Pratite nas

BiH

Joško Klisović: Pokušaj unitarizacije BiH koji zagovara bošnjačka SDA vodio bi sukobima

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, SDP-ov zastupnik Joško Klisović ocijenio je kako bi pokušaj unitarizacije Bosne i Hercegovine kako je to predložila vodeća bošnjačka Strana demokratske akcije (SDA) u kojoj bi tamošnji Hrvati izgubili konstitutivnost vodila u nove sukobe i destabilizaciji ove zemlje.

”Taj model nije primjenjiv u BiH. Svaki pokušaj njegovog nametanja samo bi bio uvod u političku krizu nesagledivih razmjera, vjerojatno i u nove oružane sukobe”, rekao je Klisović za mostarski portal Dnevnik.ba komentirajući zaključke SDA.

Po njegovim riječima inzistiranje na dokumentima SDA kojim se predlaže ukidanje odredaba Daytonskog mirovnog sporazuma ne pridonosi stabilnosti BiH nego jačanju unutarnjih podjela.

“Pokušaj brze realizacije političkih ciljeva iz Platforme neće doprinijeti bržem konsolidiranju i boljem funkcioniranju BiH kao države već će dodatno homogenizirati političke snage koje ne dijele navedene stavove u borbi protiv tih stavova. Smatram da je svaki jednostrani pokušaj mijenjanja ustava BIH tj. Daytonskog sporazuma, bez dogovora glavnih parlamentarnih stranaka i tri konstitutivna naroda, neprihvatljiv i može voditi ozbiljnoj destabilizaciji države”, rekao je SDP-ov zastupnik.

On SDA-ove programske dokumente vidi isključivo kao polaznu osnovu za buduće pregovore o budućnosti BiH te njezinoj političkoj i ustavno-pravnoj reformi.

Klisović smatra kako u BiH nije moguće ukinuti ravnopravnost naroda i kolektivna prava što je zajamčeno i ustavom te zemlje na čemu inzistiraju bošnjačke stranke koje pokušavaju nametnuti građanski koncept uređenja. To bi po njemu vodilo dominaciji brojnijih Bošnjaka.

”Unitarno inzistiranje na građanskoj državi, kako to zamišlja SDA, u današnjim političkim uvjetima u BiH je kontraproduktivno i percipira se kao pokušaj ostvarivanja dominacije i prevlasti najbrojnijeg naroda nad ostalima te kao ostvarivanje bošnjačkog nacionalnog projekta”, ocijenio je Klisović.

Pa ipak on smatra kako je moguć iskorak prema moderno uređenoj zemlji u kojoj bi se štitila građanska i nacionalna prava. Prvi uvjet za to je povratak povjerenja između triju naroda bez opasnosti od dominacije.

“Postojeće nepovjerenje između konstitutivnih naroda u BiH posljedica je povijesnog nasljeđa i nedavnog rata. Na to nepovjerenje veže se mobilizacija i homogenizacija na strahu od druga dva naroda koje političari u sva tri naroda vješto potiču i koriste za svoje osobne i stranačke koristi”, kazao je.

Ocijenio je kako je dovoljna jedna zapaljiva izjava Bošnjacima da će se BiH raspasti ili će njezine institucije biti blokirane u odlučivanju; Srbima da će izgubiti RS; ili Hrvatima da će nestati kao politički narod i biti svedeni na nacionalnu manjinu, pa da svaki od tih naroda munjevito zbije redove iza svog vođe.

“Dok su razina nepovjerenja i intenzitet straha ovako veliki, a nacionalne političke elite koje žive i preživljavaju na sukobu, napetostima, latentnom polukriznom ili kriznom stanju eksploatiraju to stanje za osobne i stranačke svrhe, građanska država u čijem je središtu građanin pojedinac, a ne i konstitutivni narodi, neće se moći uspostaviti. No, takvoj modernoj građanskoj državi ne bi smetalo da počiva i na pojedincu i na konstitutivnim narodima”, izjavio je Klisović za Dnevnik.ba.

Na Programsku deklaraciju SDA koja je protivna Daytonskom mirovnom sporazumu reagirali su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, a u Beogradu je prošloga vikenda održan sastanak vodstva Srba iz BiH sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem te su snažno osudili zaključke bošnjačke SDA. Programske dokumente SDA snažno su kritizirali iz američkog veleposlanstva te Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) u BiH. (Hina)

 

Primjer Bugojna – Kako bošnjačka politika lažima dehumanizira Hrvate i ohrabruje zločince

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Zategnuti odnosi BiH i Srbije nakon presude bivšem pripadniku Armije BiH

Objavljeno

na

Objavio

Odnosi između Bosne i Hercegovine i Srbije naglo su pogoršani u utorak nakon što je Viši sud u Beogradu bivšeg časnika Armije BiH Huseina Mujanovića dan ranije osudio na deset godina zatvora proglasivši ga krivim za ratne zločine.

Veleposlanica Bosne i Hercegovine u Srbiji povučena je tijekom dana na hitne konzultacije u Sarajevo, a srbijanski veleposlanik u BiH pozvan je u Predsjedništvo kako bi tamo objasnio zbog čega je Mujanović osuđen, no on je taj susret izbjegao naglim odlaskom u Beograd.

Ovaj bivši pripadnik Armije BiH suočen je s nepravomoćnom zatvorskom presudom jer je Viši sud u Beogradu ocijenio kako je on odgovoran za zlostavljanje ratnih zarobljenika u zatvoru kod Hrasnice u okolici Sarajeva tijekom 1992. godine.

Mujanovića, koji je bio upravitelj tog zatvora, uhitila je potkraj srpnja 2018. policija na graničnom prijelazu pri ulasku u Srbiju iz BiH. Odmah mu je određen pritvor u kojemu je proveo pune dvije godine koliko je trajao sudski postupak.

Srbijansko pravosuđe raspisalo je tjeralicu i sudilo Mujanoviću pozivajući se univerzalnu jurisdikciju u slučajevima ratnih zločina počinjenih na području bivše Jugoslavije. Srbija nije izvijestila vlasti u BiH o vođenju istrage protiv Mujanovića niti je tražila njegovo izručenje, a on sam nije ni znao da je predmetom istrage sve dok nije uhićen pri ulasku u Srbiju.

Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković odmah nakon izricanja presude uputila je verbalnu notu na adresu Ministarstva vanjskih poslova Srbije prosvjedujući zbog tretmana Mujanovića, koji je bosanskohercegovački državljanin.

Izrazila je nezadovoljstvo ponašanjem vlasti u Beogradu ocijenivši kako Srbija i u ovom slučaju pokazuje da krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje procesuiranja ratnih zločina.

Zatražila je da Srbija odmah prekine s dosadašnjom praksom vođenja sudskih postupaka u slučajevima ratnih zločina pred vojnim sudovima.
O ovom je problemu izvijestila i povjerenika za vanjske poslove i sigurnost Europske unije Josepha Borella te europskog povjerenika za proširenje Olivera Varhelyja.

“Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizirati odnose između država bivše SFRJ. Pozovite na poštivanje međunarodnog prava i na obustavu primjene svih jednostranih i politički motiviranih zakona, posebice onih koji uzrokuju štetu građanima drugih država”, molba je koju je Turković uputila dužnosnicima EU.

Kako iz Beograda nije bilo odgovora na verbalnu notu, kao naredni diplomatski korak uslijedio je poziv veleposlanici BiH u Srbiji Aidi Smajić da dođe na konzultacije u Sarajevo.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović istodobno je pozvao srbijanskog veleposlanika Aleksandra Đorđevića na sastanak kako bi prosvjedovao zbog presude kojom je Mujanović osuđen pred beogradskim sudom kao i zbog prakse sudskog progona državljana BiH koju provode srbijanske vlasti.

Đorđević je taj susret izbjegao tako što je u zadnji trenutak ponudio pojašnjenje kako je hitno pozvan u Beograd.

Vlasti u Srbiji već desetljećima proganjaju građane BiH zbog navodnih ratnih zločina, a najpoznatiji takvi slučajevi su pokušaju uhićenja ratnog člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića i umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka za kojim je Beograd svojedobno raspisao i međunarodne tjeralice. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti

Objavljeno

na

Objavio

U Istočnom Sarajevu danas je održan sastanak predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i prvog čovjeka SNSD-a Milorada Dodika. Na kraju susreta Čović je secirao dogovorene i nedogovorene segmente.

Kako je kazao, tri lidera su dogovorila da Proračun Bosne i Hercegovine bude završen i očekuje da sve bude gotovo do 27. srpnja na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiHm piše Večernji List BiH.

Druga točka je bio Izborni zakon vezan za Mostar.

“Treće pitanje je bilo kadroviranje i ništa se nismo dogovorili”, rekao je lider HDZ-a BiH Dragan Čović dodajući raniji stav da Hrvatska demokratska zajednica BiH neće podržati Selmu Cikotića za novog ministra sigurnosti.

Spomenuo je da je SIPA “srpsko mjesto”. Također, Čović je bio striktan u stavu da Uprava za neizravno oporezivanje “pripada” hrvatskom narodu.

“UNO BiH će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je predsjednik HDZ-a dodajući da će se nastaviti dogovarati bilateralno, odnosno u četiri oka.

Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je danas na sastanku s Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem u suštini sve dogovoreno poput proračuna BiH, imenovanja i izbora u Mostaru.

On je istaknuo da će imenovanja ići kako je bilo i do sada, dakle po nacionalnim komponentama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari