Pratite nas

BiH

Jučerašnji istup u Jablanici pokazao Komšić ima ozbiljne mentalne probleme!?

Objavljeno

na

Javnost u Bosni i Hercegovini trebala bi bi biti ozbiljno zabrinuta zbog izbora Željka Komšića u državni vrh zemlje. Čovjek koji je izabran na mržnji prema Hrvatima, namjeri da se jedan narod stavi u podređen položaj, da mu se oduzme ustavno pravo suupravljanja zajedničkom državom, čini se, pokazuje ozbiljne i zabrinjavajuće karakteristike, ne samo psihičke nestabilnosti, već i mentalne ograničenosti, nesposobnosti zdravorazumskog rasuđivanja i logičkog zaključivanja, piše Milan Šutalo/HMS.

Još dok je najavljujući svoju kandidaturu za člana Predsjedništva Komšić na sarajevskoj Face televiziji govorio kako “svoj mitreljez okreće prema Mostaru” dok mu Senad Hadžifejzović “vruću cijev okreće na drugu stranu”, ugledni neuropsihijatar, sveučilišni profesor iz Mostara, dr. Dragan Babić dijagnosticirao je kako takvu metaforu može izgovoriti samo psihički nestabilna osoba. Komšić je tada dobio nadimak mitraljezac. Prisjetimo se na njegovim predizborim skupovima pozivalo se na nabijanje na kolac Dragana Čovića i silovanje Kolinde Grabar Kitarović.

No, nakon niza medijskih istupa u ulozi člana Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima izabranog “spasitelja države Bosne i Hercegovine” bi se, osim psihički nestabilne osobe s pravom moglo nazvati i glupsonom. On, naime u kontinuitetu govori nesuvislo, baljezga, lupeta, priča gluposti. Takvi obično bivaju predmet šprdnje, podsmjeha. No, kada je takva osoba ne čelu države- onda se s tim nije šaliti, to je razlog da se zabrinete, jer je riječ o čovjeku koji supravlja zemljom, predstavlja državu u inozemstvu, suzapovjeda vojskom.

Za potrebe ovog teksta analizirat ćemo samo jučerašnji Komšićev istup u Jablanici na obilježavanju godišnjice “Bitke na Neretvi” kada je rekao “kako fašizam nije pobijeđen i da je on prisutan i danas, te da je antifašizam nešto što se mora svakodnevno njegovati”, a potom, prema izvješćima sarajevskih medija, zaključio: “To su civilizacijske vrijednosti i nešto što ne bi trebalo proći”. Po antifašisti Komšiću antifašizam, civilizacijske vrijednosti- no pasaran(neće proći).

Ispod radara javnosti već mjesecima prolazi i Komšićeva tvrdnja da su “svi ljudi isti”, što je naravno ordinarna glupost. To je ponovio i jučer u Jablanici.

“…, ali ja mislim da mi koji se volimo zvati ljevičarima, iako ne znam jesmo li više, imamo obvezu da budemo na istoj strani kada je u pitanju BiH, te da baštinimo ono što danas pričamo da su svi ljudi isti. Ima puno ljudi u BiH koji nas dijele i misle da nismo isti, kazao je Komšić.

Prethodno je definirao fašizam kao mržnju prema ljudima zato što su različiti, zbog čega treba njegovati antifašizam “sve dok imate problem s fašizmom, šovinizmom i bilo kojom vrstom mržnje koja se zasniva na tome da ljude mrzite zato što su drugačiji”.

Komšić dakle tvrdi da su svi ljudi isti, da bi za potrebe svoje teorije fašizma sam sebe pobio ustvrdivši kako su ljudi različiti.

Dobro upućeni kažu kako Komšić voli dobru kapljicu i kako dosta vremena provodi kod “Tite”, u sarajevskom lokalu nekadašnjeg šefa svog ureda. Jesu li mu alkoholne pare ili nešto drugo stvorile zbrku u glavi, nevažno je. Važno je smije li se čovjeku koji svakodnevno priča gluposti, prepustiti vođenje države. Bilo kako bilo jedno je sigurno- zlo koje činimo drugima, potvrđuje to i ovaj primjer, uvijek nam se vraća kao bumerang- to jest kao Komšić./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

BiH u potpunoj blokadi već više od osam mjeseci

Objavljeno

na

Objavio

Osam mjeseci traje postizborna kriza u Bosni i Hercegovini koja se ogleda u potpunoj nefunkcionalnosti konstituiranih tijela vlasti i opstrukcijama uspostave preostalih, piše Večernji list BiH. Razmjenjuju se optužbe i prebacuje odgovornost za ovakvo stanje, ali jasno je kako su u pitanju povezani procesi.

Formalno su, sukladno izbornim rezultatima, konstituirani Predsjedništvo BiH, Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Još se čeka na uspostavu Vijeća ministara, a zbog opstrukcija bošnjačke strane tog procesa, Srbi su odlučili zakočiti imenovanje parlamentarnih povjerenstava. Također, Predsjedništvo BiH nikada nije bilo neaktivnije, izuzmu li se medijske, manje-više populističke izjave članova pojedinačno.

Političko Sarajevo inzistira na usvajanju Nacionalnog godišnjeg plana, kao dijelu integracijskog puta BiH u NATO. Postavljaju to kao uvjet za deblokadu imenovanja Vijeća ministara. Istodobno, optužuju srpsku strnu za blokadu procesa na državnoj, a hrvatsku za uvjetovanje izbora federalne vlasti. S druge strane, Srbi tvrde kako je pozadina cijele politike iz Sarajeva da se pobjedničke snage iz Republike Srpske, a prije svih SNSD, što je moguće dulje drže podalje od institucija izvršne vlasti na državnoj razini. Jasno je da SDA i njegovi bošnjački partneri žele održati kadrove poraženog i raspadnutog Saveza za promjene RS u Vijeću ministara do kad je god to moguće. Pri tome na njih ne vrše nikakav pritisak da prihvate Nacionalni godišnji plan u Vijeću ministara.

Iako podržava i europski i euroatlantski put BiH, kao i uspostavu vlasti, hrvatska strana je svojevrsni talac političke šahovske partije Bošnjaka i Srba. No, ulogu talaca imaju i svi građani BiH, jer bez vlasti nema ni napretka na europskom putu, kao ni novog paketa ekonomskih i socijalnih reformi. Europska komisija je u svom izvješću jasno stavila do znanja da je uspostava vlasti temeljni preduvjet za dobivanje kandidacijskog statusa i za ozbiljan reformski put BiH. Trenutačna situacija ne pogoduje ni suočavanju s ozbiljnim sigurnosnim i humanitarnim problemima, kao što je migrantska kriza koja poprima sve dramatičnije razmjere.

Postupno se dovodi u pitanje i funkcioniranje drugih institucija jer se proces imenovanja rukovodnih kadrova namjerno odugovlači. Najbolji primjer za to je odluka bošnjačke strane u Vladi Federacije da blokira imenovanje novog ravnatelja Federalne uprave policije. No, nije to jedina institucija koja je bez čelnog čovjeka i najodgovornije osobe.

Pitanje je koliko u ovoj situaciji može pomoći i aktivniji angažman međunarodne zajednice koji se ogleda i kroz sve veći interes SAD-a. Učestali su posjeti i poruke visokih američkih dužnosnika zaduženih za ovaj dio svijeta, koji su svjesni da ovako nefunkcionalna i blokirana BiH ugrožava i regionalnu stabilnost i napredak na kojima SAD s partnerima radi već godinama. Rezultat njihova pojačanog angažmana u BiH mogao bi se vidjeti vrlo brzo, piše Večernji list BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HNS predložio modele za izbor članova Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Najviše vremena u elaboriranju prijedloga i komentarima oko mogućih zamki potrošili su predstavnici stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora BiH na način izbora članova Predsjedništva BiH na nedavno održanoj sjednici, piše Večernji list BiH.

Pojavila su se tada neka stara, ali i modificirana rješenja izmjena koja se tiču osiguranja legitimnog političkog predstavljanja. Naime, sudionicima su predložena rješenja koja bi se trebala ponuditi partnerima s bošnjačke strane u pregovorima koji će prethoditi uspostavi izvršne vlasti u FBiH, izboru predsjednika, dvoje dopredsjednika te Vlade. Tri su modela predstavljena sudionicima o izmjenama načina izbora članova Predsjedništva BiH.

Izbjeći majorizaciju

Jedan od njih odnosi se na ranije predstavljeni model koji je izradio Institut za društveno-politička istraživanja s, uvjetno rečeno, trima izbornim područjima, A, B, C, kroz koje se bira dvojicu članova državnog vrha. Ovaj prijedlog, u biti, podrazumijeva da se dvojica članova Predsjedništva BiH biraju iz područja A, odnosno B, gdje su osvojila većinu glasova. Područja A i B su ona u kojima su Hrvati, odnosno Bošnjaci, većina, dok se područje C odnosi na mješovite sredine i također ima utjecaja na izbor dvaju kandidata.

Ovakav prijedlog, u biti, mogao bi dovesti do toga da se i ukine nacionalni prefiks iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva, ali bi omogućio da Hrvati mogu izabrati svog člana državnog vrha, što im nije omogućeno u trima navratima nametanjem hrvatskog člana Predsjedništva. Željko Komšić je biran uz većinsku potporu bošnjačkih birača, što je izazvalo ozbiljnu krizu u BiH, budući da njegov izbor ne podržava ni jedna hrvatska politička stranka, ali ni znanstvene i kulturne ustanove. Katolička crkva također je upozorila na opasnost od preglasavanja Hrvata i nepravedan izbor.

Drugi model koji je predstavljen o izmjenama načina biranja članova Predsjedništva sličan je prvome s trima područjima, ali se temelji na županijskim granicama. Bit i ovoga prijedloga svodi se na to da se iz većinskih bošnjačkih županija bira jedan, a iz većinskih hrvatskih županija drugi član državnoga vrha.

O trećem modelu vodili su se razgovori pred dužnosnicima Europske komisije koja je pokušala posredovati pri pronalaženju rješenja za izmjene Izbornog zakona. U pitanju je tzv. elektorski model koji podrazumijeva da određena izborna područja nose određen broj bodova, na temelju čega se na kraju dobije pobjednik izborne utrke. Problem predloženog modela za vrijeme bruxelleskih pregovora bio je u tome što se zapravo ništa ne bi mijenjalo u odnosu na sadašnje stanje te bi Bošnjaci mogli ponovno birati dvojicu članova Predsjedništva.

HNS-ov model, međutim, modificiran je i rezultira mogućnošću legitimnog izbora kandidata. Za Dom naroda predstavljena su dva rješenja temeljena na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića. Jedan od prijedloga je tzv. dioničarski model, dok se drugi svodi na to da se uvede prag po županijama za izbor izaslanika za Dom naroda.

Zakoniti prijedlozi

Naime, stranke okupljene oko HNS-a BiH tražile su da županije koje nemaju pet posto hrvatskog stanovništva u odnosu na ukupan broj ovoga naroda u FBiH ne mogu kandidirati izaslanike za Dom naroda.

Takav prijedlog, iako ga je Ustavni sud ocijenio ustavnim i zakonitim, izazvao je kritike dijela javnosti da bi pojedini Hrvati bili isključeni iz izbora za Dom naroda. Zbog toga je predložen model da se svi Hrvati koji budu izabrani u županijskim skupštinama nađu u izbornom kolegiju, ali da pri izboru za Dom naroda njihov glas vrijedi onoliko koliki je udjel te županije u ukupnom broju Hrvata u FBiH. Ovaj je model najpošteniji i ne isključuje nikoga, a osigurava legitiman izbor.

Za Mostar je predstavljeno načelno rješenje koje su postigle sve stranke u ovome gradu kako bi se konačno održali lokalni izbori na koje Grad Mostar čeka od 2012. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari