godine oštećeni mještani sela Joševica. Izradio Petković Vladan i Rebrača Dragiša. Fotoelaborat sastoji 42 crno-bijele fotografije civilnih žrtava hrvatske nacionalnosti u selu Joševica.
2. Dokument štaba TO Skupštine općine Glina, Str.pov. Broj 02-31-1 od 24.12.1991. godine upućen štabu 3.operativne zone Topusko-Izvještaj o masakru u selu Joševici potpisan od strane komandanta TO majora Vlade Čupovića – ovaj dokument potvrđuje da je na licu mjesta, tj. na mjestu počinjenja ratnog zločina nad civilnim stanovništvom izašla istražna komisija na čelu sa istražnim sucem Sužnjevićem.
3. Krivična prijava SJB Glina, Br:KU-14/91 od 28.12.1991. godine upućena okružnom javnom tužiocu Glina povodom višestrukog ubojstva u selu joševica potpisana po načelniku Dušanu Momčiloviću – ovaj dokument potvrđuje da su uviđaj na licu mjesta u selu Joševica obavili Nikola Sužnjević i izvjesni Radovan Jović koji su sačinili zapisnik o uviđaju.

4. Rješenje Okružnog suda u Glini od 29.10.1992. godine sačinjeno po istražnom sudiji Nikoli Sužnjević, Pos.br:KI100/92 u predmetu protiv 29 osoba bošnjačke nacionalnosti o provođenju istrage nad istima – ovaj dokument sastoji se od 6 stranica kucanog teksta i iz istog je vidljivo da je Nikola Sužnjević nad istima vodio istražni postupak.

 

Boro Rkmana u odboru za doček predsjednika

Iako je o Bori Rkmanu naširoko izvještavano, još jednom valja podsjetiti na čiji to poziv trči hrvatski predsjednik.

U ljeto 1991. godine iz dokumenta broj 1 vidljivo je da je Bogdan Rkman potporučnik pješadije, komandir 1. voda u 2. četi 3. kordunaškog bataljona (citat iz dokumenta 1)

Iz dokumenta broj 2 Radio glas Petrove Gore od 24.9.1991. godine, a potpisanog od strane odgovornog urednika Đorđa Šimunlije, vidljivo je da je radio stanica Glas Petrove Gore sredstvo preko kojeg informativna služba ostvaruje svoje ciljeve.Isto tako vidljivo je da je ova radio stanica pod direktnom kontrolom tadašnje vojske čiju logistiku koristi za svoj rad.U dokumentu se i navodi da Bogdan Rkman, potporučnik pješadije, radi za informativnu službu u propagandnom odsjeku (citati iz dokumenta broj 2.)

Iz dokumenta broj 3 štaba teritorijalne obrane 2. i 3. Operativne zone za Baniju i Kordun pod oznakom vojna tajna, povjerljivo upućenog 30.10.1991. SNO Vojnić i SNO Vrginmost, a potpisano od komandanta pukovnika Rade Vujaklije, vidljivo je da je izdana naredba da zbog potreba informativne službe se od dotadašnjih dužnosti izuzme 14 osoba među kojima je i Bogdan Rkman (citat iz dokumenta broj 3)

Spomenuti Bogdan Rkman osim rada na radio stanici Petrova Gora, angažmana u srpskoj vojsci, rada u informativnoj službi odsjeku za propagandu, svoje tekstove je objavljivao i u novinama Nova riječ i Srpski glas. Ove novine izlazile su samo u vrijeme Domovinskog rata na okupiranom području.Kada se analiziraju novinski tekstovi vidljivo je da već tada spomenuti Rkman ispoljava pozicije velikosrpskog nacionalizma.

[vsw id=”4oCdDGBEG5g” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”] [vsw id=”Tewsq2V__aM” source=”youtube” width=”625″ height=”400″ autoplay=”no”]

VLM/dnevno

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Grabar Kitarović: Kazne za zlodjela poput silovanja još uvijek niske

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ocijenila je u četvrtak da su kazne za zlodjela poput grupnog silovanja maloljetnice u Zadru još uvijek prilično niske.

“Nažalost, kazne za takva zlodjela još uvijek su prilično niske, i moramo se zamisliti nad kažnjavanjem, upravo kad je riječ o krvnom deliktu, da to bude u malo većem srazmjeru sa divljaštvom koje je počinjeno u takvom krivičnom djelu”, poručila je predsjednica koja je sudjelovala na otvaranju nautičkog sajma u Biogradu.

Dodala je kako ne može ulaziti u detalje slučaja jer nema više informacija. “Međutim, jesam zgrožena takvim jednim činom, i u takvoj poziciji svatko se postavlja u poziciju majke, kako bismo reagirali da se to dogodi našem djetetu”, naglasila je Grabar Kitarović.

Rekla je da kao predsjednica ne može izravno utjecati na pravosuđe, ali to mogu učiniti građani.

“Uvijek mogu razviti priču, i da društvo izvrši pritisak, ne samo na pravosudni sustav, već i na Ministarstvo pravosuđa, da se kazne pooštre. Kao predsjednica se ne smijem miješati u konkretne slučajeve, ali mislim da imam moralnu i etičku obvezu izraziti ne samo svoje mišljenje, već i mišljenje većine hrvatskih državljana da doista te kazne treba povećati kako bi bile i prevencija da se takvi slučajevi ne događaju”, kaže Grabar Kitarović.

Predsjednica je prethodno u Vukovaru izjavila, kritizirajući sporost u procesuiranja ratnih zločina da bi pravosuđe prije svega trebalo slušati narod. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nije se složio s tom njenom izjavom te je poručio da pravosuđe mora suditi u okviru Ustava, zakona i drugih propisa.

Predsjednica je u Biogradu objasnila da je pritom mislila na Ustav.

“Mislim pod time da članak jedan Ustava kaže da u Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu, a drugo da je zakonski regulirano da bilo tko iz naroda može podnijeti prijavu, i da je Državno odvjetništvo dužno postupati i voditi postupak sukladno prijavi”, rekla je Grabar Kitarović. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Plenković: Kujundžić ostaje ministar zdravstva

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković odbacio je u srijedu u Hrvatskom saboru oporbeni prijedlog o pokretanju pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću poručivši kako Kujundžić, koji je “predano radio na osiguranju kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite”, ostaje ministar u njegovoj Vladi.

Plenković je ustvrdio kako ministar odgovorno obavlja poslove iz svoje nadležnosti u zdravstvu i predano radi na mjerama da osigura održiv zdravstveni sustav koji će građanima omogućit zdravstvenu sigurnost te dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Podsjetio je kako je njegova vlada poduzela niz koraka s ciljem modernizacije i unaprijeđenja hrvatskog zdravstva te je ostvarila značajan iskorak i  stabilizirala zdravstveni sustav.

Napomenuo je i kako su naslijedili dug te je ustvrdio da se, dok se ne dosegne puni gospodarski zamah i poveća priljev sredstava u HZZO, neće moći osigurati potpuna financijska stabilnost sustava. Očekuje da će se ostvariti dugoročna racionalizaciju troškova te ističe kako su 2017. usmjerili dodatnih 1,3  milijarde kuna u zdravstveni sustav, smanjili obveze sa 8,2 na 7,8 milijardi.

“U 2019. osigurana su značajna sredstva za skupe lijekove odnosno 1,5 milijardi kuna. Veledrogerijama je nedavno isplaćeno 300 milijuna kuna dug za isporučene lijekove, od ukupno 500 milijuna koliko će vam biti isplaćeno do kraja godine”, najavio je premijer Andrej Plenković.

Promjene u organizaciji zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna zdravstvena zaštita, jačanje preventivnih aktivnosti, razvoj učinkovitog sustava hitne medicine i stvaranje pretpostavki za učinkovitim upravljanjem ljudskim i drugim resursima te bolja zdravstvena zaštita pacijenata glavne su odrednice djelovanja ministra Kujundžića i cijele Vlade u toj domeni, poručio je.

Najavio je nastavak racionalizacije zdravstvenog sustava te iznalaženjem boljih rješenja za financiranje zdravstvenog sustava nastavak unaprijeđenja zdravstvene zaštite. “Ministar Kujundžić će u tome imati značajnu ulogu”, poručio je Plenković.

Kujundžić: Ne dramatizirati stanje u zdravstvu

Ministar Kujundžić rekao je kako je Vlada od početka 2017. do danas povećala plaće za 18 posto,a u SDP-ovo vrijeme su smanjivane.

“Iz EU fondova izvučeno je maksimalno, 100 posto, odnosno 2,2  milijarde kuna i uloženo u hrvatske bolnice”, naglasio je Kujundžić.

Napomenuo je kako trenutno u Hrvatskoj radi 15.300 liječnika i 31.000 medicinska sestra, što je nešto više nego 2015.

Prosjek liječnika u Europskoj uniji na 100.000 stanovnika je 350, a u Hrvatskoj je 340, poručio je Kujundžić pozvavši da se stanje u zdravstvu ne dramatizira.

Strenja: U bolnicama velikih gradova ravnatelji zbog nedostatka kadra zatvaraju odjele

Ines Strenja (Most) upozorila je da država i dalje ne plaća u potpunosti HZZO-u iznos predviđen člancima 72. i 82. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te redovito svake godine od izlaska HZZO-a iz riznice ostaje dužna nacionalnom osiguravatelju između milijardu i milijardu i pol kuna neisplaćenih sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ustvrdila je i da 30 posto građana plaćaju zdravstvenu zaštitu za 100 posto građana koji je koriste. “Jesmo za solidarno javno zdravstvo za koje se borimo, ali i da računica države prema zdravstvenom sustavu bude sukladna tome”, poručila je.

Zdravstveni kadar, istaknula je, najvrijedniji je i nezamjenjivi resurs u zdravstvu, a njegov odljev neće se zaustaviti penalizacijom već poticajnim mjerama i stimulacijama za ostanak i u Hrvatskoj i u manje atraktivnim sredinama. “Sustavnim višegodišnjim zanemarivanjem rješavanja, nejednake regionalne raspodjele zdravstvenog kadra liječnika i medicinskih sestara, ne poduzimanjem mjera za njihov ostanak u Hrvatskoj te neuključivanjem svih dionika društva unatoč upozorenjima, doveo je sustav u situaciju da su i sada u bolnicama velikih gradova ravnatelji prisiljeni zatvarati odjele zbog nedostatka liječnika i medicinskih sestara što je prijašnjih godina bio slučaj samo za bolnice u malim sredinama”, upozorila je Strenja.

HDZ-ov Željko Reiner istaknuo je kako Hrvatska izdvaja 7,4 posto BDP-a za zdravstvo u odnosu na prosjek EU koji je 9,9 posto. “U Hrvatskoj se za zdravstvo izdvaja 750 eura, a u Sloveniji oko 1.500 eura po glavi stanovnika, Češkoj 1.100 eura, Slovačkoj 970 eura. U Austriji se pak izdvaja 4.000 eura, ali hrvatsko zdravstvo nije 5 do 6 puta lošije”, ustvrdio je Reiner. Uvjeren je i kako imamo odlično zdravstvo, iako za njega izdvajamo  manje od većine zemalja EU. “To je stoga što imamo kvalitetne liječničke i medicinske sestre. Zdravstvo nam je puno bolje nego gospodarska snaga zemlje”, ocijenio je Reiner.

Bivši ministar zdravlja Mirando Mrsić optužio je Kujundžića da je “politička kukavica”, a on mu je odgovorio da nije bio u gimnaziji u partiji niti je bio šef partije na fakultetu i partijski kadrovnik na Rebru. “U tome smislu jesam kukavica, a što se tiče medicine, vi znate gdje smo ja i vi”, uzvratio mu je Kujundžić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari