Pratite nas

Jure Radić podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave IGH

Objavljeno

na

Predsjednik Uprave Instituta IGH Jure Radić podnio je ostavku na tu dužnost, a na današnjoj glavnoj skupštini dioničara izabran je u Nadzorni odbor koji ga je potom izabrao za predsjednika tog tijela.

U Upravi Instituta IGH bit će dva člana – predsjednik Uprave Željko Grzunov i članica Uprave Jelene Bleiziffer, izvijestili su iz te tvrtke.

Institut IGH je ostavku Radića zaprimio jučer, a ona je stupila na snagu 6. svibnja u 16,00 sati, navodi se u objavi Instituta IGH na Zagrebačkoj burzi.

ighU obrazloženju je Radić naveo kako “ostavku podnosi s obzirom na činjenicu da je na Glavnoj skupštini Instituta IGH, sazvanoj za 7. svibnja, predložen za člana Nadzornog odbora (NO) tvrtke”.

Skupština je danas i donijela odluku o izboru Radića za člana Nadzornog odbora tvrtke, a u Nadzorni su odbor izabrani i Veniamin Mezhibovskiy te Tomislav Alpeza.

Novoizabrani je Nadzorni odbor potom održao sjednicu na kojoj je Radića izabrao za predsjednika tog tijela.

Nadzorni je odbor donio i odluku kojom se Uprava Instituta IGH sastoji od dva člana – predsjednika Uprave Željka Grzunova i članice Uprave Jelene Bleiziffer, navodi se u obavijesti kompanije.

Glavna skupština Instituta IGH danas je uz ostalo donijela i odluke o smanjenju, a zatim povećanju temeljnog kapitala.

Temeljni kapital, koji je iznosio 123,5 milijuna kuna, smanjen je za 64,8 milijuna kuna, na 58,7 milijuna, i to smanjenjem nominalnog iznosa dionice sa 400 na 190 kuna.

Sredstva dobivena smanjenjem temeljnog kapitala u iznosu od 64,8 milijuna kuna upotrijebit će se za pokriće gubitaka iz ranijih godina.

Skupština je potom donijela i odluku o povećanju temeljnog kapitala za 57,9 milijuna kuna, na 116,6 milijuna kuna, a ulagač je Sergej Gljadelkin.

Povećanje temeljnog kapitala provest će se izdavanjem 305.000 novih dionica, nominalnog iznosa 190 kuna.

Kako je ranije objavljeno, Sergej Gljadelkin vlasnik je grupe trgovačkih društava koja broji više od 20 članica. Krovna holding kompanija, austrijski Avenue Holdings, čiji je Gljadelkin većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

36 godina od političkog ubojstva Đure Zagajskog u Münchenu

Objavljeno

na

Objavio

Đuro Zagajski, rođen 2. listopada 1939. u Zagrebu, već kao maloljetnik pokušao je nekoliko puta pobjeći iz Jugoslavije. Jednom mu je to uspjelo, ali su ga austrijske vlasti vratile u Jugoslaviju, gdje je najprije proveo dva mjeseca u zatvoru, a potom je bio upućen na odsluženje vojnog roka. Vrativši se iz JNA u Zagreb bio je ponovno uhićen i osuđen na dvije godine zatvora zbog “neprijateljske propagande“. Napokon, u srpnju 1967. godine Zagajski se ponovno odlučuje na bijeg iz Jugoslavije i dolazi u Njemačku gdje dobiva politički azil. U narednom razdoblju sudjelovao je u demonstracijama protiv Jugoslavije i pratio emigrantske publikacije.

“Operativna obrada“ nad Đurom Zagajskim

Dana 22.01.1982. godine Centar SDS Zagreb zaveo je “Operativnu obradu“ nad Đurom Zagajskim.

Operativnu obradu nad njim predložio je Zdravko Mustač, načelnik Centra SDS Zagreb, suglasan je bio Josip Perković, načelnik II. odjela Centrale SDS SRH, a odobrio je Vinko Bilić, načelnik SDS SRH, dok je operativnu obradu od tada vodio Milan Munjas, operativni radnik Centra SDS Zagreb.

Osoba od posebnog povjerenja Đure Zagajskog bio je Stjepan Mesek, koji je bio agent Centra SDS Zagreb pod kodnim imenom “Karlo“ i “Dubravko“. Njega su na vezi od studenog 1981. godine do ožujka 1983. godine držali Mišo Deverić i Milan Munjas – djelatnici II. odjela Centra SDS Zagreb.

Suradnika “Emina“ vodili su djelatnici Centra SDS Varaždin Milan Tesla i Ilija Dodik, a oko vođenja suradnika instruirao ih je Josip Perković.

Dušan Šime Periš angažiran je 12.6.1981. godine i njegov pseudonim je bio “Dukat“.

Bio je na vezi Zlabnik Damira i Roguljić Mladena, djelatnika II. odjela Centra SDS Zagreb u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

U izjavi suradnika “Jerka“ od 2.12.1982. godine, koju je on vlastoručno napisao i potpisao, stoji: “Ja, Branko Sklepić, rođen 7.1.1947., na privremenom radu u SRNj München, dajem dobrovoljno i bez prinude Izjavu kojom se obvezujem da ću na dobrovoljnoj bazi, odano na patriotskoj bazi davati podatke službi DS. Pošto se krećem u društvu ekstremnih emigranata u Münchenu kao što su Zagajski Đuro itd. Sva saznanja ću prenašati, bilo pismenim putem ili direktnim kontaktom sa službom SDS“. “Jerka“ je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Damir Zlabnik, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Suradnik “Pjesnik“ je bio Miro Škrinjarić, kojeg je vodio djelatnik II. odjela Centra SDS Zagreb Mišo Deverić, u vrijeme dok je načelnik Centra bio Franjo Vugrinec.

Pored njih tu je veliku ulogu odigrao i izvjesni Milan Dorič – pod pseudonimima “Hanzi“, “Milan“, “Flora“ i “Pogan“.

Ubojstvo Đure Zagajskog

 U noći od subote na nedjelju, 26. na 27. ožujka 1983., ubijen je emigrant Đuro Zagajski, rodom iz Zagreba.

Mrtvo tijelo Đure Zagajskog pronađeno je u jutarnjim satima na otvorenom polju u münchenskom parku Vrt fazana. Zagajski je bio prijatelj i suradnik Stanka Nižića (ubijen 23.08.1981. u Zürichu) i Luke Kraljevića (preživio nekoliko udbinih atentata).

Mjesecima prije ubojstva Zagajskog, suradnik zagrebačke Udbe pod pseudonimom “Karlo”, dostavljao je izvješća o aktivnostima hrvatskih emigranata u Njemačkoj i Švicarskoj. Glavna osoba u tim izvješćima bio je Đuro Zagajski.

Petar Penava/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Lavrov optužio Washington za pokušaj državnog udara u Venezueli

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u ponedjeljak Sjedinjene Države da pokušavaju organizirati “državni udar” radi svrgavanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, ne rekavši ništa o dolasku ruskih vojnika u Caracas, koji je kritizirao Washington.

U razgovoru s američkim kolegom Mikeom Pompeom, Sergej Lavrov je “istaknuo da Washington pokušajem organiziranja državnog udara u Venezueli i prijetnjama njezinoj zakonitoj vladi krši UN-ovu povelju i otvoreno se miješa u unutarnje stvari suverene države”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Američki State Department je nešto ranije izvijestio da je Pompeo u tom razgovoru upozorio Lavrova da SAD neće ostati “prekriženih ruku” bude li Rusija i dalje “pojačavala napetost u Venezueli”.

“Neprestani upadi ruskog vojnog osoblja radi pomaganja nelegitimnom režimu Nicolasa Madura u Venezueli mogli bi produljiti patnju venezuelskog naroda”, rekao je isti izvor.

Letjelica u bojama Rusije bila je u nedjelju parkirana na stazi u međunarodnoj zračnoj luci u Caracasu, objavio je France Presse.

Nije pruženo nikakvo službeno objašnjenje, ali je javna novinska agencija Sputnjik dodala da je riječ o “Antonovu An-124 i o putničkom zrakoplovu tipa Iljušin Il-62” za prijevoz “skupina državnih službenika u okviru vojno-tehničke suradnje” dviju zemalja.

Dvije letjelice su dovezle “99 vojnika i 35 tona opreme”, piše Sputnjik.

Dva mjeseca nakon 23. siječnja kada se Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom, Venezuela je još zahvaćena najgorom krizom u njezinoj povijesti, s gospodarstvom koje usporava, valutom koja strmoglavo gubi vrijednost i nestašici koja pogađa sve sektore.

Nicolas Maduro pak ističe potporu Rusije i Kine, glavnih vjerovnika zemlje, koje se sustavno zauzimaju za njega u međunarodnim tijelima kao što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

(Hina)

 

Ruski zrakoplovi s vojnicima sletjeli u Venezuelu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari