Pratite nas

BiH

Jugosfera s njemačkim premazom

Objavljeno

na

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića

pazi vamoBerlinski sastanak balkanskih političara s predstavnicima država Europske unije pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel, od kojeg su neki mnogo očekivali, nije na razini međudržavnih odnošaja balkanskih zemlja donio neke posebne novine. Osim prijedloga za izgradnju zajedničkih infrastrukturnih projekata, za koje se prosjačila europska novčana pomoć, nije se nešto više ni moglo očekivati pa je nekadašnji britanski plan jugosfere u Berlinu dobio tek novi njemački premaz. Trenutno se Europska unija i sama nalazi u dubokoj krizi, a sve dublje poniranje u ukrajinsko-ruska pitanja, mogla bi u nedogled odugovlačiti europsko gospodarsko posrtanje.

Na političkoj razini u mnogim se medijskim izvješćima isticala razlika između balkanskih država (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija) od država Europske unije (Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska) premda je ta razlika u službenim dokumentima berlinskoga skupa ipak mnogo manje vidljiva, što potvrđuju i t zv. zajednički projekti, koji se uglavnom odnose na prostor što su ga Britanci definirali jugosferom. Od pojedinačnih država za t zv. infrastrukturne projekte, od kojih će teško biti bilo što realizirati, najzainteresiranija je bila hrvatska politika, što poznavatelje balkanskih prilika ne može iznenaditi jer su u Hrvatskoj na vlasti snage koje istinski najviše žele integraciju bivšega jugoslavenskog prostora.

U ovom trenutku interes Srbije je formalnoga karaktera zbog uloga koju igra u ruskoj balkanskoj strategiji. Najzamršenije stajalište pak ima BiH, koju je zastupao predsjednik vlade Vjekoslav Bevanda. S obzirom da je u Berlinu predstavljao Srbe, Bošnjake i Hrvate iz te države čini se da je manje-više tamo tek figurirao kao hrvatski predstavnik. Naime, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je između Berlina i Ankare odabrao tursku prijestolnicu, gdje je nazočio ustoličenju turskoga islamističkog predsjednika Recepa Erdogana. Predsjednik pak Republike Srpske Milorad Dodik još je tijekom berlinskoga skupa napravio otklon od Bevandine pregovaračke nazočnosti u ime svoga entiteta. Ono što je za hrvatske nacionalne interese bilo posebno važno, kao što je pitanje jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, po svemu sudeći u Berlinu nije ni spominjano.

Prijedlogom odustajanja od izgradnje autoceste kroz Hrvatsku, vjerojatno je bila zatečena i njemačka kancelarka, jer se s obzirom na članstvo Republike  Hrvatske u NATO-u i EU takvim prijedlogom razdvaja prometno povezivanje jadranske obale i budućih članica NATO-a – Crne Gore i Albanije. Hrvatsku javnost posebno je iritirala činjenica da središnja vlast na čelu s kukuriku koalicijom i predsjednikom države Ivom Josipovićem svojim prometnim strategijama praktično iz sastava hrvatske države sustavno izdvajaju grad Dubrovnik i dubrovačko područje. Iza odluke o prekidu izgradnje Pelješkoga mosta još se i mogla možebitnom štednjom opravdavati  takva politika. Pokušaji pak da se muslimanskoj BiH daju dijelovi hrvatskoga državnog teritorija upravo na dubrovačkom području mogli su biti zlokobni signali trgovinom hrvatskoga prostora, a sadašnja prometna izolacija moglo bi doista potvrditi već u javnosti iznesene sumnje kako se Dubrovnik zapravo prometno ucjenjuje samo zato da se kod lokalnoga pučanstva potakne što snažnija odbojnost prema Zagrebu i kao što to Jakovčevićevi autonomaši pripremaju u Istarskoj županiji, otvori put za izlazak Dubrovnika iz Hrvatske.

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića, predsjednikova glavnoga analitičara. Što se pak tiče njemačke politike, sudeći po berlinskom sastanku, kancelarka Merkel je zahvaljujući nerazumnoj i neshvatljivoj hrvatskoj politici, dobila neočekivanu prigodu da se, unatoč javnim prijetnjama Rusiji, s Moskvom za sad posredno poveže preko Srbije, koja je u svim balkanskim integracijama središnja gravitacijska točka različitih strategija, a poglavito u okolnostima kad za realizaciju takvih politika imaju odobravanje službenoga Zagreba.

Ako hrvatski narod doista želi zaštititi bar djelomično svoje nacionalne probitke, potrebno je ponajprije da na mjesto predsjednika države izabere osobu koja osjeća pitanje nacionalnoga interesa. Prigodu za to imat će već do kraja ove godine. Što se pak tiče realizacije nakaradne prometne infrastrukture koju zastupa sadašnja vlada, ne će biti teško zaustaviti odmah nakon njezina poraza na izborima za Hrvatski sabor. Uostalom, tko to može Hrvatskoj zabraniti da mostom poveže svoj teritorij te u punom prometnom spektru izgradi autocestu, ne samo do Dubrovnika, nego do svoje južne granice? Ako pak BiH ili njezini vanjski saveznici žele graditi paralelnu autocestu s onom u Hrvatskoj, sretno im bilo!

 

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Fojnički Hrvati: Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu.

Objavljeno

na

Objavio

Fojnički Hrvati obilježili su jučer, 13. studenog, još jednu tužnu 25. godišnjicu okrutnog ubojstva fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića, gvardijana i vikara Franjevačkog samostana Duha svetoga u Fojnici. Na pragu samostana ratne 1993. bez ikakva povoda ubio ih je Miralem Čengić, pripadnik 302. motorizirane brigade Armije BiH iz Visokog, piše Večernji list BiH.

S Čengićem su bila još trojica pripadnika navedene postrojbe Nedim Zerdo, Samin Mušinbegović i Vahid Begić. Tadašnji Vrhovni sud u Sarajevu ubojicu fojničkih fratara Miralema Čengića osudio je na 11 godina zatvora, a trojici njegovih pomagača izrekao kaznu od po šest mjeseci. Čengić je odležao tek dio kazne jer su ga više puta pomilovali bošnjački politički čelnici te je odavno na slobodi.

Najbliže otkrivanju nalogodavaca bilo se prije osam godina kada je u samostan Duha Svetoga došao bivši zapovjednik 302. motorizirane brigade Armije BiH Hasib Mušinbegović. On se tada ispričao franjevcima za zločin, ali je isto tako u razgovoru za naš list rekao kako su četvorica pripadnika njegove postrojbe toga dana, 13. studenog 1993., bili izuzeti iz njegova zapovjedništva. Krenula je obnova postupka koja do današnjeg dana nije dala nikakvih rezultata. Tko je naredio zločin, ni danas se ne zna. Ipak, vjere za ostanak u Fojnici ne nedostaje. – Jesmo ranjeni, ali ne damo se, rane će zacijeliti, a mi ostajemo tu. Stoji samostan i stoji Bosna – poručio je gvardijan fojničkog samostana fra Miro Relota na misi u povodu 25 godina od ubojstva dvojice franjevaca.

Misu je u prepunoj crkvi, uz članove obitelji ubijenih svećenika, predvodio fra Žarko Relota iz Hrvatske uz koncelebraciju 20-ak svećenika iz Lepeničke regije. Relota je kazao da mu je povjeren iznimno težak zadatak, da su osjećaji jaki te da je ovo prilika za vaganje svake izgovorene riječi.

– Žrtva poginulih fratara zadužila je sve one koji žive u ovim krajevima jer će nastaviti odzvanjati kao i poruka koju su svojim životima posvjedočili ubijeni fratri, a to je poruka da nam je ovdje mjesto i kad je najteže ne želimo otići – istaknuo je fra Žarko.

Osvrnuo se i na posljednji istup pokojnog gvardijana u medijima kada je rekao da je kao fratar dobrodošao bilo gdje u svijetu, ali da se, ipak, u Bosni, najbolje osjeća.

Zločini tkz. Armije BiH: 25. godišnjica strijeljanja fojničkih fratara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari