Pratite nas

Hrvatska

Josipovićev diktatorski ustav

Objavljeno

na

Predsjednikove prijedloge ustavnih promjena moglo bi se strukturirati u dvije ključne točke – stvaranje monarhističko-diktatorskih ovlasti na Pantovčaku, a ograničavanjem slobode izbora i ukidanjem znatnoga dijela jedinica lokalne uprave i samouprave dovodi se u pitanje i sama budućnost cjelovitosti hrvatske države

Ustavne promjene koje najavljuje sadašnji predsjednik države Ivo Josipović mogle bi se svrstati u dvije temeljene skupine. U prvu skupinu, koja bi se uvjetno mogla nazvati ograničavanjem prava slobode izbore spadali bi prijedlozi kao što su: veto predsjednika države na zakone koje izglasuje Sabor, a na razini suverenoga odlučivanja naroda ograničilo bi se pravo hrvatskom izbornom tijelu da se uopće može očitovati o pitanjima t. zv. ljudskih prava, koja su zajamčena ustavom i međunarodnim ugovorima te pitanjima iz sfere obrane i nacionalne sigurnosti ili državnog proračuna. U tu skupinu promjena spadalo bi i ugrađivanje izbornoga zakonodavstva u Ustav.

Druga skupina najavljenih promjena odnosila bi se na teritorijalni ustroj sadašnje hrvatske države, a riječ o t. zv. regionalizaciji zemlje, odnosno ukidanju mnoštva dosadašnjih jedinica lokalne uprave i samouprave.

Skupinom promjena koje bi formalizirale ograničavanje slobode izbora ne bi se samo predsjedniku države stvorile monarhističke ovlasti, nego bi se poništilo temeljno pravo naroda da bude suveren, odnosno da bira i bude biran.

Josipovićeva najava da bi nakon javne raspre svoje prijedloge ustavnih promjena mogao staviti na referendumsko očitovanje ne pokazuje njegovo povjerenje u narodnu volju, koju s druge strane želi ograničiti, nego pokušaj da zaobiđe državni sabor, u kojem ne može prikupiti dvotrećinsku većinu glasova za svoje izmjene.

To nije opet ništa drugo nego manifestacija omalovažavanja narodnih zastupnika i volje hrvatskih birača. Veto predsjednika države na zakone koje izglasuje Sabor mogao bi potvrditi prežitke stanovitih diktatorskih sklonosti preostalih još iz razdoblja totalitarnoga jugoslavenskoga komunističkog sustava. Naime, sličnim su se mehanizmom služili komunistički diktatori, kojima su sabori i skupštine služile za formalno ozakonjivanje samodržačke politike.

Prijedlog za ograničavanjem referendumskoga očitovanja naroda u sebi sadrži elemente ljevičarske ideologije, koja bi ulaskom u ustavne članke mogla postati zaštićenija od bivših udbaških ubojica hrvatskih političkih emigranata.

Temeljitiji uvid u pozadinu ove promjene mogao bi otkriti i kako se iza nje skriva pokušaj o podjeli suverenosti sa srpskom manjinom, koja bi ovom promjenom postala dogma hrvatskoga Ustava.

Nije teško dokučiti kako se Josipovićevi ustavotvorci žele zaštititi od opravdane provale narodnoga bijesa, zbog nametanja srpskoga jezika i ćirilice u Vukovaru.

Ugrađivanjem pak izbornoga zakona u Ustav ograničava se i sloboda djelovanja političkih stranaka, a sadržajne nijanse izbornoga zakona – preferencijalno glasovanje ili mješoviti sustav – omogućili bi jačanje samo neformalnih skupina koje čine ovisni pojedinci opet podređeni mogućoj samovolji predsjednika države.

U drugom slučaju stvorili bi se preduvjeti za svojevrsno ukidanje višestranačkoga sustava i uvođenje parlamentarne anarhije, koja bi, u krajnjem slučaju, otvarala mogućnost za sustavno destabiliziranje države. Bio bi to još jedan način rastrojavanja moći Hrvatskoga sabora, koji bi političkim strategijama, što još uvijek računaju na izdvajanje pojedinih dijelova hrvatskoga teritorija iz sastava Republike Hrvatske bio podloga za njezino sakaćenje.

Možda se upravo u drugoj skupini ustavnih promjena, kojima bi se na nekoliko t. zv. regija razdijelila država, otkrivaju stvarni motivi ustavnih promjena iz skupine koja ograničava slobodu izbora. U prijedlozima koji najavljuju podjelu države na regije, a koju je ustrojstvom ureda državne uprave već začeo ministar uprave Arsen Bauk, potiču se različiti autonomistički pokreti.

Potvrda s Pantovčaka kako Istarska županija u Josipovićevoj Hrvatskoj ima status posebne regije mogla bi otvarati apetite susjednih država za komadanjem hrvatskoga prostora. Zato se i čini kako je odustajanje od prometnoga povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske, odnosno prijedlog izgradnje Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, podloga za ustavno potiskivanje te županije iz sastava hrvatske države.

Regionalizacija otvara i drugu razinu problema. Naime, ukidanjem općina i gradova najveći bi dio hrvatskoga prostora mogao ostati potpuno ispražnjen. To će onda u bližoj ili nešto daljoj budućnosti postati prostor za kolonizaciju Republike Hrvatske.

Predsjednikove prijedloge ustavnih promjena moglo bi se strukturirati u dvije ključne točke – stvaranje monarhističko-diktatorskih ovlasti na Pantovčaku, a ograničavanjem slobode izbora i ukidanjem znatnoga dijela jedinica lokalne uprave i samouprave dovodi se u pitanje i sama budućnost cjelovitosti hrvatske države.

Za razliku od mnogih hrvatskih političara neke države na sve moguće načine nastoje zaštiti nacionalnu cjelovitost i svoje probitke.

Primjerice, nedavno je britanski premijer Cameron poručio kako će svim teroristima koji sudjeluju u islamističkoj državi u Iraku zabraniti povratak u zemlju, a onima za koje se sumnja da su teroristi oduzet će putne isprave.

Za razliku od Britanije, Hrvatska svojim teroristima već skoro petnaestak godina gradi kuće i stanove, kako bi ih privukla na povratak iz Srbije.

Ne može se reći da se ne odazivaju, što je nedavno potvrdio i srbijanski patrijarh Irinej u Pakracu, optuživši pritom Hrvate da su počinili masovne zločine nad Srbima. Zato je zatražio od Hrvata da im nakon kuća i stanova sad grade i hramove te da se što prije ispričaju uvrijeđenim Srbima.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

U središtu Zagreba sajam ‘Domaće je domaće’ u organizaciji Udruge branitelja Panonija

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u ponedjeljak je otvorena sajamska  manifestacija  “Domaće je domaće” na kojoj se do 29. ožujka, s autohtonim hrvatskim proizvodima predstavlja više od 100 izlagača – branitelja i članova njihovih obitelji, u organizaciji Udruge branitelja proizvođača Panonija.

Na sajmu svoje proizvode izlažu hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji koji imaju registrirane OPG-ove, obrte, društva ograničene odgovornosti, udruge, zadruge i kućne radinosti, okupljeni u Udruzi Panonija.

Riječ je o proizvođačima poznatih slavonskih delicija – suhomesnatih proizvoda, kolača, meda, vina, voćnih rakija, tradicijskih rukotvorina, umjetničkih djela i drugih proizvoda karakterističnih za Slavoniju i Baranju.

Predsjednik Udruge branitelja proizvođača Panonija, Pavo Baotić, rekao je da se u Zagrebu predstavljaju po četvrti puta, a okupili su nešto više od stotinu gospodarskih subjekata iz svih dijelova Hrvatske. Potporu su im došli dati i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, župan Vukovarske-srijemske županije Božo Galić i načelnik općine Bošnjaci  Andrija Juzbašić.

Na manifestaciji nastupa kulturno-umjetničko društvo iz Duge Rese, a predstavljaju i tradicionalnu slavonsku kuhinju, gdje će posjetitelji moći kušati slavonski čobanac, grah s kobasicom i kobasice s kiselim kupusom i još specijaliteta iz Slavonije. “Uživajte ovih pet dana u proizvodima koje su napravile ruke branitelja”, poručio je Baotić Zagrepčanima i njihovim gostima.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji stvoren  agro-klaster

Župan Galić rekao je da je danas borba za Hrvatsku na drugi način, a hrvatski branitelji pokazuju svoje domoljublje znanjem, radom, voljom i željom da se načini i plasira kvalitetan i konkurentan hrvatski proizvod.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, dodao je, stvorili su agro-klaster koji okuplja sva obiteljska poljoprivredna domaćinstva, pa tako i braniteljska, kako bi im pomogli u izgradnji infrastrukture.

“Jest ćemo kvalitetne proizvode i u Zagrebu i u Slavoniji i u Dalmaciji, na Jadranu, Istri, po cijeloj Hrvatskoj, a i šire”, poručio je župan Galić.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je da se više od 60 takvih sajmova održava po cijeloj Hrvatskoj, a na poseban način u Zagrebu.

Na sajmu se predstavljaju hrvatski tradicijski proizvodi koje su “hrvatski branitelji oživjeli i koje čuvaju i održavaju u dragoj našoj Udruzi Panonija”, istaknuo je. Poručio je kako je vidljivo da su hrvatski branitelji zajedno sa svojim obiteljima, oni koji i nadalje čuvaju naše povijesne stečevine i vrijednosti.

Udruga branitelja proizvođača Panonija okuplja više od 300 proizvođača  

Kroz djelovanje hrvatskih branitelja, kroz organizaciju braniteljskih zadruga i OPG-ova pokazujemo i danas da hrvatski branitelji itekako imaju što pokazati i u miru. U tom cilju i Ministarstvo hrvatskih branitelja, kao jednu od mjera svoga strateškog djelovanja, zajedno sa svim resorima u Vladi RH, nastavit će s potporama i poticajima, rekao je ministar.

Ministarstvo će, poručio je ministar Medved, nastaviti podržavati ovakve sajmove, izlaganja, nastavit će poticati proizvodnju, a sve zbog očuvanja i održivosti i hrvatskog sela i naše Slavonije i svih naših prostora u Republici Hrvatskoj.

Naglasio je kako su to iznimno kvalitetni tradicijski proizvodi i da Udruga branitelja proizvođača Panonija okuplja više od 300 raznih proizvođača.

“Na nama je osmišljavati daljnje oblike potpore – kroz potpore poticanja proizvoda, preko troškova prijevoza i održavanja ovakvih manifestacija, a sve u cilju da bi taj domaći proizvod bio dostupan što je moguće većem broju ljudi i kako bi proizvođači opstali na područjima gdje tradicionalno proizvode te proizvode”, dodao je ministar.

Naglasio je i važnost tih tradicijskih proizvoda u turističkoj promidžbi Hrvatske. To je posebno vidljivo kada su sajmovi organizirani tijekom turističke sezone na jadranskoj obali i kad se pojavljuje potreba za dodatnim proizvodima.

Gradonačelnik Bandić rekao je da su naši Slavonci, ili čuvali granicu na Savi, ili na Dunavu branili našu domovinu, bili prvi bedem u obrani Hrvatske i hranili našu domovinu.

Osvrnuvši se na zamjerke pojedinaca što se na središnjem zagrebačkom trgu postavljaju ‘kućice i štandovi’, Bandić je poručio kako će biti zadovoljan ako ovakve manifestacije pridonesu da makar koji postotak manje uvozimo hrane i da prodajemo domaće poljoprivredne proizvode.

Juzbašić je na otvorenju manifestacije “Domaće je domaće”, zajedno s Miodragom Demom, predsjednikom gradskog odbora za branitelje,  poručio neka branitelji i njihove zadruge i OPG-ovi budu stup obrane od uvoza.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Predsjednica na Sveučilištu u Zadru: Sjajna tradicija utkana u cjelokupan nacionalni identitet, povijest obrazovanja i kulture

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina (arhiva)

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović na svečanoj sjednici u povodu Dana Sveučilišta u Zadru u ponedjeljak je podsjetila kako je filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda prvo hrvatsko visoko učilište koje je osnovano 1396. te je istaknula da ta sjajna tradicija obrazovanja nije utkana samo u suvremeno zadarsko Sveučilište, nego i cjelokupan nacionalni identitet, povijest našeg obrazovanja i kulture.

“Zadarsko sveučilište pripada manjim sveučilištima u Hrvatskoj, ali ne zato manje važnima. Osim toga, mnogo je prednosti manjih sveučilišta jer omogućuju veću kompaktnost, homogenost i komplementarnost studija”, rekla je hrvatska predsjednica.

“Manje može biti više”, istaknula je, dodajući da je to sveučilište dobro iskoristilo tu mogućnost visokom kvalitetom nastave i znanstvenoga rada. Rekla je i kako je “više puta naglašavala da akademsku zajednicu smatra jednom od najvažnijih društvenih snaga za intenzivnije uključivanje Hrvatske u suvremene europske i svjetske tokove razvoja i pritom uvijek ističe kako potencijal i uspjesi naših studenata ulijevaju nadu u budućnost“.

Predsjednica u sveučilištu vidi i važnog sudionika obnove dijaloga na političkoj i društvenoj razini.

“Našem društvu u cjelini nedostaje dijaloga i razumijevanja, razgovora u kojem se snaga mjeri argumentima i znanjem, stoga upravo sveučilište vidim pokretačem i dionikom oblikovanja kulture dijaloga, kao konstruktivnijega društvenog ozračja”, poručila je.

Istaknula je i kako s velikom pozornošću “prati sve promjene i prijedloge vezane uz obrazovanje, koje je u svakoj modernoj državi temelj razvoja, a razvoj donosi blagostanje te stoga ulaganje u razvoj obrazovanja nije trošak, već ulaganje koje donosi višestruku dobit“.

“Pozdravljam stoga inicijativu Rektorskog zbora, koji je, kako je to naglasila i njegova predsjednica, rektorica Dijana Vican, visoko motiviran za korištenje sredstava EU fondova, kako bi se unaprijedila infrastruktura i opremljenost fakulteta i instituta, što je nužan temelj standarda i rada studenata, profesora i istraživača, samim time i ukupnog razvoja”, rekla je.

Predsjednica podupire i interdisciplinarni međuresorni pristup ministarstva u angažiranijem pristupanju dostupnosti korištenja fondova “kako bi se osigurala kvalitetnija baza za unaprjeđenje rada svih hrvatskih sveučilišta”.

Istaknula je i kako očekuje da se sveučilišna zajednica “još intenzivnije uključi u društvene promjene, ne samo u obrazovnu reformu, kako bismo kao nacija aktivnije sudjelovali u europskim akademskim i znanstvenim razvojnim procesima“.

U sklopu 17. obljetnice i Dana Sveučilišta u Zadru, godišnjom nagradom rektorice nagrađeni su akademski djelatnici doc. dr. sc. Ivana Lončar, doc. dr. sc. Marijana Tomić i izv. prof. dr. sc. Vesna Grahovac-Pražić, djelatnici Andrea Barač Bataljaku, Marinela Borina Valčić i Ana Pehar te uredništva časopisa “Ars Adriatica”, “Geoadria” i “Sic”.

Službeni posjet Zadru predsjednica će nastaviti obilaskom Gimnazije Vladimira Nazora, a zatim će se u Gradskoj vijećnici upoznati s najvažnijim gradskim projektima, nakon čega će obići i proizvodne pogone tvrtke “Maraska” d.d.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari