Connect with us

Komentar

Jure Vujić: Hoće li lijevi makartizam zavladati Amerikom?

Published

on

Ponekad imamo dojam da se povijest ponavlja često inverzijom scenarija, aktera i političkih boja, pa tako i u slučaju američkog Makartizma.

Naime, Joseph McCarthy je svoje imenom obilježio mračno razdoblje američke povijesti, između 1953. i 1954. sa komisijom koja je istraživala i provodila ideološke čistke protiv svih koji su bili osumnjičeni komunisti ili simpatizeri komunista. Pa tako je nekoliko milijuna Amerikanaca bilo podvrgnuto sudskim i policijskim istragama, a mnogi su izgubili posao samo zbog sumnje ili tračeva.

Također su mnogi umjetnici stavljeni na crne liste i zabranjeno im je raditi. Sudeći po reakcijama u mainstream medijima i javnom životu nakon nasilnog upada Trumpovih pristaša u Capitol Hill, legitimno je se zapitati da li će novi val lijevog Makartizma zahvatiti Sjedinjene Američke Države?

Naime, časopisa Forbes upozorio je da će se svaka američka tvrtka koja zaposli Trumpove suradnike bivše savjetnike američkog predsjednika, naći na svojoj crnoj listi. Direktor uredništva Forbesa izričito cilja nekoliko osoba povezanih s Donaldom Trumpom, poput Seana Spicera, Kellyanne Elizabeth Conway, Sarah Huckabee Sanders, Stephanie Grisham ili Kayleigh McEnany krivim prema časopisu za prenošenje lažnih podataka ili tweetova Donalda Trumpa.

Naravno, kada lijevo-liberalni mediji establišmenta su ugroženi ili kritizirani onda se pozivaju na „slobodu medija“, međutim kada se nađu u poziciji moći onda to isto načelo krše, ne poznaju trodiobu vlasti, niti presumpcija nevinosti. Ovo stajalište Forbesa samo je vidljiva strana vala lijevog puritanizma koji je zahvatio Sjedinjene Države.

Zastupnik Alexandria Ocasio-Cortez ( tzv.AOC) poziva na smjenu po „kratkim postupkom“ republikanskog senatora Ted Cruz, a anti-Trumpovski aktivisti pozivaju na uskraćivanje zapošljavanja Trumpovim pristašama. Kad vidimo s kakvom se mržnjom progone akademike ili pisce zbog iznošenja različitih mišljenja za koja se smatra da nisu u skladu s doksom dominantne „političke korektnosti“„ i jednoumlja, nismo daleko od metodologije makartizma.

U zemlji koja glasi kao „svjetionikom slobode i demokracije“, postoji li mogućnost da se uvede diskriminacija pri zapošljavanju po ideološkom ključu, te da se dijele otkazi američkim građanima zbog njihovih konzervativnih stavova? To bi bilo poput vraćanja u mračne dane totalitarizma Sovjetskog Saveza i njegovih satelita.

Također, Twitter i Facebook donijeli su nečuvenu odluku o zabrani predsjednika Trumpa svojim mrežama, postavivši se kao čuvari „javnog morala“, što je otvoreno kršenje načela slobode izražavanja i mišljenja, odluka koja samo može produbiti već postojeću političku polarizaciju američkog društva.

U zapadnim demokracijama smo naviknuti razlikovati izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast , a potkraj 20. stoljeća počeli smo govoriti o velikoj moći medija kao četvrta moć nove „medijakracije.“ Na početku dvadeset i prvog stoljeća,a pogotovo u današnjem razdoblju pandemije Covid-19 i globalnog bio-političkog izvanrednog upravljanja krizom, pojavljuje se sila možda moćnija od samih država, difuzna digitalna moć koja ovladava društvenim mrežama i našim životima.

Dakle, možemo se slagati ili ne sa stavovima Donalda Trumpa i svakako osuditi svaki oblik nasilja i huškanja, međutim možemo si postaviti pitanje dali nismo prilikom zabrane odlazećeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država s na društvenih mrežama, tek svjedočili prvom tihom digitalnom puču u povijesti?

Vrijeme kada je, da bi se izvršio državni udar, bilo dovoljno okupirati predsjedničku palaču, državni radio i termoelektranu s nekoliko oklopnih vozila je prošlo, jer se poluge vlasti i difuzne i višeslojne moći u našim složenim društvima nalaze negdje drugdje .

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari