Pratite nas

BiH

Joško Klisović: Pokušaj unitarizacije BiH koji zagovara bošnjačka SDA vodio bi sukobima

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora, SDP-ov zastupnik Joško Klisović ocijenio je kako bi pokušaj unitarizacije Bosne i Hercegovine kako je to predložila vodeća bošnjačka Strana demokratske akcije (SDA) u kojoj bi tamošnji Hrvati izgubili konstitutivnost vodila u nove sukobe i destabilizaciji ove zemlje.

”Taj model nije primjenjiv u BiH. Svaki pokušaj njegovog nametanja samo bi bio uvod u političku krizu nesagledivih razmjera, vjerojatno i u nove oružane sukobe”, rekao je Klisović za mostarski portal Dnevnik.ba komentirajući zaključke SDA.

Po njegovim riječima inzistiranje na dokumentima SDA kojim se predlaže ukidanje odredaba Daytonskog mirovnog sporazuma ne pridonosi stabilnosti BiH nego jačanju unutarnjih podjela.

“Pokušaj brze realizacije političkih ciljeva iz Platforme neće doprinijeti bržem konsolidiranju i boljem funkcioniranju BiH kao države već će dodatno homogenizirati političke snage koje ne dijele navedene stavove u borbi protiv tih stavova. Smatram da je svaki jednostrani pokušaj mijenjanja ustava BIH tj. Daytonskog sporazuma, bez dogovora glavnih parlamentarnih stranaka i tri konstitutivna naroda, neprihvatljiv i može voditi ozbiljnoj destabilizaciji države”, rekao je SDP-ov zastupnik.

On SDA-ove programske dokumente vidi isključivo kao polaznu osnovu za buduće pregovore o budućnosti BiH te njezinoj političkoj i ustavno-pravnoj reformi.

Klisović smatra kako u BiH nije moguće ukinuti ravnopravnost naroda i kolektivna prava što je zajamčeno i ustavom te zemlje na čemu inzistiraju bošnjačke stranke koje pokušavaju nametnuti građanski koncept uređenja. To bi po njemu vodilo dominaciji brojnijih Bošnjaka.

”Unitarno inzistiranje na građanskoj državi, kako to zamišlja SDA, u današnjim političkim uvjetima u BiH je kontraproduktivno i percipira se kao pokušaj ostvarivanja dominacije i prevlasti najbrojnijeg naroda nad ostalima te kao ostvarivanje bošnjačkog nacionalnog projekta”, ocijenio je Klisović.

Pa ipak on smatra kako je moguć iskorak prema moderno uređenoj zemlji u kojoj bi se štitila građanska i nacionalna prava. Prvi uvjet za to je povratak povjerenja između triju naroda bez opasnosti od dominacije.

“Postojeće nepovjerenje između konstitutivnih naroda u BiH posljedica je povijesnog nasljeđa i nedavnog rata. Na to nepovjerenje veže se mobilizacija i homogenizacija na strahu od druga dva naroda koje političari u sva tri naroda vješto potiču i koriste za svoje osobne i stranačke koristi”, kazao je.

Ocijenio je kako je dovoljna jedna zapaljiva izjava Bošnjacima da će se BiH raspasti ili će njezine institucije biti blokirane u odlučivanju; Srbima da će izgubiti RS; ili Hrvatima da će nestati kao politički narod i biti svedeni na nacionalnu manjinu, pa da svaki od tih naroda munjevito zbije redove iza svog vođe.

“Dok su razina nepovjerenja i intenzitet straha ovako veliki, a nacionalne političke elite koje žive i preživljavaju na sukobu, napetostima, latentnom polukriznom ili kriznom stanju eksploatiraju to stanje za osobne i stranačke svrhe, građanska država u čijem je središtu građanin pojedinac, a ne i konstitutivni narodi, neće se moći uspostaviti. No, takvoj modernoj građanskoj državi ne bi smetalo da počiva i na pojedincu i na konstitutivnim narodima”, izjavio je Klisović za Dnevnik.ba.

Na Programsku deklaraciju SDA koja je protivna Daytonskom mirovnom sporazumu reagirali su iz Hrvatskog narodnog sabora BiH, a u Beogradu je prošloga vikenda održan sastanak vodstva Srba iz BiH sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem te su snažno osudili zaključke bošnjačke SDA. Programske dokumente SDA snažno su kritizirali iz američkog veleposlanstva te Ureda visokog međunarodnog predstavnika (OHR) u BiH. (Hina)

 

Primjer Bugojna – Kako bošnjačka politika lažima dehumanizira Hrvate i ohrabruje zločince

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari