Pratite nas

Komentar

Josipoviću, na kojoj si ti razini?

Objavljeno

na

Kažu da je jedan znanstvenik rekao: “Kad hoćeš pročitati nešto znanstveno, zaviri u Bibliju.“

Pretpostavljam da je čovjek razumio i znao čitati biblijsko štivo. Poznavanje alegorijskog i metaforičkog jezika je preduvjet da bi postao znanstvenik na nekom nivou. Kada su Newtona upitali što on misli po čemu će biti zabilježen u svjetskoj povijesti on je odgovorio – naravno, po svojim teološkim djelima. Naime, Isaac Newton je dobar dio svoga života posvetio teologiji. Pa zar ne bi bilo logično da te svijet pamti po klasičnoj mehanici kojoj si tvorac? – uslijedilo je pitanje. Jedino ako svijet krene u totalno krivom smjeru – odgovorio je Isaac.

josipovic1– Znanstveno se istraživanje temelji na pretpostavci da su svi događaji uključujući i ljudsko djelovanje određeni prirodnim zakonima, međutim, moramo priznati da naše stvarno poznavanje tih prirodnih zakona je samo jedan nepotpun dio cjeline tako da na kraju krajeva vjerovanje u postojanje fundamentalnih sveobuhvatnih zakona također počiva na nekoj vrsti vjere.
– Svatko ozbiljan angažiran bavljenjem znanošću postaje uvjeren da prirodni zakoni odaju postojanje duha daleko superiornijeg čovjeku i moramo se osjećati poniznim kad ga suočimo s našim skromnim mogućnostima, zato bavljenje znanošću vodi religioznim osjećajima.
– Moje je mišljenje da svako dublje razmišljanje u području znanosti izvire iz dubokog religioznog osjećaja.
Tako je govorio Albert Einstein.

– Znanost ne stoji u opreci sa religijom, što više, prava znanost vodi k Bogu. A ovako ga je upotpunio Alojzije Stepinac.

Sad ću vam iznijeti nekoliko znanstvenih podataka koje prije dva dana pročitah i koji me potresoše do temelja.

Čovjek se stoji od cca milijun bilijardi bioloških stanica i svaka od njih ima po jedan genom koji se sastoji od 24 kromosoma. Šifra jednog genoma sadrži oko 3 milijarde znakova. Dakle, za proknjiženje šifre smo jednog genoma potrebno je oko 1000 knjiga gusto tipkanih stranica po 1000 listova. Da bi se cijeli čovjek „genomski“ proknjižio potrebno je više knjiga nego li ih trenutno svijet posjeduje.

mesic1Iščitavanjem ljudskog genoma znanstvenici su otkrili tek 1.4% njegova značenja a sve ostalo je, dakle 98,6%, nazvano genomskim smećem, jer mu nisu spoznali smisao. Međutim, najnovija istraživanja potvrđuju da je taj ogromni postotak zapravo ključan čimbenik u svim segmentima životnog postojanja. Naime, radi se o svojevrsnim regulatorima koji su nevjerojatno međusobno povezani. Unutar tih regulatora pretpostavljaju znanstvenici da je prisutan subordinalan sustav u kojem dakako i iznad trenutno poznatih regulatora postoje nadregulatori koji kontroliraju rad “niže rangiranih”.
Izgledat će ne povezano ovo čim ću nastaviti, međutim…
Ljudski mozak se sastoji od oko 100 milijardi električnih elemenata zvanih neuroni. Svaki od njih je svojevrstan kondenzator. Sve savršeno funkcionira (osim kod Josipovića i Milanovića). Svaki neuron je direktno povezan sa oko 5 000 drugih neurona. Izmjenom samo jednog principa funkcioniranja može biti trenutni uzrok ljudske katastrofe.

Potvrđuju li ove znanstvene spoznaje postojanje Boga? To treba pitati Josipovića i Mesića.
Pokušaj da se matematički izračuna mogućnost ovakvog nastanka savršenih zakona donio je rezultat 0. Kako? Evo ovako. Nastanak svemira bi se mogao staviti u okvir od nekih 15 milijardi godina. Nastanak zemlje se stavlja u okvire od 4 milijarde godina, a vrijeme vjerojatnosti koje je potrebno da se ovakva zakonitost slučajno realizira i to pod velikim AKO iznosi više od bilijun milijardi godina. Dakle rezultat je = 0.

Sveti Pavao je rekao:”Sam lud čovjek može reći da nema Boga”.

majmun1Očito je, da sve naše znanje jest nešto poput znanja školske djece. Moguće je da ćemo sutra znati malo više nego danas, ali stvarnu prirodu znanja nećemo nikada saznati, reče nekoć Anstein. Ovo bi značilo u konačnici da nije cilj saznati što određeni zakoni unutar sebe sadrže već upoznati Tvorca ovakve savršenosti.

Za kraj. Uspoređujući razotkriveni genom od 1,4 % kod čovjeka i čipanze utvrđeno je da se razlikuju u jedva 2% poznate sadržajnosti,međutim, kod čimpanze ne postoje cijeli nizovi regulatora i nadregulatornih veza što jasno ukazuje da niti je čovjek mogao nastati iz čimpanze a niti čimpanza iz čovjeka.

I vi se sad pitate čemu ovakav naslov „mom znanstvenom“ izlaganju. Vrlo jednostavno. Kroz svu vječnost postojanja, jedino se u hrvatskoj politici dogodio stvaralački presedan pri čemu je iz čovjeka proizišao čimpanza, tomu je primjer drugi predsjednik RH. Pokušaj da iz čimpanze proiziđe čovjek jest primjer Josipovićeva grčenja da ostane predsjednikom u drugom mandatu. Ako se već dogodio presedan, ovakva slučajnost je i u determinističkom kaosu više neizvediva. Prema tomu, shvati Josipoviću, ti si tek jedan neuspjeli pokušaj i ostaješ tamo gdje jesi. Rezultat je = 0 i nema drugog mandata. Ipak, ključno je pitanje, na kojoj smo mi razini kao narod kad smo si priuštili tri za redom povijesno promašena biranja.

Ante Mamić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: Jesu li parazitske udruge štetnije od parazitskih stranaka?

Objavljeno

na

Objavio

Kako je moguće da isti koji su zagovarali skidanje parazitskih udruga s proračuna Ministarstva kulture (što je sjajno) neumoljivo zagovaraju financiranje stranaka iz državnog proračuna? Gdje je uopće razlika?

Jesu li parazitske udruge štetnije od parazitskih stranaka? I ako se udruga treba financirati svojim aktivnostima kroz tržište, zašto stranka ne bi trebala?

Pogotovo su zanimljivi “politički Hrvati” koji kao ne žele financirati Vedranu Rudan, Markovinu i slične kroz udruge, ali se zato otimaju da ostanu u sustavu u kojem su prisiljeni plaćati Nenada Stazića, Vesnu Pusić ili Milorada Pupovca kroz njihove stranke. Genijalno.

 

Marijan Knezović: O nekim se stvarima očito ne smije pričati na većim razinama

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Mirjana Hrga: Uvijek su me fascinirali ti ljudi ‘odozdola’. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života…

Objavljeno

na

Objavio

Jučerašnji događaj ‘Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine’ na svome facebook profilu prokomentirala je Mirjana Hrga, savjetnica Predsjednice Republike Hrvatske za strateške politike, odnose s Hrvatskim saborom i Vladom Republike Hrvatske…

Ovaj sunčan i lijep dan posebno veselim učinili su Hrvati Bosne i Hercegovine. Potegnuli su iz Hercegovine, Sarajeva, Središnje Bosne, Posavine da se susretnu s Predsjednicom RH.

Meni je ovo druženje bilo posebno drago. I moji su “odozdola”, i meni je “dolje” kuća. I ja volim svoj viganj, svoje Livanjsko polje, svoju jarugu…ma sve.

Nema više dede i bake, otjerao ih rat kao i “obvezu” da odeš barem jedanput, ljeti, za Svetog Antu ili Svetu Anu kad se gleda “tko je svojima došao”.

Nisam nikada prestala osjećati taj kamen, taj miris, tu ljepotu…Treba mi mrvica da me vrati…

Sudbina je htjela da me poslom vrati na više od pola desetljeća u tu zemlju. S putovnicom.

Bilo je to veliko iskustvo. Upoznala sam svoje prijatelje, “Ne-hrvate”, koji imaju neku svoju priču, neka svoja nadanja, ali i oni dijele istu ljubav.

Uvijek su me fascinirali ti ljudi “odozdola”. Što god ih zadesilo, ne izgube strast života. Ostaju pristupačni. S njima uvijek, i kad si posve osamljen, možeš baciti neku “šuplju”.

Ne boje se komunikacije. Ne boje se da im se smiju oči. Ne boje se da budu svoji. I ne vole da ih poništavaš. Da ih “pakiraš”. S koje god “strane” bili.

Ajde sve danas nekako…I fratar koji super pjeva, i glazbenici iz Nove Bile, ali kada su izašle četiri djevojčice da zapjevaju gangu koju ni dan danas ne shvaćam, srce mi je zarobila čista sreća.

Ta jedna mala, prva slijeva, koja izgleda kao hajduk i vodi gangu, neustrašiva, bistra pogleda i mangupskog stava vratila mi je slike djetinjstva. Ljeta na kamenu, spaljenoj travi, gdje se družiš s ovcama i “hvataš” zmije…

Ta mladost koja je danas došla, ti mladići i djevojke. Lijepi, sređeni, dostojanstveni, ponosni…

Bez namjere da ostave dojam. Jer oni su to što jesu. Baš su mi uljepšali dan – napisala je Hrga.

 

Kolinda Grabar Kitarović: Hrvatsko zajedništvo i snažna Hrvatska – to je cilj moje politike!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari