Pratite nas

Josipovićev solo igrokaz po SAD-u kao primjer kako se ne smiju zastupati nacionalni interesi

Objavljeno

na

Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, u sklopu svoje posjete SAD-u, u srijedu je u Bijeloj kući razgovarao s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom. Razgovarali su o političkim, energetskim i regionalnim pitanjima, poglavito u kontekstu neizostavne ukrajinske krize.
Za hrvatske interese dva su pitanja ipak bila dominantna. Prvo je, stanje u svezi nacionalne naftne kompanije INA i sukobi koje, oko iste, hrvatska Vlada ima s MOL-om, a time i mađarskim državnim i političkim vodstvom. Međutim, stvari po Josipovića i Vladu Zorana Milanovića nisu ispale onakve kakve su to oni priželjkivali.

Naime, poradi američko-ruskog suparništva i antagonizma koje kulminira ukrajinskom krizom, Biden je izričito stao u zaštitu Americi ipak puno važnijeg strateškog partnera, a to je Mađarska. Zato je uvijenim diplomatskim rječnikom, ali koji je politički gledano vrlo jasan i rezolutan, Biden Josipoviću naglasio potrebu za “smirivanjem tenzija između dviju zemalja i potrebom za iznalaženje kompromisnoga riješenja koje će zadovoljiti obije strane”. Također je diplomatski pripomenuo Josipoviću kako nikakav ulazak ruskog kapitala nije poželjan jer “Hrvatska mora uvijek biti svjesna kojoj vojnoj i političkoj integraciji pripada”.

biden_josipovicI tako je predsjednik Josipović, poput namjesnika neke afričke kolonije, još jednom pognute glave slušao lekcije svoga gazde o tome što Hrvatska smije, a što ne smije činiti. Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta, kada nam se od Zapada stalno nameće kao nužnost štititi i europske i američke interese kroz naše odustajanje od unosnih projekata i investicija od strane njima nepouzdanih zemalja.

Mi to već više od jednog desetljeća činimo tj. odbijamo “nepouzdane” investicije, a zauzvrat imamo gospodarski kolaps, nestajanje strateške industrijske proizvodnje, agrarni slom, golemu stopu nezaposlenosti i odljev radno sposobnog stanovništva kao smrtni udarac i onako katastrofalnog demografskog stanja nacije. Ali naravno da Josipović tako nešto neće pitati jer njega za narod i državu nije niti briga. On je tu gdje je upravo radi osiguranja tuđih interesa, a za one hrvatske, koga briga.
Drugo pitanje interesantno za Hrvatsku bilo je ono o stanju u regiji, poglavito BiH. Tako je g. Biden opet Josipoviću napomenuo važnost provođenja izbora u BiH po starom, za hrvatski narod pogubnom i krajnje nepravednom izbornom zakonu. Taj zakon SAD za sada nema namjeru razmatrati, a to znači niti mijenjati, što opet znači nastavak agonije Hrvata kojima će Bošnjaci ponovno birati njihove političke predstavnike.

Ne vjerujem osobno da je Josipović po tome pitanju išta učinio, odnosno da je barem upozorio Bidena na neprihvatljivost takvoga stanja u susjednoj nam zemlji, u kojoj su Hrvati, svidjelo se to njima ili ne, ipak Ustavom navedeni kao jednakopravan i konstitutivan narod.

Što se tiče našega okružja, g. Biden je naglasio važnost uloge Hrvatske kao lokomotive regije, koja će u svim pitanjima pomagati svojim susjedima i olakšati im pregovaračke procese glede njihovog što bržeg ulaska u euroatlantske integracije. Josipović mu sigurno na navedene zahtijeve nije odgovorio kako bi možda bilo puno primjerenije i učinkovitije da gospodarski i politički znatno jače zemlje, poput primjerice Italije, budu lokomotiva gospodarskog i političkog razvoja čitave regije, jer je sama Hrvatska po stanju svoga gospodarstva ali i stanju demokracije i medijskih i drugih sloboda, u poziciji konjske zaprege čiji su konji na izdisaju. Dakle, gledati na Hrvatsku kao na lokomotivu razvoja susjedne sirotinje je i groteskno i licemjerno jer nama bi prvima trebalo pružiti svekoliku pomoć kao vjernoj članici euroatlantskih integracija, a da bismo potom mi mogli pomagati drugima. Ali što o tome zna, ili bolje rečeno, što je za to briga našeg vrlog predsjednika Josipovića.

Čitav ovaj Josipovićev američki igrokaz hrvatskoj državi neće donijeti baš nikakvu korist, jer sve što je on Amerikancima danas ponudio, od ulaganja u energetski sektor, do turizma, Amerikanci su znali i prije njegovog dolaska. Glavni cilj Josipovićeve posjete ipak nije bio ostvaren. U SAD je išao isključivo u sklopu vlastite promidžbe za nadolazeću predsjedničku kampanju. S tim u svezi žarko je želio i do zadnjega trenutka vjerovao u svoj susret sa svojim “Bogom” Barakom Obamom. Obama ga je, kao što sada to znamo, hladno zaobišao iako mu je Josipović došao gotovo pod noge, u samu Bijelu kuću. Je li pri tom zakazala hrvatska diplomacija, sada više nije bitno. Ali ako je i zakazala, osobno sam joj zahvalan jer nećemo morati svjedočiti Josipovićevom dodvorničkom prenemaganju i rastezanju njegovog podaničkog osmjeha koje bi se danima razvlačilo po Radmanovoj dalekovidnici.

Zoran Meter/dnevno.hr

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Sabor će danas raspraviti uredbu EU-a koja bi trebala pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti korisnika genetskih resursa, a nakon toga trebalo bi uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, želi se pridonijeti pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog Kluba zastupnika HSS-a o izmjeni uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. HSS traži povećanje rudne rente s dosadašnjih deset posto na 12 posto, te da se njezina raspodjela bude takva da pet posto ostvaruju gradovi, odnosno općine, pet posto županije, a dva posto bi išlo u državni proračun, piše Hina.

Željko Glasnović  želio je progovoriti o situaciji u školstvu.

“Kakvog čovjeka proizvodi hrvatski obrazovni sustav? Došla je ekipa, tu njih 60 ekonomista. Ja ih pitam jeste li ikad čitali The Economist?

Možda je jedan digao ruku. Što je s društvenim znanostima, političkim naukama, poviješću?

Tko kreira taj program u školama? Bloger Krule i Baba Vanga, ja ne znam više. Pitam ljude jeste li čitali ‘Sukob civilizacija’ od Huntingtona. To je danas temeljno štivo, to se danas događa. Imamo tu mantru da se trebamo baviti budučnošću, a ne prošlošću.

U SAD-u je budžet za vojsku 590 milijardi dolara. Ljudi ne poznaju povijesti. Zna li netko tko je Mate Dukovac, Mijo Drvarić ili Stipe Javor? Ljudi nemaju pojma o tome.

Tko je kriv za brisanje kolektivne memorije? Krivi su drugovi koji sjede ovdje. Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata. Ja se bojim za ovu državu.

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari