Pratite nas

Intervju

Jure Vujić: Većina suverenista su daleko veći europeisti od same briselske tehnokracije i federalista

Objavljeno

na

isječak Podcast Velebit

Jure Vujić je hrvatski politolog i pravnik, povratnik iz hrvatskog iseljeništva, hrvatsko-francuski pisac i mislilac. Stručno se bavi geopolitikom, geostrategijom i istraživanjima međunarodnih odnosa. ovom prigodom s njim smo razgovarali u svojstvu nezavisnog kandidata na listi hrvatskih suverenista:

g. Vujiću, Vi ste kao nezavisni i nestranački kandidat na Listi Hrvatskih suverenista. Zašto ste se odlučili za suverenističku opciju?

Oni koje prate moj dugogodišnji rad u javnosti zasigurno mogu prepoznati određeni ideološki i intelektualni kontinuitet glede zalaganja i promicanja suverenističkog i državotvornog političkog gospodarskog i identitetskog načela. Kao prvo, suverenizam pretpostavlja oslobađanje naroda ovaj put ne od vanjskog neprijatelja i ugroze, već on raznih unutarnjih lobija, poslovno-klijentelističkih koruptivnih mreža  domače „duboke države“, od trgovačkog uvoznog lobija i od NGO manjinskih lobija koje rastvaraju iznutra temeljne slobode i prava hrvatskog naroda da ostane ono što stoljetno jest, kao autohtona europski narodna zajednica , pravo na vlastiti kršćanski identitet , kulturu i tradiciji, ali i pravo  da suvereno upravlja sa svojom sudbinom kao što mu je to zajamčeno u Ustavu.

Ako smo 90.-tih ostvarili pobjedu u domovinskom ratu i konzumirali  pravo na nacionalna i državno samoodređenje, danas moramo biti sposobni provesti nužnu de-komunizaciju društva i ostvariti pravo na nacionalno samoodređenje i  očuvanje hrvatskog identiteta na unutarnjem planu. Svaka suverenistička politika mora voditi u tom smjeru i isključivo u korist hrvatskog naroda kao izvorište narodne suverene volje i legitimiteta. Već decenijama gospodarske, fiskalne  politike sukcesivnih lijevih i desnih vlada osiromašuju narod, srednji i radnički  sloj dok se paralelno obogaćuju političke financijske i poslovne oligarhije, simptomi koji ukazuju na rast demokratskog deficita i nepovjerenja prema stranačkom parlamentarizmu.  Suverenistička politika nastoji vratiti demokratsko proces odlučivanju na izvorištu lokalne narodne zajednice, što znači da odluke trebaju zaista biti donesene od baze do vrha putem trajnih lokalnih narodnih konzultacija i putem narodnih  referendumskih inicijativa. Na razini EU se događaja isti proces političke oligarhizacije jačanjem nadnacionalnog tehnokratskog modela, nepoštivanje načela supsidijarnosti , te neprestani rast transfera područja iz „  suverenih nadležnosti država članica“ prema „ EU „podijeljenim nadležnostima“ i proširenjem prakse  glasovanja  kvalificiranom većinom unutar EU institucija što omogućuje zaobilaženja jednoglasnosti ali glas manjih država članica u važnim odlukama.

Na drugu stranu suverenisti nisu protiv Europe kao neovisna geopolitička kontinentalna i identitetsko-vrijednosna zajednica i sila, već protiv unitarističke Bruxelleske super-države  kao poluga  liberalno-lijevog  globalističkom svjetonazora i tržišta. U tom smjeru se zalažemo za izgradnju Europe kao « savez suverenih nacija «  koja učinkovito može funkcionirati na međuvladinoj i međudržavnoj ravnopravnoj bilateralnoj i multilateralnoj razini, što prethodno podrazumijeva i reviziju europskih ugovora. Zalažemo se također za redefiniciju uloge Europske komisije koja nema demokratski legitimitet i  i jačanje zakonodavne uloge i inicijative Vijeća kao i Parlament

Što kažete na kritike koje dolaze sa „desne strane“ onih političkih stranaka koje nisu prihvatili koncept „ujedinjavanja na desnici“ kojeg  suverenisti zagovarali?

Poznati je politolog i pravnik Carl Schmitt smatrao da je s bit politike u prepoznavanju „prijatelja i neprijatelja“, pa zato smatram da oni koji nas sa „desne strane“ napadaju zapravo su poput školskog zadatka, „fulali temu“, a pogotovo kada takvi napadi dolaze od aktera koji su isplivali na političku scenu preko HDZ-a. Pa treba reći da mi nismo jedna sekta koja teži prema očuvanju neke“ čiste dogme“, te da samo široka inkluzivna državotvorna i nacionalna  platforma građanskih inicijativa, stranaka i neovisnih pojedinaca, utemeljena  na zajedničkim vrijednostima.

Stoga ne vidim nikakve nekompatibilnosti između umjetne diobe nacionalizma i suverenizma, jer iako je nacionalizam ponajprije višeslojni pojam i politička doktrina, suverenizam je onaj pogon mobiliziranja i aktiviranja svih nacionalnih energija za očuvanje i afirmiranje hrvatskog nacionalnog interesa ali i šire europskog civilizacijskog identiteta i suvereniteta. Stoga na tragu Lenjinove izjave da je „komunizam sovjeti plus struja“,moglo bi se reći   da je „suverenizam nacionalizam plus struja“ . Upravo lijevo-liberalna oligarhija  i sistemske stranke strahuju od takvog ujedinjenja, jer jada bi došlo do takvog udruženja svih  nacional-populističkih i suverenističkih, nacional-konzervativnih stranaka u jednu političku platformu, mogla bi izrasti u drugu po brojnosti koaliciju u sljedećem sazivu Europskog parlamenta, što i pokazuju  zadnja istraživanja Europskog parlamenta. Desno  populističke i suverenističke stranke koje su  trenutno podijeljene u tri skupine,  kada bi se udružile,  mogle bi zajedno osvojiti 173 zastupnička mjesta od ukupno 751.

Što se tiče odnosa između nacionalizma kao političke doktrine i suverenizma kao metodologije i konceptualnog alata, moram priznati da tu postoji licemjerje političke korektnosti kod  sistemskih političkih aktera koji nastoje diskreditirati pojam suverenizma, ali i populizma asocirajući ih sa desnim ekstremizmom koji sam po sebi  ništa ne znači. Suverenizam kao politička kultura i stajalište   poziva na model nacionalne države i države-nacije kao najoptimalnijih i najprikladnijih formi za narodnu zajednicu, eminentno je nacionalni projekt i narativ koji se reaktivira u postnacionalnom obzoru kasnoga moderniteta, što ne znači kako neki liberali i globalisti tvrde da je povijesno istrošen i neprikladan za postmoderno doba. Naime, suverenizam zagovara obranu nacionalnog suvereniteta nasuprot prijenosu izvršenja vlasti na nadnacionalnu razinu. Zagovornici suverenosti protive se tom prijenosu suvereniteta kao prijetnji za nacionalni identitet i demokratska načela. Suverenizam zagovara model “Europe naroda”, a njegovi zagovornici nazivaju se euroskepticima – u suprotnosti s europskim federalistima koji zagovaraju federalnu Europu po uzoru na Sjedinjene Države, struju koju često nazivamo i europeizmom. Dakle pogrešno je reći da su suverenisti protiv Europe, dapače, većina suverenista daleko su veći europeisti od same briselske tehnokracije i federalista, jer zagovaraju uspostavu ravnopravne europske zajednice slobodnih i suverenih naroda i nacija polazeći od baze, od načela supsidijarnosti i političke autonomije, dok briselski federalistički model zagovara daljnju konstrukciju Europe od vrha briselske piramide, putem jačanja monetarnog bankarskog i gospodarskog centralizma.  

Je li se  suverenizam može učinkovito oduprijeti neoliberalnom globalizmu ?

– Ne treba zaboraviti da je zapravo EU djelomice i postao glavna poluga gospodarske i monetarne desuverenizacije europskih nacija, provodeći putem raznih direktiva politiku monetarizma i proračunske discipline “Washingtonskog konsenzusa” koji pogoduju uvoznim lobijima i interesima multinacionalnih korporacija. Dobra ilustracija takve politike jest slučaj Uljanik i nametanje obveze daljnje liberalizacije energetskog sektora koja pod krinkom tržišne konkurencije zapravo pogoduje privatizaciju sektora od nacionalnog interesa. Bitna i neodvojiva sastavnica nacionalnog suverenizma je i socijalna sastavnica suverenizma, koja podrazumijeva projekt socijalne emancipacije upravo od onih neoliberalnih nadnacionalnih gospodarskih i monetarističko-financijskih poluga koje se nameću svim europskim narodima putem MMF-a, Svjetske banke, WTO-a…, koji pogoduju neprestanom državnom zaduživanju, hegemoniji špekulativne fiktivne ekonomije i bankarskom financijalizmu. Suverenizam koji bi proturječno zagovarao gospodarski i politički neoliberalizam, zapravo bi predstavljao trojanskog konja globalističkih središta moći koji zagovaraju društveni status quo, i koji održavaju podčinjenje političkog suverniteta financijskom i gospodarskom izvanjskom oligarhijskom središtu.

Što znači suverenizam na socijalnom planu?

Suverenizam, da bi bio konzistentan i konstitutivan, treba, kao što to ističe Jacques Sapir, obuhvaćati tri dimenzije: socijalnu, identitetsku i političku. Na identitetskom planu, oštro se suprotstavljamo glavim kulturno-identitetskim ali sigurnosnim ugrozam za europski kontinent: islamizacija Europe putem nekontrolirane masovne imigracije, radikalni sekularizam , liberalni a-nacionalni globalizam u obliku tžišne uniformizacije.  Načelo državnog i teritorijalnog suvereniteta, prema svim ustavima, nedjeljivo je i neprenosivo, dok suverenizam predstavljaju različita strujanja i političke senzibilitete. Ponajprije socijalni suverenizam temelji se na postulatu da društveni napredak podrazumijeva da je narod suveren, što pretpostavlja da gospodarska sfera bude u službi većine i na dobrobit zajednice, a ne da bude monopol oligarhija i bogatih slojeva. Neoliberalna globalizacija, jedinstvena valuta i financijska globalizacija pogoduju političko-gospodarsku oligarhizaciju, destrukciju socijalnih stečevina. Drugi oblik tradicionalnog suverenizma je politički suverenizam koji odbacuje reduciranje demokracija na deliberaciju i podrazumijeva da se demokracija odvija i razvija unutar jednog omeđenog prostora na kojem se može verificirati mogućnost suverenog odlučivanja i odgovornost vladajućih. Politički suverenizam dolazi do punog izražaja kombiniranjem i sjedinjenjem načela nacionalnog (državnog) suvereniteta i narodnog suvereniteta putem izravnih građanskih konzultacija i prakse referenduma građanskih inicijativa.

Kako se suverenizam artikulira na monetarnoj i gospodarskoj razini?

Ključno je uspostaviti monetarni suverenitet svrstavanjem monetarne emisije na « realnu  ekonomiju » a ne na špekulativna fiktivna financijska tržišta, što podrazumijeva da se HNB  zaista treba  baviti sa regulatorskim funkcijama u službi domače ekonomije a ne kao devizna banka. Naravno trebalo bi se i revidirati ulogu Europske središnje Banke koja bi  se trebala baviti i sa borbom protiv nezaposlenosti a ne kao nadnacionalni nadzor nad nacionalnim središnjim bankama kojima nameče proračunsku disciplinu. Suverenizam u gospodarstvu pretpostavlja zauzimanje  za gospodarsku opciju javnoga dobra i interesa ( Res Publicae), prekid sa politikom štednje i pokretanje dinamične politike potrošnje i investicija, te za opći plan re-industrijalizacije na inicijativu zajedničke državne  strategije kako bi se pokrenula realna proizvodnja, sa fiskalnim poticajima hrvatskim srednjim i manjim poduzećima u odnosu na nelojalnu konkurenciju i primjenom gradiranog protekcionizma,  kako i zaustavljanja pogodovanja uvoznom lobiju.

Načelo „gospodarskog patriotizma“ treba primijeniti na hrvatske poljoprivredne proizvode sa državnim poticajima putem javne nabave na državnoj i na razini lokalne samouprave. Također treba pretvoriti zajedničku poljoprivrednu politiku  u hrvatsku poljoprivrednu politiku i jamčiti iznos poticaja po kriterijima koje fiksira Hrvatska suverena država a ne EU sa svrhom da se spasi i potiče održivi rast  obiteljskih poljoprivrednih imanja . Također bi trebalo žurno administrativno pojednostaviti svakodnevnicu poljoprivrednika  i zaustaviti inflaciju administrativnih normi, te  poticati mlade poljoprivrednike putem defiskalizacije u prvim godinama. Načelo gospodarskog patriotizma podrazumijeva ekonomske mjere koje se odupiru restriktivnim europskim normama i  zagovara usmjeravanje javne nabave isključivo hrvatskim poduzećima.

Također treba se suprotstaviti primjeni u RH direktive za upućivanje radnika na rad u drugu zemlju EU-a zbog nelojalne konkurencije, i osigurati zaštitu strateških nacionalnih sektora i dobara sa uskom kontrolom stranih investicija koji ugrožavaju nacionalne interese.  Što se tiče zaštite okoliša zalažemo se sa prekidom sa dosadašnjim modelom utemeljen na divljoj globalizaciji svemoćnog tržišta razmjena i socijalnog, sanitarnog i okolišnog  dumpinga. Prav suverene ekologija podrazumijeva da se re-lokalizira gospodarstvom tako da se proizvodnja i potrošnja i recikliranje događaja na mjestu, na lokalnoj razini. Također se treba investirati o energetsku samodostatnosti i održivosti poticanjem bioenergetskih sektora (biogorivo, solarna energija) primjenom inteligentnog protekcionizma.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Kolinda Grabar-Kitarović – ‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Objavljeno

na

Objavio

Portal njemačke inicijative Lica demokracije (Faces of Democracy) objavio je danas veliki intervju s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović u kojem je ona ponovila svoju poznatu tvrdnju kako je demokraciju sanjala još dok je, kao djevojčica, odrastala u komunističkoj Jugoslaviji.

– Sjećam se koliko sam, kao djevojčica koja je odrastala u komunističkoj Jugoslaviji, čeznula za demokracijom. Željela sam pobjeći od opresije, nedostatka slobode i manjka prava na osobni izbor. To me motiviralo da postanem studentica na razmjeni u Sjedinjenim Američkim Državama. Kada sam se vratila, bilo mi je još teže prihvatiti sustav promašenih ekonomskih politika, nedostatak vrijednosti, nedostatak poštovanja i demokratskih institucija te nejednakost građana pred državom i zakonom. Tada sam se pridružila pokretu za nezavisnost Hrvatske koja je željela postati dijelom obitelji demokratskih zemalja – rekla je Grabar-Kitarović za Faces of Democracy.

Ulazak u Schengen i Eurozonu su prioriteti

Predsjednica je istaknula kako najvažnijim europskim postignućima smatra mir, slobodu, demokraciju, jednakost i ljudska prava.

– Lako je slobodu koja nam je dana uzeti zdravo za gotovo. Lako je zaboraviti snažnu želju zemalja iza takozvane Željezne zavjese, iza visokog zida koji je razdvajao Europu, da postanu dijelom slobodnog svijeta. Ali ta nas je želja vodila i ohrabrivala u borbi za demokraciju. Hrvatska se toga dobro sjeća, a moje osobno iskustvo učinilo je da mnogo više poštujem demokraciju i demokratske vrijednosti. Kao zemlja koja je imala tešku povijest, komunizam i rat kojim je morala steći svoju slobodu, mi itekako cijenimo mir, slobodu, demokraciju, prosperitet i stabilnost – rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

U nastavku je komentirala i predstojeće hrvatsko predsjedanje Europskom Unijom u prvoj polovici 2020., odgovarajući na pitanje što je s ulaskom u Eurozonu te u Schengen.

– Ulazak u Schengen i Eurozonu neki su od naših nacionalnih prioriteta na kojima ćemo raditi u narednom periodu, a na globalnoj razini smo spremni započeti proces pridruživanja OECD-u. Tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom fokusirat ćemo se na rast i razvoj, naročito mladih, energetiku, prijevoz, digitalizaciju, te na osnaživanje sigurnosti naših građana. Trudit ćemo se učiniti vidljivima naše politike u kojima možemo demonstrirati svoj “know-how”, poput turizma i pomorstva. Naš je cilj i proširenje Europske Unije, ili – kako ja to volim zvati – njena konsolidacija. Stoga ćemo dvadeset i dvije godine nakon prvog Zagreb summita održati EU-WB summit u svibnju iduće godine, kako bismo vidjeli i proširili perspektive zemalja Jugoistočne Europe – kazala je hrvatska predsjednica.

‘Val iseljavanja je usporio’

Osvrnula se i na hrvatsko članstvo u NATO savezu komentiravši kako je NATO desetljećima ključni stup euroatlantske sigurnosti.

– U našem su okruženju izazovi nestabilnosti koji se protežu od juga do istoka, bilo da se radi o tradicionalnim opasnostima ili novim sigurnosnim izazovima poput hibridnih prijetnji, terorizma, ekstremizma ili nekontrolirane migracije masa. U takvim okolnostima važnost NATO-a za Europu i Hrvatsku, za sigurnost i stabilnost, ostaje neupitna. Hrvatska predanost NATO-u rezultat je želje za postizanjem europskih ciljeva – slobode i mira. To smo dokazali svojim aktivnim sudjelovanjem u svim većim NATO-ovim misijama i operacijama, u Afganistanu, Kosovu i na Mediteranu, kao i u akciji Forward Presence u Litvi i Poljskoj – pojasnila je predsjednica.

Iako je načelno podržala osnivanje europskih sigurnosnih snaga, Grabar-Kitarović rekla je kako smatra da će NATO ostati ključnim elementom europske sigurnosti.

Novinar u pitanju ističe i problem iseljavanja s kojima se Hrvatska suočava, navodeći bez citiranja izvora podatak o 50 tisuća iseljenih iz Hrvatske, od kojih mnogo odlazi baš u Njemačku. Stoga ga je zanimalo kako predsjednica namjerava zaustaviti taj odljev mozgova.

– Odljev mozgova prisutan je kao posljedica našeg ulaska u EU. Sve nove zemlje članice iskusile su taj fenomen. Demografija je visoko na mojoj agendi kao predsjednice od početka mandata. Hrvatska ima talentirane i obrazovane mlade ljude koji dobro prolaze na tržištu rada širom Europe. Uvjerena sam da se postupak iseljavanja usporava, no pred nama je još mnogo posla. Važno je da usvojimo politike koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Povećanje broja radnih mjesta i rast BDP-a u kombinaciji sa specifičnim, ciljanim mjerama za mlade krucijalni su u ovom trenutku. Također, moramo početi stimulirati povratak naših nedavnih iseljenika – rekla je predsjednica.

Navela je i kako je Hrvatska zemlja jednakosti po spolu.

– Mi smo jedna od samo četiri od 193 zemlje članice UN-a na svijetu koja ima ženu na čelu države izabranu voljom naroda. Imali smo ženu premijerku, ministrice vanjskih poslova, obrane… Ponosna sam što sam nedavno preuzela predsjedavajuće mjesto u Vijeću žena lidera (CWWL), jedine organizacije na svijetu koja okuplja sadašnje i bivše predsjednice država i vlade. U Hrvatskoj je rodna ravnopravnost zacrtana Ustavom kao jedna od najvažnijih ustavnih vrijednosti. Imamo čitav raspon institucionalnih mehanizama kojima štitimo građane od diskriminacije temeljene na spolu kao i od svih oblika obiteljskog nasilja. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja na svijetu koja ima Pučku pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Naš posao nije gotov sve dok nije postignuta puna ravnopravnost spolova, u Europi i u cijelom svijetu – rekla je.

‘Navijat ću u kockicama i ako ne budem predsjednica’

Predsjednica je podsjetila da je hrvatska zahvaljujući poduzetim mjerama povećala broj žena poduzetnica za 23 posto u proteklih 15 godina. Imamo manju razliku u plaćama između muškaraca i žene nego što je to europski prosjek (10 posto u odnosu na europskih 16 posto). Od 2003. 344 žene iz Hrvatske sudjelovale su u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta. Naravno, mislim da nema dana kada ne primijetim barem neki oblik diskriminacije, rodnih stereotipa i jezika koji je na granici govora mržnje – istaknula je Grabar-Kitarović.

Portal Faces of Democracy podsjeća da je predsjednica “osvojila srca ljudi diljem svijeta” kao vatrena navijačica tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji. Stoga ih je zanimalo hoće li i na prvenstvu u Kataru osvanuti u kockicama ako osvoji drugi predsjednički mandat.

– Prvo moram još jednom reći koliko sam, neizmjerno ponosna na našu reprezentaciju i povijesno drugo mjesto na SP-u u Rusiji. Ponosna sam na način kojim su igrali, ali i na njihovu strast te srce koje su ostavili na terenu. Ponosna sam i na ljude u Hrvatskoj, njihov osjećaj ponosa, zajedništva, pripadnosti i ljubavi prema Hrvatskoj, što se tih dana moglo osjetiti u cijeloj zemlji. Naravno da se tome nadam i u Kataru. Bila predsjednica ili ne, sigurno ću u kockastom dresu navijati za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Škoro misli ozbiljno!? – ‘Neću bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene’

Objavljeno

na

Objavio

Miroslav Škoro misli ozbiljno. To je dojam koji se stekne kada dva sata s ovim estradnim umjetnikom razgovarate o njegovoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi. Na nedavnoj HRT-ovoj izbornoj anketi osvojio je 9 posto glasova, a da nitko nije ni znao da bi on mogao ući u bitku za Pantovčak, piše JutarnjiList.

Škoro još uvijek ne otkriva hoće li se uistinu upustiti u utrku protiv aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i najvjerojatnije bivšeg premijera Zorana Milanovića, no sudeći prema njegovim odgovorima, to je zapravo vrlo izgledno. I vrlo je jasno tko ga gura i čijoj se potpori nada ovaj pjevač, doktor znanosti, narodni zabavljač s fakultetskim diplomama iz građevine i ekonomije, televizijski voditelj, nekadašnji član HDZ-a na čijoj je listi 2008. izabran u Sabor i koji je još 90-ih obavljao dužnost generalnog konzula u Mađarskoj.

Koliko je ovo ozbiljno?

– U životu je sve ozbiljno. U sve što radim ulazim ozbiljno i volio bih da ljudi onda to shvate tako. Baš kao što to shvaća moja publika. Ne volim površnost ni kad su u pitanju moje pjesme, moji koncerti ili moji studenti.

No mnogi vas smatraju neozbiljnim.

– Znate, uvijek je sve pitanje forme i sadržaja. Vodim se temeljnim vrijednostima koje sam popio s majčinim mlijekom. Ne rasuđujem ljude po članskim iskaznicama, izgledu, obrazovanju, vjeri, naciji, po onome što čujem o njima, nego na temelju vlastitog dojma i sposobnosti. Stvar je tog sadržaja i forme. Ja taj sadržaj, neke ozbiljne stvari ponekad zapakiram u neku zafrkanciju, neku ironiju, no to je već stvar forme i mog karaktera. Takav sam. Kao što je takav bio moj otac, posebno moj stric Pero, pa moj djed i brat od mog djeda, čuveni stric Andrija. Za njega kažu da je bio zafrkant, ali mudar zafrkant. On kada bi nešto okrenuo na šalu, trebalo bi dva, tri puta okrenuti i vidjeti što se nalazi ispod kamena. Ovo je ozbiljno, no trebalo bi dva, tri puta okrenuti kamen da se vidi što se nalazi ispod kamena. Bez ikakve primisli, bez fige u džepu.

Golica li vas ta mogućnost da početkom sljedeće godine stanete na Trg svetog Marka i krenete čitati ‘prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda…’.

– Sviđa mi se riječ golica. No nisam razmišljao ni približno tako daleko. Dapače, do prije neki dan nisam uopće ozbiljno razmišljao o mogućnosti kandidature. Puno toga bih se trebao odreći i žrtvovati da bih radio posao u kojem znam da će mi raditi sve ono što će mi raditi. A opet, nisam od onih koji će bježati od odgovornosti ako to moj narod traži od mene, kazao je Škoro, piše JutarnjiList.

Thompson o Škori kao predsjedničkom kandidatu i bi li se možda i on kandidirao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari