Pratite nas

BiH

Jugosfera s njemačkim premazom

Objavljeno

na

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića

pazi vamoBerlinski sastanak balkanskih političara s predstavnicima država Europske unije pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel, od kojeg su neki mnogo očekivali, nije na razini međudržavnih odnošaja balkanskih zemlja donio neke posebne novine. Osim prijedloga za izgradnju zajedničkih infrastrukturnih projekata, za koje se prosjačila europska novčana pomoć, nije se nešto više ni moglo očekivati pa je nekadašnji britanski plan jugosfere u Berlinu dobio tek novi njemački premaz. Trenutno se Europska unija i sama nalazi u dubokoj krizi, a sve dublje poniranje u ukrajinsko-ruska pitanja, mogla bi u nedogled odugovlačiti europsko gospodarsko posrtanje.

Na političkoj razini u mnogim se medijskim izvješćima isticala razlika između balkanskih država (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija) od država Europske unije (Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska) premda je ta razlika u službenim dokumentima berlinskoga skupa ipak mnogo manje vidljiva, što potvrđuju i t zv. zajednički projekti, koji se uglavnom odnose na prostor što su ga Britanci definirali jugosferom. Od pojedinačnih država za t zv. infrastrukturne projekte, od kojih će teško biti bilo što realizirati, najzainteresiranija je bila hrvatska politika, što poznavatelje balkanskih prilika ne može iznenaditi jer su u Hrvatskoj na vlasti snage koje istinski najviše žele integraciju bivšega jugoslavenskog prostora.

U ovom trenutku interes Srbije je formalnoga karaktera zbog uloga koju igra u ruskoj balkanskoj strategiji. Najzamršenije stajalište pak ima BiH, koju je zastupao predsjednik vlade Vjekoslav Bevanda. S obzirom da je u Berlinu predstavljao Srbe, Bošnjake i Hrvate iz te države čini se da je manje-više tamo tek figurirao kao hrvatski predstavnik. Naime, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je između Berlina i Ankare odabrao tursku prijestolnicu, gdje je nazočio ustoličenju turskoga islamističkog predsjednika Recepa Erdogana. Predsjednik pak Republike Srpske Milorad Dodik još je tijekom berlinskoga skupa napravio otklon od Bevandine pregovaračke nazočnosti u ime svoga entiteta. Ono što je za hrvatske nacionalne interese bilo posebno važno, kao što je pitanje jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, po svemu sudeći u Berlinu nije ni spominjano.

Prijedlogom odustajanja od izgradnje autoceste kroz Hrvatsku, vjerojatno je bila zatečena i njemačka kancelarka, jer se s obzirom na članstvo Republike  Hrvatske u NATO-u i EU takvim prijedlogom razdvaja prometno povezivanje jadranske obale i budućih članica NATO-a – Crne Gore i Albanije. Hrvatsku javnost posebno je iritirala činjenica da središnja vlast na čelu s kukuriku koalicijom i predsjednikom države Ivom Josipovićem svojim prometnim strategijama praktično iz sastava hrvatske države sustavno izdvajaju grad Dubrovnik i dubrovačko područje. Iza odluke o prekidu izgradnje Pelješkoga mosta još se i mogla možebitnom štednjom opravdavati  takva politika. Pokušaji pak da se muslimanskoj BiH daju dijelovi hrvatskoga državnog teritorija upravo na dubrovačkom području mogli su biti zlokobni signali trgovinom hrvatskoga prostora, a sadašnja prometna izolacija moglo bi doista potvrditi već u javnosti iznesene sumnje kako se Dubrovnik zapravo prometno ucjenjuje samo zato da se kod lokalnoga pučanstva potakne što snažnija odbojnost prema Zagrebu i kao što to Jakovčevićevi autonomaši pripremaju u Istarskoj županiji, otvori put za izlazak Dubrovnika iz Hrvatske.

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića, predsjednikova glavnoga analitičara. Što se pak tiče njemačke politike, sudeći po berlinskom sastanku, kancelarka Merkel je zahvaljujući nerazumnoj i neshvatljivoj hrvatskoj politici, dobila neočekivanu prigodu da se, unatoč javnim prijetnjama Rusiji, s Moskvom za sad posredno poveže preko Srbije, koja je u svim balkanskim integracijama središnja gravitacijska točka različitih strategija, a poglavito u okolnostima kad za realizaciju takvih politika imaju odobravanje službenoga Zagreba.

Ako hrvatski narod doista želi zaštititi bar djelomično svoje nacionalne probitke, potrebno je ponajprije da na mjesto predsjednika države izabere osobu koja osjeća pitanje nacionalnoga interesa. Prigodu za to imat će već do kraja ove godine. Što se pak tiče realizacije nakaradne prometne infrastrukture koju zastupa sadašnja vlada, ne će biti teško zaustaviti odmah nakon njezina poraza na izborima za Hrvatski sabor. Uostalom, tko to može Hrvatskoj zabraniti da mostom poveže svoj teritorij te u punom prometnom spektru izgradi autocestu, ne samo do Dubrovnika, nego do svoje južne granice? Ako pak BiH ili njezini vanjski saveznici žele graditi paralelnu autocestu s onom u Hrvatskoj, sretno im bilo!

 

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bolnica u Novoj Biloj je simbol Hrvata, ne samo središnje Bosne, nego svih Hrvata diljem svijeta

Objavljeno

na

Objavio

U središnjoj Bosni otvoren novi dio bolnice koju je sufinancirala Hrvatska

Novoizgrađeni dio bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u mjestu Novoj Biloj kod Viteza, koju je sufinancirala i hrvatska vlada, u srijedu su zajedno otvorili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora u BiH Dragan Čović, ravnatelj te bolnice Velimir Valjan i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Izgradnjom novoga dijela dobivaju se prošireni kapaciteti koji će omogućiti nove usluge građanima u bolnici koja je nastala u jeku najtežeg rata u središnjoj Bosni.

“Ovo je strateški interes hrvatskog naroda na najvišoj razini u BiH, odnosno Republike Hrvatske kad je u pitanju odnos prema BiH. Ja sam duboko uvjeren da je danas mnogo lakše nego što je bilo prije“, rekao je predsjednik HNS-a Čović zahvalivši hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na potpori u izgradnji novoga dijela bolnice.

„Zajedno gradimo život u svakom dijelu gdje žive Hrvati, jer ovo je naša domovina Bosna i Hercegovina, posebno ovdje u našoj središnjoj Bosni“, dodao je Čović.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, koji je bio i izaslanik premijera Plenkovića, istaknuo je kako je izgradnja bolnice vrlo važan segment opstanka i opstojnosti Hrvata u ovome dijelu Bosne i Hercegovine. Najavio je nastavak potpore Hrvatima u BiH.

Nakon svečanog otvaranja predstavljena je i monografija bolnice u Novoj Biloj autora Zvonimira Čilića.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Izetbegović: Ukoliko se ne reagira odlučno na provokacija iz Republike Srpske u BiH je svašta moguće

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović ocijenio je kako su mir i sigurnost u Bosni i Hercegovini opasno ugroženi stalnim provokacijama koje dolaze iz Republike Srpske te je najavio kako će stoga Federacija BiH poduzeti sve potrebne mjere kako bi na to odgovorila, uključujući tu uspostavu pričuvnog sastava policijskih snaga i to dvostruko većeg nego što ga planiraju uvesti u drugom entitetu

“Smatram da na svaki potez treba odgovoriti kontrapotezom. Mi nismo sretni što se dovodimo u tu situaciju i što nas prisiljavaju da reagiramo. Na jedan ćemo uvijek odgovoriti sa dva, kada je riječ o FBiH, duplo više ćemo imati rezervnih policajaca, mi to možemo izdržati. Želimo jačati tu policiju, vježbati, opremati je, raditi općenito na jačanju tog korpusa”, kazao je Izetbegović u intervjuu koji je u srijedu objavio portal Klix.

Izetbegović je konstatirao kako posebice Bošnjaci tu nemaju puno izbora jer nakon svega kroz što su prošli u ratu od 1992. do 1995. godine ne smiju dopustiti da im se ponove neke stvari.

“Slabost priziva silnike, a snaga ih obeshrabruje”, kazao je lider najveće bošnjačke stranke u BiH koji je ujedno predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH.

Na pitanje jesu li u BiH mogući novi oružani sukobi odgovorio je konstatacijom kako će to ovisiti o načinu na koji će se na postojeće ugroze koje dolaze iz RS reagirati. Ocijenio je kako vlasti u RS-u predvođene Miloradom Dodikom stalnim provokacijama poput relativiziranja presude Radovanu Karadžiću, crtanja novih karata i separatističkim prijetnjama zapravo žele iskušati reagiranje i međunarodne zajednice ali i “domoljuba u BiH”.

Bude li odgovor na te provokacije slab, svašta je moguće, upozorio je Izetbegović.

Komentirajući odugovlačenje s uspostavom vlasti u BiH na temelju rezultata izbora iz listopada 2018. godine Izetbegović je ustvrdio kako će to ipak uskoro biti riješeno te da će novo Vijeće ministara BiH kao i vlada Federacije BiH biti uspostavljeni u svibnju.

Ustvrdio je i kako SDA neće odustati od toga da “u paketu” bude aktiviran i godišnji nacionalni plan reformi (ANP) bitan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP) čemu se odlučno protivi Dodik ali i sve političke stranke koje dolaze iz RS.

“Detalje vam neću govoriti, ali vam kažem bit će i Vijeće ministara i aktivacija godišnjeg nacionalnog plana”, bio je izričit Izetbegović.

Na pitanje o odnosu kojega sada ima prema gradnji Pelješkog mosta Izetbegović je odgovorio kako nitko u BiH nije ni želio zaustaviti taj projekt jer je on i europski i jer znači povezivanje teritorija a dodao je kako BiH samo želi zaštititi svoja prava, prije svega ratificiranjem sporazuma o granici s Hrvatskom kojega su svojedobno potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović.

“Hrvatska je to dužna napraviti. To je određeno specijalnim odlukama UN-a. Nama mora biti omogućen nesmetan prolazak velikih brodova. U Predsjedništvu BiH se radi da se postigne konsenzus o tom pitanju”, kazao je Izetbegović. Konstatirao je kako Hrvatska nema teritorijalnih pretenzija prema BiH iako “ponekad jednostrano zastupa interese Hrvata u BiH”, ponekad se ponaša paternalistički, a nekad ignorira interese BiH dok s druge strane podržava NATO i EU put BiH.

“U mnogim stvarima su korektni, tako da imamo kombinaciju i dobrog i lošeg”, bio je Izetbegovićev zaključni komentar odnosa Hrvatske i BiH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari