Jure Vujić: Tko su profiteri Covid krize i ‘velikog resetiranja’?

U svim gospodarskim recesijama i krizama poput kraha Wall Street burze 1929., financijske krize iz 2008. postoje dobitnici, profiterska manjina ( banke, dioničari, razni špekulanti, velike korporacije, itd..)  i većinski gubitnici i siromašni narodni slojevi društva.

Međutim, Covid kriza je  preko noći paralizirala sve “fizičke” realne gospodarske i transportne sektore. U travnju je u Sjedinjenim Državama uništeno 20,5 milijuna radnih mjesta. Zdravstvene i gospodarske restriktivne mjere koje su od početka krize  zahvatile polovicu čovječanstva nevjerojatan su šok za globalno gospodarstvo koje djeluje s razorenim proizvodnim lancima. Međutim, dok su mala poduzeća,  mali obrti, restorani, kafića, sektor turizam značajno ugroženi, nove tehnologije, telekomunikacije, internetska distribucija ili  farmaceutska industrija iskorištavaju ovu krizu koja se  može nazvati “darvinističkom” socijalnom krizom, a sve pod krinkom  brže tehnološke  tranzicije i prijelaz  u  numeričko doba. Naime,  Google, Amazon, Facebook i Apple tzv. GAFA su najviše profitirali od mjera zatvaranja sa porastom Internet kupovine. dok su prihodi Facebook porasli  od 11%.

Prema zadnjem  izvješću Oxfan o podjeli bogatstva među velikim svjetskim tvrtkama tijekom krize, očekuje se da će 32 tvrtke, koje su među najvećim multinacionalnim korporacijama  na svijetu, ove godine zabilježiti spektakularni rast profita od 109 milijardi dolara više od prosječne dobiti u prethodne četiri godine. Veliki dio ove dobiti pripao je bogatim dioničarima, potaknuvši globalnu gospodarsku i socijalnu nejednakost. Najbogatijih 25 milijardera na svijetu  su povećali svoje bogatstvo  za 255 milijardi dolara samo između sredine ožujka i kraja svibnja

Nije li sve ono što pronalazimo u legitiminacijskom i moralizatorskom diskursu „velikog resetiranja“; koje bi nas trebalo prema riječima Klausa Schwaba osnivač svjetskog ekonomskog foruma Davosa, uvesti u  novo „zlatno doba“  pravednijeg „inkluzivnog kapitalizma“, još jedan „scenarij“ velikog „blefa“ globalističke oligarhije za ostvarenje njenih političkih i  i geoekonomskih interesa ? Naime i ako se svijet suočava sa neviđenim mjerama zatvaranja, socijalne distancijacije i  ukidanja temeljnih sloboda i prava, postoji jedna konstanta, a to jest rastuća koncentracija kapitala i bogatstava na svjetskoj razini.  

Naime, vrlo bogati ostaju vrlo bogati ali i su još bogatiji.  Prema studiji UBS-a,  ukupno bogatstvo  najvećih milijardera povećala se od više od četvrtine na nekih 10.200 milijardi dolara, između travnja i srpnja – u jeku krize. Prema švicarskoj banci, milijarderi su posebno profitirali od  špekulacije na oporavak tržišta dionica, kada su bile na najnižoj razini u vrijeme  lockdowna- između ožujka i travnja.  Također, broj milijardera povećao se s 2.158 u 2017. na 2.189 u 2020. godini. Prema Josefu Stadleru, šefu ureda Global family office  UBS-u, “koncentracija bogatstva visoka je kao i 1905. godine”, kaže Stadler u britanskom dnevniku “The Guardian”.

Tada je angloamerička oligarhija bogatih u svijetu držala najveću koncentraciju bogatstva od zlatnog doba Sjedinjenih Država  sve do početka dvadesetog stoljeća, kada su obitelji poput Carnegija, Rockefellera i Vanderbiltsa kontrolirale  većinu svjetskih bogatstava.

Među najbogatijih  se navodi  imena  Jeffa Bezosa, šefa Amazona, koji je ove godine povećao svoje bogatstvo za 74 milijarde dolara, te osnivača Tesle Elon Musk koji je povećao svoje bogatstvo ove godine sa 76 na 103 milijarde dolara.

Jure Vujić

Što vi mislite o ovoj temi?