Pratite nas

Događaji

Julienne Bušić: Ostavila sam borbu protiv rata u Vijetnamu i krenula u borbu za Hrvatsku

Objavljeno

na

Julienne Bušić
Divna je stvar što se danas toliko naglašava važnost predmeta povijesti. Čovjek mora kopati ispod površine, ako želi doći do istine, istaknula je Bušić navevši potom primjer Ukrajine 30-ih godina prošlog stoljeća u kojoj su od gladi umirali milijuni ljudi, a da se za to nije znalo zbog prikrivanja istine
[ad id=”93788″]

Sve što je duboko voli maske, naslov je posljednjeg predavanja održanog u sklopu ovogodišnjih Dana povijesti. Počašćena i malo nervozna bila je Julienne Eden Bušić pred studentima i profesorima povijesti, ističući kako su danas mladi ljudi vrlo  različiti u odnosu na njeno vrijeme.

Druga vremena

Julienne Bušić - foto: Marin GOSPIĆ

Julienne Bušić – foto: Marin GOSPIĆ

– Kad sam ja bila studentica nije bilo ni kompjutora ni mobitela. Jesu li te stvari osiromašile ljude, postoji li nespremnost na žrtvovanje? Možete li ovisiti o medijima, ako želite nešto duboko povijesno istražiti? Divna je stvar što se danas toliko naglašava važnost predmeta povijesti.

Čovjek mora kopati ispod površine, ako želi doći do istine, istaknula je Bušić navevši potom primjer Ukrajine 30-ih godina prošlog stoljeća u kojoj su od gladi umirali milijuni ljudi, a da se za to u svijetu nije znalo, sve zbog novinarskog prikrivanja istine. Osvrnula se Bušić na 60-e i 70-e, kada je bila djevojka u revolucionarnim godinama.

– Bio je tada rat u Vijetnamu, prosvjedovali smo redovito, a neki su i ubijeni u tim prosvjedima. Amerika nije bila napadnuta, vodili smo ideološki rat za zemlju za koju nismo nikad ni čuli. Izgubila sam tada mnoge svoje prijatelje. Došla sam potom studirati u Beč te upoznala jednog Hrvata koji je postao moja velika ljubav.

Odlučila sam ostaviti borbu protiv rata u Vijetnamu i krenuti u borbu za Hrvatsku, prosvjed protiv državnog nasilja. Prvo što sam radila je, isto kao što sam djelovala u Americi, dijeljenje letaka. Godine 1970., na Dana Republike, s tadašnjeg Trga Republike, danas Trga Bana Josipa Jelačića, sam bacala letke s nebodera. Prozvana sam fašistkinjom, ustašom, a da nisam ni znala što je to. Prema jugoslavenskim medijima to je bio čin ekstremizma, nasilništva, ustaštva. Mogla sam dobiti i dvanaest godina zatvora. Nakon odsluženja kazne za to djelo, kad sam se vratila u Beč UDBA me špijunirala, ne bi li otkrili tko je iz SAD stajalo uz mene, no nisu uspjeli, prisjetila se Bušić.

Završila u zatvoru

Istaknula je kako su kritičari lijevih uvijek odvijali etiketu, kao ekstremni desničari. Julienne Bušić je sa suprugom Zvonkom sudjelovala u otmici i bacanju letaka iz aviona, nakon čega su oboje završili u zatvoru. Ona je izašla puno prije njega, no, nakon dugo godina koje su proveli odvojeno, kad su imali priliku uživati zajedno u slobodnoj Hrvatskoj Zvonko si je oduzeo život.

Julienne Eden Bušić je poručila studentima povijesti kako su dužni dublje kopati i otkrivati laži, te dolaziti do prave istine.

Piše: Ante Rogić / Zadarski List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari