Pratite nas

Najave

Jukić: Osniva se radna skupina za rješavanje braniteljskih problema

Objavljeno

na

Glogoški: Branitelji se neće maknuti iz Savske bez konkretnih pomaka u rješavanju problema

Tijekom sastanka novog ministra branitelja Tomislava Medveda s predstavnicima braniteljskih i stradalačkih udruga, predsjednik Udruge stopostotnih invalida Domovinskog rata Đuro Glogoški poručio je da se branitelji prosvjednici neće maknuti iz Savske dok ne vide konkretne pomake u rješavanju njihovih problema.

[ad id=”93788″]

Glogoški, koji je ranije izašao sa sastanka na kojem Medved s udrugama razgovara o njihovim problemima i zahtjevima, rekao je novinarima da šator u Savskoj 66 ostaje jer su ostali i neriješeni braniteljski problemi.

“Mi smo prvoga dana rekli kako nismo došli da izaberemo ministra nego da riješimo probleme branitelja. Kada vidimo pomake i konkretne poteze ministra i radne skupine, možda i maknemo šator”, kazao je Glogoški.

Na pitanje nisu li jedinstveni zakon o pravima hrvatskih branitelja i izmjena zakona o mirovinskom osiguranju dovoljni za micanje šatora, Glogoški je uzvratio kako je braniteljima dosta pukih obećanja, pa će otići iz Savske tek kada vide da se počelo rješavati probleme.

Glogoški je izrazio podršku novoizabranom ministru branitelja Tomi Medvedu, kazavši da već godinama zajedno rade na rješavanju braniteljskih problema. Dodao je kako nisu razgovarali o šatoru, nego je Medved od predstavnika braniteljskih udruga zatražio pomoć u rješavanju problema braniteljske populacije.

Na pitanje o čemu su razgovarali Glogoški nije dao konkretan odgovor, samo je rekao da je novi ministar iznio svoj program i pozvao braniteljske udruge da izaberu svoje predstavnike i prijedloge upute u Ministarstvo u sljedećih sedam do deset dana.

Jukić: Osniva se radna skupina za rješavanje braniteljskih problema

Na sastanku ministra branitelja Tomislava Medveda s predstavnicima 20-ak udruga stradalnika i branitelja, odlučeno je da se za sedam do deset dana osnuju radne skupine predstavnika Ministarstva i udruga koje će se baviti rješavanjem braniteljskih problema, rekao je novinarima nakon sastanka predsjednik Zbora gardijskih brigada Dražimir Jukić.

Jukić je kazao kako je to bio više informativni sastanak na kojem nisu doneseni konkretni zaključci, osim o osnivanju radnih skupina. Ministar je pozvao udruge da u radne skupine odrede ljude koji dobro poznaju probleme branitelja, rekao je Jukić i naglasio da će se uz političku podršku Vlade ići prema rješavanju problema.

Pred Ministarstvom branitelja u Savskoj ulici “do daljnjega” ostaje šator u kojemu prosvjeduju više 500 dana, potvrdio je Jukić i rekao da će se o šatoru raspravljati idući tjedan. Odgovarajući na pitanja novinara, rekao je da ministar Medved nije tražio da se prosvjed prekine.

Ministar je ostao dosljedan svojim izjavama da ćemo o prekidu prosvjeda razgovarati onda, kad se neki koraci u rješavanju problema branitelja naprave, naglasio je.

[ad id=”93788″]

Jedan od vođa prosvjednika ispred Ministarstva branitelja koji je ranije napustio sastanak, Đuro Glogoški rekao je kako se branitelji prosvjednici neće maknuti iz Savske dok ne vide konkretne pomake u rješavanju njihovih problema.

Iz Ministarstva branitelja poručili su da će se o današnjem sastanku oglasiti priopćenjem. (hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Obilježavanje na Bilima ‘Europskog Dana sjećanja na žrtve totalitarizama’

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama: komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma obilježava se svake godine 23. kolovoza.

U organizaciji Odjela HNS-a BiH za drugi svjetski i Domovinski rat bit će kao i do sada primjereno obilježen.

Na platou između Mostara i Širokog Brijega, na Bilima, 18. kolovoza na »Groblju mira« bit će sv. misa zadušnica i komemoracija za sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata.

Misno slavlje s početkom u 12.00 predvodit će biskup Mile Bogović. Nakon sv. mise uslijedit će komemorativni dio, polaganje vijenaca u spomen svim žrtvama totalitarnih režima.

U ovoj prigodi, dan prije, 17. kolovoza, u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača u Mostaru u 19.30 bit će predstavljena knjiga »Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj« autora biskupa Mile Bogovića.

Uz njega knjigu će predstaviti: povjesničar fra Robert Jolić i povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij u hercegovačkim biskupijama fra Miljenko Stojić.

Voditelj programa je Ante Bender, a Simfonijski orkestar Mostar svojim nastupom uveličat će ovaj događaj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Najave

U subotu Maraton neretvanskih lađa

Objavljeno

na

Objavio

Maraton neretvanskih lađa održat će se u subotu po 21. prvi put u amaterskoj utrci starih plovila na 22,5 kilometara dugoj trasi od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu.

U utrci svake godine sudjeluje 30-ak lađarskih ekipa i tristotinjak veslača u plovilima koja su u povijesti imala ključnu prometno-ekonomsku ulogu za stanovnike neretvanskog kraja.

Maraton počinje u subotu u 17 sati ispod Lučkog mosta u Metkoviću odakle kreće utrka niz Neretve, i to od Metkovića, preko Kule Norinske, Krvavca, Opuzena, Komina, Banje, Šarić Struge, Rogotina, Čeveljuše, Stabline, pa do 22.580 metara udaljenog cilja u Pločama.

Pobjednik na dar dobiva veliki prijelazni Domagojev štit, kao i mali štit u trajno vlasništvo, a naslov brane Gusari iz Komina.

Cilj Maratona lađa je očuvanje i otrgnuće od zaborava i propadanja stare izvorne neretvanske lađe. Ono što je sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, vole se pohvaliti stanovnici toga kraja.

Po gledanosti, Maraton lađa jedan je od najvećih događaja Hrvatskoj, a ujedno i turistički spektakl i atrakcija. Uživo ga gleda nekoliko desetaka tisuća gledatelja na cijeloj ruti. Svakako najdojmljiviji i najatraktivniji trenutak je start u Metkoviću. Tada 300-tinjak veslača i 30-ak lađa, gusto zbijenih, uz tutnjavu bubnjeva nezadrživo kreće prema cilju. Iako je cilj daleko i ruta naporna, na startu sve ekipe zaveslaju kao da je cilj 100 metara dalje te u istom ritmu voze cijelom rutom.

Iako je pobjeda stvar prestiža, sudionici ističu kako im ona nije najvažnija, već hrabrost i želja za održavanjem tradicije, te podsjećanje na život predaka.

Naime, neretvanska je lađa stoljećima bila glavno prijevozno sredstvo, stoga se od 1998. svake godine održava amaterska utrka ovih tradicionalnih lađa.

Lađe moraju biti tradicionalnog oblika i prema dimenzijama propisanih pravilnikom s utvrđenim brojem i dimenzijama rebara, a trup lađe mora biti od drveta s točno određenom debljinom daske. Vesla su tradicionalnog obila kao i kormilo.

Posadu lađe čine: 10 veslača, bubnjar i parićar (kormilar). Tijekom natjecanja, dozvoljena je zamjena (do) 6 novih veslača u Opuzenu, tako da ekipa broji minimalno 12 a maksimalno 18 natjecatelja. Na maratonu sudjeluju i muške i ženske posade.

Najviše je na maratonu sudjelovalo 41 ekipa, 2013.godine.

Maraton tradicionalno održava pod pokroviteljstvom predsjednika Republike, organizira ga Udruga lađara Neretve.

Organizatori ističu i da se maraton neretvanskih lađa tijekom proteklih 20 godina profilirao u najmasovnije i najgledanije amatersko natjecanje Hrvatske .

U Metkoviću se tom prigodom obično okupi i velik broj političara.

Neretvanska lađa – tradicionalno prijevozno sredstvo u dolini Neretve

Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, mogu prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone.

Lokalni poljoprivrednici i danas koriste lađe za prijevoz proizvoda cijelom dolinom do tržnica uz rijeku Neretvu, ali se u današnje vrijeme lađa sve manje pokreće veslanjem, te se uglavnom njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.

Neretvanska lađa u dnu je duga 3,40 do 4,10 metara, a u vrhu oko 8 metara. Sredina lađe je proširena za teret do 3,4 metra. Sa strana je visoka od 0,80 do 1,5 metra, a bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara.

U prošlosti, prije motorizacije, služila je u najraznovrsnije svrhe – prijevoz ljudi, životinja, poljoprivrednih proizvoda, pijeska, drva, a  lađama se išlo i u lov na jegulje.  Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraćenosti strana, a koristila se tijekom cijele godine.

Vijek trajanja lađe je vrlo dug,  pa je boljim čuvanjem lađa mogla dosegnuti starost čak između 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.

S obzirom da je tijekom godina bilo pokušaja da se lađa učini bržom, Udruga lađara je dala izgraditi standardizirane lađe koje zadovoljavaju pravilnik maratona.

Te 33 lađe su u vlasništvu Udruge lađara Neretve, služe isključivo u svrhu natjecanja na maratonu, i na njima nisu dopuštene nikakve preinake. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari