Pratite nas

BiH

Jugosfera s njemačkim premazom

Objavljeno

na

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića

pazi vamoBerlinski sastanak balkanskih političara s predstavnicima država Europske unije pod pokroviteljstvom njemačke kancelarke Angele Merkel, od kojeg su neki mnogo očekivali, nije na razini međudržavnih odnošaja balkanskih zemlja donio neke posebne novine. Osim prijedloga za izgradnju zajedničkih infrastrukturnih projekata, za koje se prosjačila europska novčana pomoć, nije se nešto više ni moglo očekivati pa je nekadašnji britanski plan jugosfere u Berlinu dobio tek novi njemački premaz. Trenutno se Europska unija i sama nalazi u dubokoj krizi, a sve dublje poniranje u ukrajinsko-ruska pitanja, mogla bi u nedogled odugovlačiti europsko gospodarsko posrtanje.

Na političkoj razini u mnogim se medijskim izvješćima isticala razlika između balkanskih država (Srbija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Albanija i Makedonija) od država Europske unije (Njemačka, Austrija, Slovenija i Hrvatska) premda je ta razlika u službenim dokumentima berlinskoga skupa ipak mnogo manje vidljiva, što potvrđuju i t zv. zajednički projekti, koji se uglavnom odnose na prostor što su ga Britanci definirali jugosferom. Od pojedinačnih država za t zv. infrastrukturne projekte, od kojih će teško biti bilo što realizirati, najzainteresiranija je bila hrvatska politika, što poznavatelje balkanskih prilika ne može iznenaditi jer su u Hrvatskoj na vlasti snage koje istinski najviše žele integraciju bivšega jugoslavenskog prostora.

U ovom trenutku interes Srbije je formalnoga karaktera zbog uloga koju igra u ruskoj balkanskoj strategiji. Najzamršenije stajalište pak ima BiH, koju je zastupao predsjednik vlade Vjekoslav Bevanda. S obzirom da je u Berlinu predstavljao Srbe, Bošnjake i Hrvate iz te države čini se da je manje-više tamo tek figurirao kao hrvatski predstavnik. Naime, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je između Berlina i Ankare odabrao tursku prijestolnicu, gdje je nazočio ustoličenju turskoga islamističkog predsjednika Recepa Erdogana. Predsjednik pak Republike Srpske Milorad Dodik još je tijekom berlinskoga skupa napravio otklon od Bevandine pregovaračke nazočnosti u ime svoga entiteta. Ono što je za hrvatske nacionalne interese bilo posebno važno, kao što je pitanje jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, po svemu sudeći u Berlinu nije ni spominjano.

Prijedlogom odustajanja od izgradnje autoceste kroz Hrvatsku, vjerojatno je bila zatečena i njemačka kancelarka, jer se s obzirom na članstvo Republike  Hrvatske u NATO-u i EU takvim prijedlogom razdvaja prometno povezivanje jadranske obale i budućih članica NATO-a – Crne Gore i Albanije. Hrvatsku javnost posebno je iritirala činjenica da središnja vlast na čelu s kukuriku koalicijom i predsjednikom države Ivom Josipovićem svojim prometnim strategijama praktično iz sastava hrvatske države sustavno izdvajaju grad Dubrovnik i dubrovačko područje. Iza odluke o prekidu izgradnje Pelješkoga mosta još se i mogla možebitnom štednjom opravdavati  takva politika. Pokušaji pak da se muslimanskoj BiH daju dijelovi hrvatskoga državnog teritorija upravo na dubrovačkom području mogli su biti zlokobni signali trgovinom hrvatskoga prostora, a sadašnja prometna izolacija moglo bi doista potvrditi već u javnosti iznesene sumnje kako se Dubrovnik zapravo prometno ucjenjuje samo zato da se kod lokalnoga pučanstva potakne što snažnija odbojnost prema Zagrebu i kao što to Jakovčevićevi autonomaši pripremaju u Istarskoj županiji, otvori put za izlazak Dubrovnika iz Hrvatske.

Uz ovako katastrofalnu hrvatsku demografsku sliku te mogućnost da na lokalnim izborima sudjeluju i strani vlasnici nekretnina na mjesnim područjima, Dubrovnik bi se vrlo lako mogao pretvoriti u krizno žarište, prometno ucijenjeno iz Trebinja, a politikom iz Zagreba, koja u prometnoj izolaciji Dubrovnika ima svoje uporište i u zalaganju predsjednika države Ive Josipovića. Pozadinu sukladnosti Josipovićeva Pantovčaka i Trebinja ne bi bilo teško pronaći u politici Dejana Jovića, predsjednikova glavnoga analitičara. Što se pak tiče njemačke politike, sudeći po berlinskom sastanku, kancelarka Merkel je zahvaljujući nerazumnoj i neshvatljivoj hrvatskoj politici, dobila neočekivanu prigodu da se, unatoč javnim prijetnjama Rusiji, s Moskvom za sad posredno poveže preko Srbije, koja je u svim balkanskim integracijama središnja gravitacijska točka različitih strategija, a poglavito u okolnostima kad za realizaciju takvih politika imaju odobravanje službenoga Zagreba.

Ako hrvatski narod doista želi zaštititi bar djelomično svoje nacionalne probitke, potrebno je ponajprije da na mjesto predsjednika države izabere osobu koja osjeća pitanje nacionalnoga interesa. Prigodu za to imat će već do kraja ove godine. Što se pak tiče realizacije nakaradne prometne infrastrukture koju zastupa sadašnja vlada, ne će biti teško zaustaviti odmah nakon njezina poraza na izborima za Hrvatski sabor. Uostalom, tko to može Hrvatskoj zabraniti da mostom poveže svoj teritorij te u punom prometnom spektru izgradi autocestu, ne samo do Dubrovnika, nego do svoje južne granice? Ako pak BiH ili njezini vanjski saveznici žele graditi paralelnu autocestu s onom u Hrvatskoj, sretno im bilo!

 

Mate Kovačević / Hrvatsko slovo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

UPUTE: Kako pravilno glasovati na izborima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Građani BiH s pravom glasa na izborima imat će priliku 7. listopada 2018. godine izabrati novi saziv Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Narodne skupština RS-a, županijskih skupština te novog predsjednika i potpredsjednike bh. entiteta RS.

Izbor Predsjedništva BiH

Na glasačkom listiću za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, a koji se biraju s teritorija entiteta Federacija BiH, naći će se imena kandidata iz reda bošnjačkoga i hrvatskoga naroda, dok će se na glasačkom listiću za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, koji se bira s teritorija entiteta Republika Srpska, naći imena kandidata iz reda srpskoga naroda. Vaš glasački listić bit će važeći samo ako odaberete i glasujete za jednoga kandidata.

Na glasačkom listiću za izbor predsjednika i potpredsjednika RS-a naći će se imena kandidata iz reda sva tri konstitutivna naroda, odnosno imena kandidata koji dolaze iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba. Glasački listić bit će važeći ako na glasačkom listiću odaberete i glasujete samo za jednog kandidata. Naime, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske izravno se biraju s liste kandidata za predsjednika Republike Srpske, tako što se za predsjednika Republike Srpske bira kandidat koji osvoji najveći broj glasova, a za potpredsjednike Republike Srpske kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji imaju najveći broj glasova poslije izabranog predsjednika bh. entiteta. Glasački listić za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu RS-a i skupštine županija bit će važeći ako označite kvadratić pored naziva samo jedne politički stranke ili koalicije ili imena samo jednog neovisnog kandidata.

Nakon što ste označili jednu političku stranku ili jednu koaliciju, s označene liste odaberite onoliko kandidata za koliko želite glasovati tako da označite kvadratić pored imena jednog ili više kandidata kojima ukazujete povjerenje. Državljani BiH glasuju tako što upisuju znak “X” u kvadratić pored imena kandidata. Još uvijek nije jasno na koji način vlast nakon listopadskih izbora planira izabrati izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranije stavio određene odredbe Izbornog zakona BiH izvan snage. Izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH biraju se iz skupština županija, a izaslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH bira Narodna skupština RS-a i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pitanje koalicija

Političke stranke koje dobiju najveći broj glasova na ovogodišnjim izborima pristupit će nakon izbora sklapanju političkih dogovora s drugim političkim strankama kako bi osigurale većinu u tijelima zakonodavne vlasti i izabrale novi saziv izvršne vlasti odnosno Vijeća ministara BiH (državna razina), Vlade FBiH i Vlade RS-a (entitetska razina) i županijskih vlada (županijska razina).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari