Pratite nas

Događaji

Julienne Bušić: Ostavila sam borbu protiv rata u Vijetnamu i krenula u borbu za Hrvatsku

Objavljeno

na

Julienne Bušić
Divna je stvar što se danas toliko naglašava važnost predmeta povijesti. Čovjek mora kopati ispod površine, ako želi doći do istine, istaknula je Bušić navevši potom primjer Ukrajine 30-ih godina prošlog stoljeća u kojoj su od gladi umirali milijuni ljudi, a da se za to nije znalo zbog prikrivanja istine
[ad id=”93788″]

Sve što je duboko voli maske, naslov je posljednjeg predavanja održanog u sklopu ovogodišnjih Dana povijesti. Počašćena i malo nervozna bila je Julienne Eden Bušić pred studentima i profesorima povijesti, ističući kako su danas mladi ljudi vrlo  različiti u odnosu na njeno vrijeme.

Druga vremena

Julienne Bušić - foto: Marin GOSPIĆ

Julienne Bušić – foto: Marin GOSPIĆ

– Kad sam ja bila studentica nije bilo ni kompjutora ni mobitela. Jesu li te stvari osiromašile ljude, postoji li nespremnost na žrtvovanje? Možete li ovisiti o medijima, ako želite nešto duboko povijesno istražiti? Divna je stvar što se danas toliko naglašava važnost predmeta povijesti.

Čovjek mora kopati ispod površine, ako želi doći do istine, istaknula je Bušić navevši potom primjer Ukrajine 30-ih godina prošlog stoljeća u kojoj su od gladi umirali milijuni ljudi, a da se za to u svijetu nije znalo, sve zbog novinarskog prikrivanja istine. Osvrnula se Bušić na 60-e i 70-e, kada je bila djevojka u revolucionarnim godinama.

– Bio je tada rat u Vijetnamu, prosvjedovali smo redovito, a neki su i ubijeni u tim prosvjedima. Amerika nije bila napadnuta, vodili smo ideološki rat za zemlju za koju nismo nikad ni čuli. Izgubila sam tada mnoge svoje prijatelje. Došla sam potom studirati u Beč te upoznala jednog Hrvata koji je postao moja velika ljubav.

Odlučila sam ostaviti borbu protiv rata u Vijetnamu i krenuti u borbu za Hrvatsku, prosvjed protiv državnog nasilja. Prvo što sam radila je, isto kao što sam djelovala u Americi, dijeljenje letaka. Godine 1970., na Dana Republike, s tadašnjeg Trga Republike, danas Trga Bana Josipa Jelačića, sam bacala letke s nebodera. Prozvana sam fašistkinjom, ustašom, a da nisam ni znala što je to. Prema jugoslavenskim medijima to je bio čin ekstremizma, nasilništva, ustaštva. Mogla sam dobiti i dvanaest godina zatvora. Nakon odsluženja kazne za to djelo, kad sam se vratila u Beč UDBA me špijunirala, ne bi li otkrili tko je iz SAD stajalo uz mene, no nisu uspjeli, prisjetila se Bušić.

Završila u zatvoru

Istaknula je kako su kritičari lijevih uvijek odvijali etiketu, kao ekstremni desničari. Julienne Bušić je sa suprugom Zvonkom sudjelovala u otmici i bacanju letaka iz aviona, nakon čega su oboje završili u zatvoru. Ona je izašla puno prije njega, no, nakon dugo godina koje su proveli odvojeno, kad su imali priliku uživati zajedno u slobodnoj Hrvatskoj Zvonko si je oduzeo život.

Julienne Eden Bušić je poručila studentima povijesti kako su dužni dublje kopati i otkrivati laži, te dolaziti do prave istine.

Piše: Ante Rogić / Zadarski List

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati