Pratite nas

Religija i Vjera

Jubilarno 50. plenarno zasjedanje HBK: Obitelj je u središtu pastoralnih planova Crkve

Objavljeno

na

Jubilarno 50. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) posvećeno obitelji počelo je u utorak u Zagrebu, a u pozdravnom obraćanju predsjednik HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić istaknuo je da Crkva želi, u vremenu mnogih izazova, pomagati suvremenoj obitelji u nastojanju da vjerno živi obiteljske vrjednote.

Obitelj je u središtu pastoralnih planova Crkve

Biskupi će, kako je najavio predsjedniki HBK zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, saslušati nekoliko stručnih priloga koji im mogu pomoći u pastoralnim zadatcima. “Drago nam je što je tijekom ove godine obiteljska tematika bila u središtu važnih skupova na razini Crkve u Hrvata, kao napr. Pastoralni tjedan u siječnju i Pastoralni kolokvij u ožujku te brojni katehetski sastanci i svećeničke rekolekcije”, rekao je zadarski nadbiskup dodavši kako sve to pokazuje da je obitelj ne samo teoretski, nego i stvarno u središtu pastoralnih planova i pothvata.

Po riječima predsjednika HBK Crkva želi u sadašnjem vremenu brojnih izazova pomagati suvremene obitelji kako vjerno živjeti obiteljske vrjednote. “Onima pak koje muče nesigurnost i tjeskoba želi dati razloge vjere i nade, razloge objašnjenja i obrazloženja, te konačno pružati pomoć i potporu svima koji traže istinu o toj božanskoj instituciji”, naglasio je mons. Puljić.

[ad id=”68099″]

Mons. Župan izabran za delegata HBK na skupštini u Vatikanu

Podsjetio je kako će na zasjedanju saslušati izvješće mons. Valtera Župana, umirovljenog krčkog biskupa, koji je izabrani delegat HBK na redovitoj skupštini biskupa u Vatikanu, u listopadu ove godine.

On će, rekao je mons. Puljić, izvijestiti o predstojećoj sinodi biskupa, o pastoralu obitelji u kontekstu evangelizacije.

Budući da je ”priprava mladih za brak i obiteljski život danas nužnija nego ikada prije” razgovarat ćemo i o tomu kako se to može i treba ostvarivati, posebice s obzirom na onu daljnju, bližu i neposrednu pripravu, kao i na posliježenidbeni pastoral, rekao je naglasivši kako su svi u župnoj zajednici pozvani i odgovorni pomagati mladim bračnim parovima otkrivati i živjeti svoje novo zvanje i poslanje.

Podsjetivši na riječi svetoga pape Ivana Pavla II. istaknuo je kako ta međupomoć jedne obitelji drugoj s istinskim apostolskim duhom jedno od najjednostavnijih i najdjelotvornijih sredstava i ciljeva svakog pastoralnog rada’.

Biskupi će raspravljati o demografskim trendovima u Hrvatskoj

Mons. Puljić je najavio kako će se raspravljati i o dugoročnim demografskim trendovima u Hrvatskoj te mjestu i ulozi Crkve u tom polju djelovanja. “Vidjet ćemo također kako je obitelj zastupljena u raznim dokumentima koje je izdala i odobrila HBK”, napomenuo je dodavši kako će o tim temama govoriti kompetentni stručnjaci iz pastorala, demografije i katehetike.

Predsjednik HBK je najavio da će zasjedanje završiti do četvrtka u podne kad će biskupi na konferenciji za novinare govoriti o radu i zaključcima zasjedanja.

Na zasjedanju sudjeluju i međunarodni crkveni izaslanici i predstavnici

Uz biskupe iz Hrvatske zasjedanju HBK nazočit će i mons. Tomo Vukšić, vojni ordinarij u BiH i izaslanik Biskupske konferencije BiH, pomoćnik ljubljanskog biskupa i predstavnika Slovenske biskupske konferencije mons. Franc Šuštar, tršćanski biskup i izaslanik Talijanske biskupske konferencije mons. Giampaolo Crepaldi, izaslanik Poljske biskupske konferencije mons. Marian B. Kruszylowicz, mons. Ivan Penzeš, biskup subotički te član Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda i biskup srijemski mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski.

Na zasjedanju su nazočni i umirovljen biskupi mons. Ivan Milovan, mons. Marin Srakića te mons. Valter Župan, a bit će i apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D’errico.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Druga nedjelja Došašća

Objavljeno

na

Objavio

Druga nedjelja došašća – Pripravite put Gospodinu

U današnjem prvom čitanju čujemo kako prorok Izaija govori: Glas viče: Pripravite put Gospodinu u pustinji. To proroštvo danas evanđelist Marko primjenjuje na Ivana Krstitelja (Mk 1,1-8). On je taj glas koji viče iz pustinje.

Taj nam proročki glas danas govori: Pripravite put Gospodinu u pustinji. Svaka dolina neka se povisi, svaka gora i brežuljak neka se spusti; što je krivudavo, neka se izravna, što je hrapavo, neka se izgladi!

Za onoga koji želi čuti i prihvatiti – savršeno jasno i ostvarivo. Valja nam pripraviti put Gospodinu u našemu srcu. Iz njega sve proizlazi. U njemu su udoline. To su one manjkavosti, to su naši propusti. To je naša lijenost, naša nezainteresiranost.

Valja nam te praznine ispuniti svojim zauzimanjem, svojim čestitim radom, svojim dobrim djelima, naravno, započevši od svojih najbližih. Ima u našem srcu i brežuljaka. To su naše mane, naše zle sklonosti, naša oholost, srdžba, naši grijesi protiv bilo koje zapovijedi. Treba ih, uz pomoć Božje milosti, ukloniti. Tu su i krivine i hrapavosti.

To označava one loše strane našega značaja. Možda smo skloni lijenosti, ogovaranju, oholosti, zavisti. Oznake našega karaktera treba usmjeriti prema dobru, a ne prema zlu. Tako ćemo pripraviti put Gospodinu, da njegov dolazak za nas ne bude uzaludan.

Ivan je bio silan prorok. Veli današnje evanđelje: Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci. Pa ipak, veli Ivan: Nakon mene dolazi jači od mene (…) Ja vas krstih vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim. Ta se Ivanova riječ ostvarila među nama i sada se ostvaruje.

Među nama je Isus, Sin Božji. Otkupljeni smo njegovom smrću i uskrsnućem, kršteni njegovim krštenjem, posvećeni i posvećivani njegovim Duhom u sakramentima u svetom bogoslužju.

To je snaga koja je u Crkvi, koja je u nama. Valja nam samo za njim posegnuti. Valja nam povjerovati Kristu i njegovu evanđelju, valja nam se odreći grijeha tražeći Boga u Crkvi, u njegovoj riječi, u njegovim sakramentima u svakodnevnom životu.

Dao Gospodin da njegova riječ za nas ne bude uzaludna, nego da u našem srcu nađe plodno tlo, na spasenje nama i onima koji su s nama.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije

Objavljeno

na

Objavio

Današnji blagdan je katolička dogma koja tumači da je jedinstvenom Božjom povlasticom, Blažena Djevica Marija očuvana od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svog začeća. Marija je bila puna milosti dobivenih od Boga i živjela je život posve bez grijeha.

Vjera u Bezgrešno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge.

Bog preko onih koji bezuvjetno ljube neposredno uništava grijeh u ovome svijetu. Budimo instrumenti Božje ljubavi, budimo ti koji će ljubavlju pobjeđivati grijeh, a neka nam u tome pomogne Bog i Marija bezgešno začeta. (fra Petar Horvat)

Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, utemeljio je papa Siksto IV. godine 1476., a dogmu je svečano proglasio, papa Pio IX. u poslanici “Ineffabilis Deus”, na današnji dan, 1854. godine.

Kad se govori o bezgrešnom začeću govori se o jednom predivnom fenomenu u Crkvi zvanom Sensus Fidelium (osjećaj vjernih). Bog govori preko cijele zajednice vjernika. Zbog toga je ova dogma koju je Crkva proglasila jako važna.

Često se u različitim tekstovima koje ćemo potražiti o današnjem blagdanu susrećemo i s navodima kako mnoge vjernike zbunjuje ime blagdana, sastavljeno od dviju riječi: “bezgrešno” i “začeće”.

Začeće novog čovjeka je čudesni događaj, riječ je o trenutku ljudske suradnje s Bogom u stvaranju novog bića.

Bezgrešnost i grijeh su, jasno, krajne suprotnosti, dvije inkopatibilne stvarnosti.

Ljudi nisu bezgrešni, naprotiv svi su grešni; “svaki je čovjek grešnik”, kažemo s pravom, ali i tu je važno razlikovati. Jedno su osobni grijesi koje može učiniti svaki odrastao i psihički normalan čovjek, a drugo je – kako ckrveni nauk kaže – nasljedni, izvorni ili, najpoznatije rečeno, istočni grijeh s kojim se čovjek – po nauci Crkve – rađa.

Čovjek nije za taj izvorni ili istočni grijeh osobno kriv, jer ovaj prvi grijeh “potječe” od prvog ljudskog para, od Adama i Eve i svaki ga novi čovjek u času svoga začeća nasljeđuje. Po crkvenom nauku taj se “istočni” grijeh uklanja, “briše” krštenjem.

Bog je Mariju od “istočnog grijeha” sačuvao već u krilu njezine majke Ane i to zato što ju je unaprijed odabrao da bude majka Isusu Kristu. Radi se, dakle, o jednoj duhovnoj stvarnosti, kažemo, otajstvu, i članku vjere. Blažena Djevica Marija očuvana je od svake mrlje istočnoga grijeha od trenutka svoga začeća. Živjela je život bez grijeha.

Kad joj arkanđeo Gabrijel naviješta Božji plan da će biti Majka Spasitelja koga su proroci naviještali, pozdravlja je: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ Ona, bezgrešna i ponizna službenica Gospodnja kazala je: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“ (Lk 1,28.38).

Vjera u Bezgrešno začeće otkriva nam da Bog ne dolazi k nama uništiti grijeh, već pokazati nam svoju ljubav i potaknuti nas da ljubimo jedni druge. A ta ljubav uništava grijeh.

(Laudato.hr)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari