Pratite nas

Josipovićev izborni stožer vidi šansu u kandidaturama Kujundžića, Kosor, Balenović i Željke Markić

Objavljeno

na

Dio medija bliskih izbornom stožeru samoproglašenog predsjedničkog kandidata Ive Josipovića sve otvorenije tvrdi da je njihov miljenik sve bliže pobjedi na predsjedničkim izborima, i to u prvom krugu.

josipovic troprstTakve tvrdnje temelje na nedavnom istraživanju agencije IPSOS PULS, provedene tijekom  kolovoza, na uzorku od tisuću ispitanika, prema kojoj aktualni predsjednik u prvom krugu osvaja 45, 5 posto glasova, dok kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović uživa potporu od svega 30, 9 posto.

Analitičari koji godinama prate pokušaje sustavnog  manipuliranja anketama u Hrvatskoj ističu kako su kreatori ove ankete ponudili predsjedničke kandidate koji potpuno ili djelom preferiraju na glasove centra, desnog centra ili ljevice.

>>Učeno neznanje, obavijesni konstrukti i anketna predviđanja

Zahvaljujući tako strukturiranoj anketi na treće mjesto se smjestio Milan Bandić, za koga se u posljednje vrijeme može čuti da ujutro štuje Majku Božju a navečer Josipa Broza Tita, sa 5,6 posto glasova.

Nakon zagrebačkog gradonačelnika, na četvrto mjesto prema ovoj anketi pozicionirala se bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor sa 2,6 posto glasova, nakon koje slijede Milan Kujundžić (2,1), Vesna Balenović (0,8) i Željka Markić s 0,1 posto glasova.

Očiti pokušaji stvaranja pozitivne klime za Josipovićevu pobjedu

Raščlanjujući rezultate ove ankete analitičari ukazuju da je riječ o očitim pokušajima stvaranja pozitivne klime za Josipovićevu pobjedu u prvom krugu.

-Zbrojimo li postotke potpore koji su u ovoj anketi dobili Jadranka Kosor, Milan Kujundžić, Vesna Balenović i Željka Markić, kao i najmanje polovicu potpore iskazane Milanu Bandiću, dolazimo do zaključka da se forsiranjem novih predsjedničkih kandidata iz HDZ-u sklone biračke baze izvadilo najmanje  8,4 posto glasova  –  tvrdi suradnik HRsvijeta Josip Zdunić.

Uz metodološke nedostatke u ovakvoj vrsti ankete, ukazuje i na posljednje izborne rezultate.

-Nije nikakva tajna da se ovakve ankete namjerno rade u urbanim sredinama tradicionalnim uporištima lijeve opcije, dok HDZ desetljećima najbolje rezultate bilježi u dijelovima Hrvatske gdje živi stanovništvo konzervativnog svjetonazora. Upravo tu treba tražiti i odgovor na pitanje zašto je HDZ na trojim posljednjim izborima dobio desetak i više posto u odnosu na rezultate predizbornih anketa – pojašnjava Zdunić.

>>Urotnički klub ‘16,7 posto’

ivo-josipovic-kolinda-izbori-120

IPSOS anketa, uzorak 1000

Smatra da upravo zbog toga Josipovićeve izglede navedene u anketama treba umanjiti najmanje za deset posto.

-Vodeći računa o tome što su pokazali posljednji izborni rezultati,  postotak potpore iskazan  Ivi Josipoviću treba umanjiti najmanje za desetak posto, a postotak HDZ-ovoj kandidatkinji uvećati za isto toliko. U tom slučaju dolazimo do stvarnih pokazatelja prema kojima Ivo Josipović uživa potporu oko 35 posto ispitanika a Kolinda Grabar Kitarović negdje iznad 41 posto – smatra Zdunić, te ističe kako je to realnost.

Josipovićevi PR stručnjaci razbijaju desnicu i desni centar

Tvrdi da se u Josipovićevom stožeru pribojavaju pobjede Kolinde Grabar Kitarović već u prvom krugu.

-Upravo zbog toga angažirani su PR stručnjaci koji vode  medijsku kampanju i fabriciraju ankete koje imaju za cilj razbiti desno biračko tijelo. To je ujedno i glavni razlog što se na sudjelovanje u predsjedničkoj utrci pokušava privoljeti Milan Kujundžić, Željka Markić, Jadranka Kosor, Vesna Balenović – smatra Zdunić te dodaje kako bi bez takvih igrokaza HDZ-ova predsjednička kandidatkinja ostvarila pobjedu već u prvom krugu predstojećih predsjedničkih izbora.

-Dodamo li stvarnom postotku nešto iznad 41 posto, kolika je realna potpora HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje, postotak od 8,4 posto koji su prema ovoj anketi međusobno podijelili Kosorica, Kujundžić, Markić i drugi onda dolazimo do zaključka da je riječ o potpori od skoro 50 posto što ujedno znači i pobjedu Kolinde Grabar Kitarović već u prvom krugu predsjedničkih izbora – ističe Zdunić, naglašavajući kako su upravo u tome skriveni motivi ovako postavljenih anketa i medijskih uradaka koje kreira Josipovićev PR tim.

-Nedvojbeno, moguće kandidature Kujundžića, Markić, Kosor, Balenović i ostalih kandidata s desnice, desnog centra i centra onemogućavaju pobjedu Kolinde Grabar Kitarović već u prvom krugu. Upravo u tome Josipovićev stožer i vidi svoju jedinu šansu. Stoga  su i kreirali sve ove igrokaze – zaključio je Zdunić.

R.Horvat/hrsvijet / Oprema:Kamenjar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Diljem BiH Hrvati obilježili žrtvu Vukovara i uspostave Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Paljenjem svijeća i molitvama diljem Bosna i Hercegovine obilježen je spomen na Vukovarsku žrtvu, ali i stradanje Hrvata u toj zemlji te uspostavu Hrvatske zajednice Herceg Bosne koja je utemeljena zbog obrane od predstojeće agresije istoga dana kada je i pao Vukovar.

Duž Vukovarske ulice u Mostaru građani su upalili svijeće, a svećenici iz crkve svetog Mateja nakon mise poveli su procesiju s upaljenim svijećama koja se u molitvi zaustavila ispred središnjeg križa za žrtve Vukovara. Priključili su im se ondje brojni Hrvati i vjernici te su se pomolili za žrtve ubijene 1991. u tome gradu na Dunavu.

Nakon molitve u Vukovarskoj ulici u Mostaru, mladež udruge Troplet je na brdu Humu iznad Mostara, podno Jubilejskog križa upalila 27 velikih svijeća odajući poštovanje žrtvi Vukovara i sjećanje na 27 godina od uspostave Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Diljem Bosne i Hercegovine noću na nedjelju i u samu nedjelju zapaljene su svijeće u sklopu akcije ‘Večer sjećanja’, a veliki broj Hrvata iz BiH otputovao je u Vukovar. Svijeće su zapaljene u Širokom Brijegu, Čapljini, Čitluku, Žepču, Orašju i brojnim drugim središtima.

Kako su priopćili iz Mladeži HDZ-a BiH koja je pokrenula akciju „Večer sjećanja“ je poseban događaj, osobito za Hrvate Bosne i Hercegovine, jer u vrijeme žrtve Grada Vukovara prije 27 godina krenula i borba za opstojnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

”Snaga i zajedništvo koje su tada pokazali hrvatski branitelji u obrani naših domova trebaju biti nit vodilja i na ponos svima nama koji se u „Večeri sjećanja“ prisjećamo zajedničke žrtve koju je hrvatski narod prošao prije 27 godina”, priopćili su iz te organizacije.

Predsjednik udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić istaknuo je da je Herceg Bosna 1991. godine osnovana u trenutku pada Vukovara i dok su trajali napadi tzv. JNA na Hrvatsku s područja Bosne i Hercegovine na što tadašnje vlasti nisu imale nikakva odgovora.

”S velikog područja BiH napadana je Republika Hrvatska, a odgovora na neke stvari, poput uništenja sela Ravno, jednostavno nije bilo i HVO i Herceg Bosna su se tu pojavili kao povijesna nužnost”, istaknuo je Šoljić.

Hrvati su odigrali ključnu ulogu za neovisnost Bosne i Hercegovine, a bošnjačka politika danas pokušava sotonizirati Herceg Bosnu, rekao je Šoljić koji u tome vidi hegemonističku želju za obespravljivanjem Hrvata.

“Bošnjacima i Sarajevu Herceg Bosna nije smetala dok su im Hrvati trebali. Kad je trebalo proglasiti neovisnu BiH, nije im smetala ni u državnom parlamentu niti na referendumu o neovisnosti BiH koji je uspio zahvaljujući Hrvatima”, rekao je Šoljić.

(Hina)

 

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari