Pratite nas

Josipovićev solo igrokaz po SAD-u kao primjer kako se ne smiju zastupati nacionalni interesi

Objavljeno

na

Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, u sklopu svoje posjete SAD-u, u srijedu je u Bijeloj kući razgovarao s američkim potpredsjednikom Joe Bidenom. Razgovarali su o političkim, energetskim i regionalnim pitanjima, poglavito u kontekstu neizostavne ukrajinske krize.
Za hrvatske interese dva su pitanja ipak bila dominantna. Prvo je, stanje u svezi nacionalne naftne kompanije INA i sukobi koje, oko iste, hrvatska Vlada ima s MOL-om, a time i mađarskim državnim i političkim vodstvom. Međutim, stvari po Josipovića i Vladu Zorana Milanovića nisu ispale onakve kakve su to oni priželjkivali.

Naime, poradi američko-ruskog suparništva i antagonizma koje kulminira ukrajinskom krizom, Biden je izričito stao u zaštitu Americi ipak puno važnijeg strateškog partnera, a to je Mađarska. Zato je uvijenim diplomatskim rječnikom, ali koji je politički gledano vrlo jasan i rezolutan, Biden Josipoviću naglasio potrebu za “smirivanjem tenzija između dviju zemalja i potrebom za iznalaženje kompromisnoga riješenja koje će zadovoljiti obije strane”. Također je diplomatski pripomenuo Josipoviću kako nikakav ulazak ruskog kapitala nije poželjan jer “Hrvatska mora uvijek biti svjesna kojoj vojnoj i političkoj integraciji pripada”.

biden_josipovicI tako je predsjednik Josipović, poput namjesnika neke afričke kolonije, još jednom pognute glave slušao lekcije svoga gazde o tome što Hrvatska smije, a što ne smije činiti. Da je kojim čudom Josipović pravi državnik i zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, kao minimum onoga što mu njegova dužnosnička pozicija nalaže, bilo bi upitati g. Bidena što to nama SAD donosi, i to kao hitne mjere, u smislu investicija i otvaranja novih radnih mjesta, kada nam se od Zapada stalno nameće kao nužnost štititi i europske i američke interese kroz naše odustajanje od unosnih projekata i investicija od strane njima nepouzdanih zemalja.

Mi to već više od jednog desetljeća činimo tj. odbijamo “nepouzdane” investicije, a zauzvrat imamo gospodarski kolaps, nestajanje strateške industrijske proizvodnje, agrarni slom, golemu stopu nezaposlenosti i odljev radno sposobnog stanovništva kao smrtni udarac i onako katastrofalnog demografskog stanja nacije. Ali naravno da Josipović tako nešto neće pitati jer njega za narod i državu nije niti briga. On je tu gdje je upravo radi osiguranja tuđih interesa, a za one hrvatske, koga briga.
Drugo pitanje interesantno za Hrvatsku bilo je ono o stanju u regiji, poglavito BiH. Tako je g. Biden opet Josipoviću napomenuo važnost provođenja izbora u BiH po starom, za hrvatski narod pogubnom i krajnje nepravednom izbornom zakonu. Taj zakon SAD za sada nema namjeru razmatrati, a to znači niti mijenjati, što opet znači nastavak agonije Hrvata kojima će Bošnjaci ponovno birati njihove političke predstavnike.

Ne vjerujem osobno da je Josipović po tome pitanju išta učinio, odnosno da je barem upozorio Bidena na neprihvatljivost takvoga stanja u susjednoj nam zemlji, u kojoj su Hrvati, svidjelo se to njima ili ne, ipak Ustavom navedeni kao jednakopravan i konstitutivan narod.

Što se tiče našega okružja, g. Biden je naglasio važnost uloge Hrvatske kao lokomotive regije, koja će u svim pitanjima pomagati svojim susjedima i olakšati im pregovaračke procese glede njihovog što bržeg ulaska u euroatlantske integracije. Josipović mu sigurno na navedene zahtijeve nije odgovorio kako bi možda bilo puno primjerenije i učinkovitije da gospodarski i politički znatno jače zemlje, poput primjerice Italije, budu lokomotiva gospodarskog i političkog razvoja čitave regije, jer je sama Hrvatska po stanju svoga gospodarstva ali i stanju demokracije i medijskih i drugih sloboda, u poziciji konjske zaprege čiji su konji na izdisaju. Dakle, gledati na Hrvatsku kao na lokomotivu razvoja susjedne sirotinje je i groteskno i licemjerno jer nama bi prvima trebalo pružiti svekoliku pomoć kao vjernoj članici euroatlantskih integracija, a da bismo potom mi mogli pomagati drugima. Ali što o tome zna, ili bolje rečeno, što je za to briga našeg vrlog predsjednika Josipovića.

Čitav ovaj Josipovićev američki igrokaz hrvatskoj državi neće donijeti baš nikakvu korist, jer sve što je on Amerikancima danas ponudio, od ulaganja u energetski sektor, do turizma, Amerikanci su znali i prije njegovog dolaska. Glavni cilj Josipovićeve posjete ipak nije bio ostvaren. U SAD je išao isključivo u sklopu vlastite promidžbe za nadolazeću predsjedničku kampanju. S tim u svezi žarko je želio i do zadnjega trenutka vjerovao u svoj susret sa svojim “Bogom” Barakom Obamom. Obama ga je, kao što sada to znamo, hladno zaobišao iako mu je Josipović došao gotovo pod noge, u samu Bijelu kuću. Je li pri tom zakazala hrvatska diplomacija, sada više nije bitno. Ali ako je i zakazala, osobno sam joj zahvalan jer nećemo morati svjedočiti Josipovićevom dodvorničkom prenemaganju i rastezanju njegovog podaničkog osmjeha koje bi se danima razvlačilo po Radmanovoj dalekovidnici.

Zoran Meter/dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Predsjednik Sabora dobio i odbio zahtjev braniteljskih udruga za sjednicom o Pupovcu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Hrvatskog sabora, odnosno njegov Ured, dobio je zahtjev da se održi tematska sjednica o djelovanju saborskog zastupnika Milorada Pupovca (SDSS), ali će to zasigurno biti odbijeno, neslužbeno se doznaje u srijedu poslijepodne.

Tako formuliran zahtijev u kojemu se traži izravna rasprava o pojedinom zastupniku sasvim sigurno se neće uvrstiti u saborski dnevni red, jer bi to presedan i jer bi to bilo nedemokratski, poručuju iz Ureda.

Zahtjev za tematsku sjednicu poslale su udruge specijalne policije i veterana hrvatskih gardijskih postrojbi koje podržavaju i za 13. listopada najavljeni prosvjed u Vukovaru zbog neprocesuiranja ratnih zločina te traže Pupovčevo očitovanje o Domovinskom ratu i Oluji.

Braniteljske udruge SDSS-ovu zastupniku zamjeraju i što je na Dan Domovinske zahvalnosti, 5. kolovoza bio na skupu u Bačkoj Palanki za srpske žrtve Oluje, na kojem je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjednačio Hrvatsku s nacističkom Njemačkom.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Zekanović: Volio bih da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović izjavio je u srijedu u Saboru kako bi volio da imamo predsjednika Vlade koji je malo više Hrvat, a malo manje Europljanin, premijera Andreja Plenkovića nazvao je ‘slučajnim premijerom’ te je pozivao na nove parlamentarne izbore.

„Da su glasači HDZ-a znali koga će za premijera postaviti, Plenkoviću ne bi dali povjerenje … S uspjehom bilo koje od dviju referendumskih incijativa – (Istina o Istanbulskoj i Narod odlučuje) premijer Andrej Plenković odlazi u povijest pa nije čudno da na ovakav način odugovlačenjem prebrojavanja glasova nastoji osporiti volju građana”, ustvrdio je Zekanović u saborskoj slobodnoj raspravi.

Prema njegovom mišljenju – ‘vrijeme za izbore da se vidi tko je gdje’.

Podsjetivši kako je APIS dobio nalog za provjeru potpisa prikupljenih u referendumskoj inicijativi, Zekanović je rekao da je upravo APIS ranije prozivao i nekadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, zbog sumnje u malverzacije na izborima.

Zekanović je kazao da nitko nema ništa protiv provjere potpisa, ali je upitao zašto se ‘ne vjeruje tisućama volontera koji su prikupljali potpise’.

Bunjac: Hrvatska brodogradnja broji zadnje dane

Zastupnik Živog zida Branimir Bunjac ustvrdio je, pak, da hrvatska brodogradnja ‘broji svoje zadnje dane’, dodavši kako je moguće da su brodogradilišta postala osobni projekt nekolicine političara nesposobnih za bilo što „osim za muljaže ispod stola”.

„Hrvatska kao pomorska zemlja treba brodogradnju kao polugu razvoja gospodarstva”, dodao je Bunjac.

Predlaže i formiranje ekspertnog tima, bez uplitanja politike, koji bi u 90 dana trebao donijeti program restruktururanja, okvirne planove rada za idučih pet godina te definirati mjere za tehnološku objavu i racionalizaciju poslovanja pojedinog brdogradilišta.

HSU-ov Silvano Hrelja u slobodnoj raspravi upozorio je na nedavni slučaj raskidanja dopunskog zdravstvenog osiguranja od strane privatne osiguravajuće kuće jer im je pacijent stvorio velike troškove te je osiguravatelju neisplativ.

Resorni ministar trebao je reagirati na tu praksu jer je takav postupak nedopustiv, ocijenio je Hrelja dodavši da se takve pojave sutra mogu proširiti “kao zaraza komaraca sa Zapadnog Nila”.

(Hina)

Zekanović: Hrvatskoj treba hrvatski Orban, a nažalost ne vidim ni O od Orbana

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari