Pratite nas

Josipovićev solo igrokaz po SAD-u kao primjer kako se ne smiju zastupati nacionalni interesi

Objavljeno

na

Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, u sklopu svoje posjete SAD-u, u srijedu je u Bijeloj kući razgovarao s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom. Razgovarali su o političkim, energetskim i regionalnim pitanjima, poglavito u kontekstu neizostavne ukrajinske krize.
Za hrvatske interese dva su pitanja ipak bila dominantna. Prvo je, stanje u svezi nacionalne naftne kompanije INA i sukobi koje, oko iste, hrvatska Vlada ima s MOL-om, a time i mađarskim državnim i političkim vodstvom. Međutim, stvari po Josipovića i Vladu Zorana Milanovića nisu ispale onakve kakve su to oni priželjkivali.

Naime, poradi američko-ruskog suparništva i antagonizma koje kulminira ukrajinskom krizom, Biden je izričito stao u zaštitu Americi ipak puno važnijeg strateškog partnera, a to je Mađarska. Zato je uvijenim diplomatskim rječnikom, ali koji je politički gledano vrlo jasan i rezolutan, Biden Josipoviću naglasio potrebu za “smirivanjem tenzija između dviju zemalja i potrebom za iznalaženje kompromisnoga riješenja koje će zadovoljiti obije strane”. Također je diplomatski pripomenuo Josipoviću kako nikakav ulazak ruskog kapitala nije poželjan jer “Hrvatska mora uvijek biti svjesna kojoj vojnoj i političkoj integraciji pripada”.

biden_josipovicI tako je predsjednik Josipović, poput namjesnika neke afričke kolonije, još jednom pognute glave slušao lekcije svoga gazde o tome što Hrvatska smije, a što ne smije činiti. Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta, kada nam se od Zapada stalno nameće kao nužnost štititi i europske i američke interese kroz naše odustajanje od unosnih projekata i investicija od strane njima nepouzdanih zemalja.

Mi to već više od jednog desetljeća činimo tj. odbijamo “nepouzdane” investicije, a zauzvrat imamo gospodarski kolaps, nestajanje strateške industrijske proizvodnje, agrarni slom, golemu stopu nezaposlenosti i odljev radno sposobnog stanovništva kao smrtni udarac i onako katastrofalnog demografskog stanja nacije. Ali naravno da Josipović tako nešto neće pitati jer njega za narod i državu nije niti briga. On je tu gdje je upravo radi osiguranja tuđih interesa, a za one hrvatske, koga briga.
Drugo pitanje interesantno za Hrvatsku bilo je ono o stanju u regiji, poglavito BiH. Tako je g. Biden opet Josipoviću napomenuo važnost provođenja izbora u BiH po starom, za hrvatski narod pogubnom i krajnje nepravednom izbornom zakonu. Taj zakon SAD za sada nema namjeru razmatrati, a to znači niti mijenjati, što opet znači nastavak agonije Hrvata kojima će Bošnjaci ponovno birati njihove političke predstavnike.

Ne vjerujem osobno da je Josipović po tome pitanju išta učinio, odnosno da je barem upozorio Bidena na neprihvatljivost takvoga stanja u susjednoj nam zemlji, u kojoj su Hrvati, svidjelo se to njima ili ne, ipak Ustavom navedeni kao jednakopravan i konstitutivan narod.

Što se tiče našega okružja, g. Biden je naglasio važnost uloge Hrvatske kao lokomotive regije, koja će u svim pitanjima pomagati svojim susjedima i olakšati im pregovaračke procese glede njihovog što bržeg ulaska u euroatlantske integracije. Josipović mu sigurno na navedene zahtijeve nije odgovorio kako bi možda bilo puno primjerenije i učinkovitije da gospodarski i politički znatno jače zemlje, poput primjerice Italije, budu lokomotiva gospodarskog i političkog razvoja čitave regije, jer je sama Hrvatska po stanju svoga gospodarstva ali i stanju demokracije i medijskih i drugih sloboda, u poziciji konjske zaprege čiji su konji na izdisaju. Dakle, gledati na Hrvatsku kao na lokomotivu razvoja susjedne sirotinje je i groteskno i licemjerno jer nama bi prvima trebalo pružiti svekoliku pomoć kao vjernoj članici euroatlantskih integracija, a da bismo potom mi mogli pomagati drugima. Ali što o tome zna, ili bolje rečeno, što je za to briga našeg vrlog predsjednika Josipovića.

Čitav ovaj Josipovićev američki igrokaz hrvatskoj državi neće donijeti baš nikakvu korist, jer sve što je on Amerikancima danas ponudio, od ulaganja u energetski sektor, do turizma, Amerikanci su znali i prije njegovog dolaska. Glavni cilj Josipovićeve posjete ipak nije bio ostvaren. U SAD je išao isključivo u sklopu vlastite promidžbe za nadolazeću predsjedničku kampanju. S tim u svezi žarko je želio i do zadnjega trenutka vjerovao u svoj susret sa svojim “Bogom” Barakom Obamom. Obama ga je, kao što sada to znamo, hladno zaobišao iako mu je Josipović došao gotovo pod noge, u samu Bijelu kuću. Je li pri tom zakazala hrvatska diplomacija, sada više nije bitno. Ali ako je i zakazala, osobno sam joj zahvalan jer nećemo morati svjedočiti Josipovićevom dodvorničkom prenemaganju i rastezanju njegovog podaničkog osmjeha koje bi se danima razvlačilo po Radmanovoj dalekovidnici.

Zoran Meter/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Talijanske vlasti zaplijenile brod sa 49 migranata, a posadi prijeti optužnica za poticanje ilegalne migracije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Talijanske vlasti naredile su zapljenu broda Mare Jonio sa 49 migranata, koji je u utorak uplovio u luku na otoku Lampedusa.

Brod Mare Jonio nevladine organizacije Mediterranea spasio je 49 migranata u ponedjeljak sa gumenog čamca 78 kilometara od libijske obale. Protiv posade broda državni tužitelji su pokrenuli istragu zbog mogućeg poticanja ilegalne migracije.

“U Italiji sada imamo vladu koja razumije što su granice i koja se brine da se poštuju zakoni, posebno oni koji se tiču krijumčara ljudima. Migrantima će biti osigurana hrana, medicinska pomoć i druge potrepštine, ali što se mene tiče oni neće ući u Italiju”, kazao je u utorak talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.

Salvini je optužio nevladinu organizaciju Mediterranea da je počinila kazneno djelo poticanja ilegalne migracije. On tvrdi da su članovi Mediterranee spriječili libijsku obalnu stražu u spašavanju migranata, koja bi ih vratila na libijsku obalu.

“Također, posada broda Mare Jonio oglušila se na zapovijedi talijanske granične policije da ne ulaze u talijanske vode, te su se zaputili prema Lampedusi, umjesto da krenu prema Tunisu ili Libiji, koji su bliže negoli Lampedusa”, kazao je ministar Salvini, dodavši kako očekuje da posada broda bude uhićena.

Otok Lampedusa udaljen je 205 km od Sicilije, a 113 km od Tunisa.

(Hina)

 

Salvini: Talijanske luke jesu i ostaju zatvorene za migrante

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudova danas će izreći pravomoćnu presudu Karadžiću

Objavljeno

na

Objavio

Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći će u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.

Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.

Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.

Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

(Hina)

 

Krvnici Karadžić i Mladić žderu prasetinu u Haagu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari