Pratite nas

Hrvatska

Josipovićev diktatorski ustav

Objavljeno

na

Predsjednikove prijedloge ustavnih promjena moglo bi se strukturirati u dvije ključne točke – stvaranje monarhističko-diktatorskih ovlasti na Pantovčaku, a ograničavanjem slobode izbora i ukidanjem znatnoga dijela jedinica lokalne uprave i samouprave dovodi se u pitanje i sama budućnost cjelovitosti hrvatske države

Ustavne promjene koje najavljuje sadašnji predsjednik države Ivo Josipović mogle bi se svrstati u dvije temeljene skupine. U prvu skupinu, koja bi se uvjetno mogla nazvati ograničavanjem prava slobode izbore spadali bi prijedlozi kao što su: veto predsjednika države na zakone koje izglasuje Sabor, a na razini suverenoga odlučivanja naroda ograničilo bi se pravo hrvatskom izbornom tijelu da se uopće može očitovati o pitanjima t. zv. ljudskih prava, koja su zajamčena ustavom i međunarodnim ugovorima te pitanjima iz sfere obrane i nacionalne sigurnosti ili državnog proračuna. U tu skupinu promjena spadalo bi i ugrađivanje izbornoga zakonodavstva u Ustav.

Druga skupina najavljenih promjena odnosila bi se na teritorijalni ustroj sadašnje hrvatske države, a riječ o t. zv. regionalizaciji zemlje, odnosno ukidanju mnoštva dosadašnjih jedinica lokalne uprave i samouprave.

Skupinom promjena koje bi formalizirale ograničavanje slobode izbora ne bi se samo predsjedniku države stvorile monarhističke ovlasti, nego bi se poništilo temeljno pravo naroda da bude suveren, odnosno da bira i bude biran.

Josipovićeva najava da bi nakon javne raspre svoje prijedloge ustavnih promjena mogao staviti na referendumsko očitovanje ne pokazuje njegovo povjerenje u narodnu volju, koju s druge strane želi ograničiti, nego pokušaj da zaobiđe državni sabor, u kojem ne može prikupiti dvotrećinsku većinu glasova za svoje izmjene.

To nije opet ništa drugo nego manifestacija omalovažavanja narodnih zastupnika i volje hrvatskih birača. Veto predsjednika države na zakone koje izglasuje Sabor mogao bi potvrditi prežitke stanovitih diktatorskih sklonosti preostalih još iz razdoblja totalitarnoga jugoslavenskoga komunističkog sustava. Naime, sličnim su se mehanizmom služili komunistički diktatori, kojima su sabori i skupštine služile za formalno ozakonjivanje samodržačke politike.

Prijedlog za ograničavanjem referendumskoga očitovanja naroda u sebi sadrži elemente ljevičarske ideologije, koja bi ulaskom u ustavne članke mogla postati zaštićenija od bivših udbaških ubojica hrvatskih političkih emigranata.

Temeljitiji uvid u pozadinu ove promjene mogao bi otkriti i kako se iza nje skriva pokušaj o podjeli suverenosti sa srpskom manjinom, koja bi ovom promjenom postala dogma hrvatskoga Ustava.

Nije teško dokučiti kako se Josipovićevi ustavotvorci žele zaštititi od opravdane provale narodnoga bijesa, zbog nametanja srpskoga jezika i ćirilice u Vukovaru.

Ugrađivanjem pak izbornoga zakona u Ustav ograničava se i sloboda djelovanja političkih stranaka, a sadržajne nijanse izbornoga zakona – preferencijalno glasovanje ili mješoviti sustav – omogućili bi jačanje samo neformalnih skupina koje čine ovisni pojedinci opet podređeni mogućoj samovolji predsjednika države.

U drugom slučaju stvorili bi se preduvjeti za svojevrsno ukidanje višestranačkoga sustava i uvođenje parlamentarne anarhije, koja bi, u krajnjem slučaju, otvarala mogućnost za sustavno destabiliziranje države. Bio bi to još jedan način rastrojavanja moći Hrvatskoga sabora, koji bi političkim strategijama, što još uvijek računaju na izdvajanje pojedinih dijelova hrvatskoga teritorija iz sastava Republike Hrvatske bio podloga za njezino sakaćenje.

Možda se upravo u drugoj skupini ustavnih promjena, kojima bi se na nekoliko t. zv. regija razdijelila država, otkrivaju stvarni motivi ustavnih promjena iz skupine koja ograničava slobodu izbora. U prijedlozima koji najavljuju podjelu države na regije, a koju je ustrojstvom ureda državne uprave već začeo ministar uprave Arsen Bauk, potiču se različiti autonomistički pokreti.

Potvrda s Pantovčaka kako Istarska županija u Josipovićevoj Hrvatskoj ima status posebne regije mogla bi otvarati apetite susjednih država za komadanjem hrvatskoga prostora. Zato se i čini kako je odustajanje od prometnoga povezivanja Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske, odnosno prijedlog izgradnje Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, podloga za ustavno potiskivanje te županije iz sastava hrvatske države.

Regionalizacija otvara i drugu razinu problema. Naime, ukidanjem općina i gradova najveći bi dio hrvatskoga prostora mogao ostati potpuno ispražnjen. To će onda u bližoj ili nešto daljoj budućnosti postati prostor za kolonizaciju Republike Hrvatske.

Predsjednikove prijedloge ustavnih promjena moglo bi se strukturirati u dvije ključne točke – stvaranje monarhističko-diktatorskih ovlasti na Pantovčaku, a ograničavanjem slobode izbora i ukidanjem znatnoga dijela jedinica lokalne uprave i samouprave dovodi se u pitanje i sama budućnost cjelovitosti hrvatske države.

Za razliku od mnogih hrvatskih političara neke države na sve moguće načine nastoje zaštiti nacionalnu cjelovitost i svoje probitke.

Primjerice, nedavno je britanski premijer Cameron poručio kako će svim teroristima koji sudjeluju u islamističkoj državi u Iraku zabraniti povratak u zemlju, a onima za koje se sumnja da su teroristi oduzet će putne isprave.

Za razliku od Britanije, Hrvatska svojim teroristima već skoro petnaestak godina gradi kuće i stanove, kako bi ih privukla na povratak iz Srbije.

Ne može se reći da se ne odazivaju, što je nedavno potvrdio i srbijanski patrijarh Irinej u Pakracu, optuživši pritom Hrvate da su počinili masovne zločine nad Srbima. Zato je zatražio od Hrvata da im nakon kuća i stanova sad grade i hramove te da se što prije ispričaju uvrijeđenim Srbima.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Plenković: U Klubu HDZ-a nema protivljenja Marakeškom dokumentu

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković izjavio je u utorak kako u saborskom Klubu zastupnika HDZ-a nema protivljenja Marakeškom sporazumu, te da još nije odlučeno tko će ići u Marakeš.

“Što se tiče kompakta o zakonitim migracijama, kao jučer na sastanku Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a i članova Vlade, danas na sastanku parlamentarne većine i ovdje na sastanku Kluba HDZ-a dobili smo jedinstvenu podršku za taj dokument. Budući da on nije međunarodni ugovor, nije obvezujući i ostavlja suvereno pravo svakoj zemlji, pa i Hrvatskoj da vodi svoju migracijsku politiku”, izjavio je Plenković nakon sjednice Kluba HDZ-a.

Na novinarski upit ima li u Klubu HDZ-a protivljenja Marakeškom dokumentu, odgovorio je: “Takvih nema u Klubu”. Ponovio je da Hrvatska jasno odjeljuje zakonite migracije od sprječavanja nezakonitih migracija i zaštite hrvatskih granica.

“Važno je to demistificirati s obzirom na kampanju koja postoji kod nas, ali koja postoji u drugim zemljama. Mislim da će većina razboritih i odgovornih vlada smatrati da je to dokument koji je pokušaj UN-a da nađe jedan odgovor s katalogom mjera koje svaka zemlja može na svoj način i svojem odabiru primjenjivati na nacionalnoj razini”, kazao je Plenković.

Sabor će odlučiti hoće li se o Marakeškom dokumentu raspravljati na odborima ili plenarnoj sjednici

Dodao je kako će Marakeški sporazum, nakon što Vlada prihvati informaciju o njemu, biti poslan u Sabor koji će odlučiti o tome hoće li se o njemu raspravljati na saborskim odborima ili na plenarnoj sjednici.

Plenković je kazao kako nije odlučeno tko će ići u Marakeš, a upitan hoće li ići on osobno, rekao je da on nije dobio poziv. “Nismo još o tome odlučili, vidjet ćemo kakav će biti odaziv drugih zemalja. Trenutno naša diplomatska mreža sondira kakvi su odgovori drugih”, istaknuo je.

Za današnji sastanak s vukovarskim gradonačelnikom Ivanom Penavom rekao je kako je prošao jako dobro, da su razgovarali o pripremama za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, sudjelovanju članova Vlade i saborskih zastupnika u Koloni sjećanja te projektima za Vukovar.

“Ništa se u našem odnosu nije promijenilo, naš stav je sasvim jasan. Vukovar je za ovu Vladu izuzetno bitan, mi smo za 50 posto povećali sredstva za fond grada Vukovara, te podupiremo brojne projekte”, kazao je Plenković, komentirajući svoj odnos s Penavom nakon prosvjeda u Vukovaru zbog neučinkovitosti u procesuiranju ratnih zločina.

Nema nikakvih dokaza o formalnoj suradnji Franje Varge s HDZ-om

Na novinarski upit o aferi SMS i Franji Vargi kao glavnom osumnjičeniku u toj aferi koji se povezuje sa savjetnikom hrvatske predsjednice Vladom Galićem, Plenković je odgovorio kako se taj slučaj rasvjetljava.

“Ono što je važno je prema onome kakav je trenutno uvid u našu dokumentaciju, a mi smo se potrudili da to provjerimo, nema nikakvih dokaza o bilo kakvoj formalnoj suradnji gospodina Varge s HDZ-om u periodu koji se spominje, 2014. i 2015.”, kazao je Plenković i dodao da nema saznanja je li postojala nekakva druga neformalna suradnja s pojedincima.

(Hina)

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovar dobio Studentski dom ‘Leopold’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U sklopu vukovarskog Veleučilišta Lavoslava Ružičke u utorak je u Vukovaru otvoren moderno uređeni studentski dom u čiju je gradnju uloženo 23 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i u kojem će smještaj pronaći 108 studenata koji nisu iz Vukovara, a studiraju na jednom od tri preddiplomska i jednom specijalističkom studiju Veleučilišta u Vukovaru.

“Ovaj dom će predstavljati vrlo važan element u unaprijeđenju studentskog standarda u Vukovaru, a znamo da samo mladi i dobro obrazovani ljudi mogu učiniti razliku i Vukovar povesti na puteve budućnosti koji se temelje na razvoju i kreativnim industrijama”, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekavši kako otvaranje studenog doma u Vukovaru pruža priliku mladima iz drugih krajeva da dođu i studiraju u tome gradu, posebice, kako je naglasila, mladim Hrvatima iz Vojvodine kojima je Vukovar blizu.

Na primjedbu novinara kako su neka istraživanja pokazala da u Vukovaru još uvijek među mladima nije u dovoljnoj mjeri zaživjela multikulturalnost, Divjak je rekla da takvi procesi zahtijevaju vrijeme ali i kvalitetne projekte kako poticati zajedničku suradnju.

“Moramo osigurati da mladi i djeca, oni koji će dalje razvijati i graditi Vukovar budu tolerantni i gledaju na razvojne potencijal kao i prilike”, poručila je rekavši kako se to može napraviti ne samo na način da se u školama osnuju mještoviti razredi, nego i da se raznim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima potiče međusobni rad i suradnja.

Po njezinim riječima, nije dovoljno samo sagraditi nove zgrade i donijeti formalno dobre programe već treba raditi puno s roditeljima, učenicima i nastavnicima kako bi se modeli suradnje razvili. “To je ono što smo naučili iz eksperimentalnog programa “Škola za život”, da su učitelji, roditelji i učenici ti koji moraju doživjeti tu promjenu i biti uvjereni da je to promjena na bolje”, rekla je Divjak.

Dotaknuvši se plaća profesora i nastavnika, ocijenila je kako je sigurno da oni zaslužuju veće plaće, ali kako je u situaciji “u kojoj su angažirane milijarde kuna za plaćanje dugova Uljanika i garancija koje treba vratiti”, teško trenutačno doći do zasluženih povećanja plaća u prosvjetnom sektoru. “Zalagat ću se da se to ostvari ne samo kroz povećanje osnovnice, nego i kroz različite sustave nagrađivanja najboljih i stimuliranje onih koji školskom sustavu žele dati najviše”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Po riječima dekana Veleučilišta Lavoslava Ružičke Željka Sudarića, u studentskom domu koji nosi ime Leoplod koje je srednje ime Lavoslava Ružičke, studenti će imati visok standard, a uskoro bi trebala započeti i gradnja studentske kuhinje i dodatnih sportskih sadržaja čime bi se zaokružili sadržaji novootvorenog studentskog doma. Naveo je i kako na vukovarskom Veleučilištu trenutačno ima upisanih oko 900 studenata koji pohađaju tri stručna preddiplomska i jedan specijalistički studij.

Otvorenju studentskog doma nazočni su bili i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja je ustvrdila kako se otvaranjem studentskog doma jača i perspektiva vukovarskog Veleučilišta da privuče još više mladih da studiraju u Vukovaru i ostanu u njemu živjeti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari