Pratite nas

Vijesti

Josipovićeva politika odumiranja naroda

Objavljeno

na

Oni koji odluče svoj glas dati Ivi Josipoviću trebali bi znati kako svojim glasom biraju ubraznu smrt vlastitoga naroda. Naime, ako bi se zadržali samo dosadašnji depopulacijski trendovi, još bi jedan Josipovićev mandat od pet slijedećih godina, čak i u najoptimističnijim prognozama odnio novih 175.000 Hrvata, što bi kao posljedica Josipovićeva desetgodišnjega vladanja Hrvatskom rezultiralo nestankom od oko 350.000 Hrvata

[dropcap color=”#595959″ font=”0″]U[/dropcap] Hrvatskoj se svake godine rodi 10.000 djece manje nego što ljudi umre, a godišnje državu napusti gotovo 25.000 ljudi u najvitalnijoj dobi. Trend napuštanja vremenom će se sve više pojačavati pa kad se zbroje ovi porazni podatci u zadnjih pet godina, odnosno u mandatu sadašnjega predsjednika države Ive Josipovića, Hrvatska je izgubila 175.000 ljudi, što je grad veličine gotovo jednoga Splita.

Začuđuje činjenica da Josipović u svom izbornom programu za novi mandat predsjednika države ne prepoznaje problem sustavne depopulacije, koja već sutra prijeti znatnim nedostatkom radne snage.

Koliko je poznato Josipivić je uglavnom izbjegavao komentare sustavnih i višegodišnjih upozorenja hrvatskih demografa i Crkve o demografskoj katastrofi hrvatskoga naroda, a premda je pokrivitelj kojekavih manifestacija, nije bio zainteresiran ni za cijeli niz skupova i okruglih stolova koji su se bavili problemima hrvatske depopulacije.

Tek se prije koju godinu dana uzgred spomenuo ključnoga pitanja hrvatske budućnosti, založivši se pritom, umjesto rađanja i zaustavljanja iseljavanja mladih i obrazovanih ljudi za, kako je rekao, “razumnu i pametnu” imigracijsku politiku, požalivši pritom što Hrvatska gotovo i nema imigracijske politike.

Demografska politika nije samo pitanje biloškoga opstanka i budućnosti jednoga naroda, jer njezin nedostatk donosi cijeli niz katastrofalnih gospodarskih i socijalnih posljedaka, koji se teško mogu riješiti isključivo imigracijskom politikom.

Josipovićeva pak reakcija na upozorenja uglednih demografa o potrebi dugoročne pronatalitetne politike, sažeta u rečenici, kako “novo (useljeno) stanovništvo nije ono koje će pokvariti hrvatsku krv”, cinična je poruka iz staroga arsenala jugoslavenskih nacionalista, koji svaku hrvatsku zabrinutost za budućnost vlastitoga naroda, žele svesti na polje rasističke ideologije, kao da će na taj način riješiti problem.

Naime, svakoj doseljenoj skupini ili pojedincima potrebno je određeno vrijeme za prilagodbu, učenje jezika pa i osiguranje osnovnih životnih uvjeta, što se može financirati isključivo iz ionako osiromašena državnoga proračuna.

Te poteškoće odnedavno osjeća, na primjer i Velika Britanija, koja se, zbog sve većih državnih troškova za imigrante, u Bruxellesu protivi dosadašnjoj imigracijskoj politici Europske unije, a ne krvnim zrncima pojedinih imigranatskih skupina.

Ako se ne bi radilo o jednoj vrsti proračunate i morbidne politike, kojoj je cilj smanjenje broja hrvatske populacije, kao što su to u poraću organizirano provodile jugoslavenske komunističke vlasti, onda su začuđujući i nerazumni potezi sadašnjega režima, koji umjesto potpore rađanju djece, pokušava nametnuti jednu vrstu uniformirane industrije pobačaja u hrvatskim bolnicama.

Pritom čak dovodi u pitanje i liječničku savjest pa zaobilaznim putem upravo savjesne liječnike prisiljava da u protivnom, ako sami ne sudjeluju u abortusu, moraju pak pronaći one koji su to spremni učiniti.

Više od te etičke nastranosti zabrinjavaju pojedini politički pristaše Ive Josipovića, koji poput saborske zastupnice Mirele Holy traže da se abortusi stimuliraju dodatcima na plaću ginekologa.

Aktualni predsjednik države ne mora dijeliti istovjetna etička stajališta s kršćanskim vjernicima svoje zemlje da bi u ovoj inicijativi svoje zastupnice mogao prepoznati poticanje kulture smrti, koja je, uz gospodarsku, socijalnu i moralnu krizu, dobrim dijelom i uzrok sadašnje hrvatske depopulacije.

Oni pak koji se odluče svoj glas dati za produžetak još jednoga mandata Ivi Josipoviću trebali bi znati kako svojim glasom biraju ubraznu smrt vlastitoga naroda.

Naime, ako bi se zadržali samo dosadašnji depopulacijski trendovi, još bi jedan Josipovićev mandat od pet slijedećih godina, čak i u najoptimističnijim prognozama odnio novih 175.000 Hrvata, što bi kao posljedica Josipovićeva desetgodišnjega vladanja Hrvatskom rezultiralo nestankom od oko 350.000 Hrvata.

Tako bi filozofija odumiranja države u hrvatskoj varijanti Josipovićeve politike dobila svoju novu komunističku inačicu o odumiranju naroda.

Najavljeni paket ustavnih promjena, kojim se ukidaju županije, a ustrojavaju regije, očito predviđa stvaranje preduvjeta za rastrojavanje sadašnje Hrvatske. Isticanje pak “vrlo kompleksnoga regionalnog identiteta”, kako to navodi Tonino Picula na predstavljanju Josipovićeva predizbornoga programa, s druge strane Hrvatsku veže prema balkanskom susjedstvu, za čiju je buduću “harmonizaciju prostora” sljedećih pet godina zadužen Ivo Josipović. Iz perspektive harmonije toga srpskohrvatskog prostora može se lakše razumjeti, premda ne i opravdati, sustavna provedba tragične hrvatske nacionalne depopulacije, koju očito provodi SDP-ov predsjednički kandidat Ivo Josipović.

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari