Pratite nas

Događaji

Jutros je srušen ‘inat krst’ na Zlatištu iznad Sarajeva.

Objavljeno

na

Improvizirani križ na Zlatištu, brdu iznad Sarajeva, srušen je tokom noći presjecanjem armaturnih žica.

krstKako je rekla Danka Tešić za AA, glasnogovornica CJB Istočno Sarajevo, pripadnici policije nisu fizički osiguravali krst, već su povremeno obilazili područje Zlatišta zbog spriječavanja eventualnih incidenata

“Tokom noći, oko jedan sat prijavljen je slučaj o čemu smo izvijestili tužioca, koji je, kako je već poznati, ranije rekao da u tome nema elemenata krivičnog djela. Pripadnici CJB Istočno Sarajevo su jutros obavili uviđaj i utvrdili da je došlo do presjecanja armaturnih žica”, rekla je Tešić.

Ona je dodala kako će kompletan izvještaj biti dostavljen tužiocu Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Ekipa Anadolu Agency na licu mjesta zabilježila je samo prisustvo jedne policijske patrole. Stanje na Zlatištu je uobičajno.

Križ na Zlatištu je oboren, potvrđeno je u Centru javne sigurnosti Istočno Sarajevo. Iako ga je od početka postavljanja, 21. rujna ove godine, policija čuvala nepoznate osobe su ga ipak uspjele oboriti. A prema informacijama sarajevskih medija njega je oborio Mirza Hatić 27-godišnjak koji je neuspješno već jednom pokušao srušiti križ. On je od ranije poznat policiji.

Križ na Zlatištu, lokaciji s kojeg su snage Vojske Republike Srpske tokom agresije bombardovale Sarajevo, postavljen je 21. rujna. Postavljanje krsta koji se vidio iz različitih dijelova glavnog grada BiH pozdravio je predsjednik Saveza logoraša RS-a Branislav Dukić, dok su reakcije udruženja žrtava rata iz Sarajeva u potpunoj suprotnosti.
Na Zlatištu iznad Sarajeva u rujnu je postavljen spomen-križ, koji je trebao predstavljati privremeno obilježje kao znak sjećanja na stradale sarajevske Srbe, a u više navrata veći broj osoba ga je pokušalo oboriti.

Skupština općine Istočni Stari Grad je 28. studenog zatražila od Saveza logoraša Republike Srpske da u roku od 15 dana od prijma općinskog zahtjeva uklone spomen-križ na Zlatištu, a ukoliko to ne učine – uradit će to općina.

Načelnik ove općine Bojo Gašanović rekao je ranije da je Skupština općine Istočni Stari Grad dala rok predstavnicima Saveza logoraša Republike Srpske da uklone obilježje kako bi mogli podnijeti zahtjev za njegovo postavljanje.

Savez logoraša Republike Srpske ocijenio je da ova odluka općine Istočni Stari Grad predstavlja “svojevrsni kukavičluk, ali i štićenje nekih drugih, prvenstveno privatnih interesa, koji ne mogu i ne smiju biti iznad dužnog pijeteta i sjećanja na srpske žrtve”.

Iz Saveza logoraša Srpske priopćeno je ranije da nisu iznenađeni takvim odlukama i da su ih donijele strukture koje su od početka opstruirale ideju i inicijativu Saveza da se na Zlatištu izgradi spomen-kompleks kao znak sjećanja na nevine srpske žrtve u Sarajevu.

Redakciji „Dnevnog avaza“ se javio Mirza Hatić koji nam je rekao da je on sa još jednim kolegom srušio križ na Zlatištu. Križ je srušio nešto iza 24 sata.
– Rekao sam da ću ga srušiti. Policija RS-a nekada ga čuva, nekada ne. Čekali smo da odu i došli smo moj prijatelj i ja i srušili ga. To je bilo nešto malo iza 24 sata. Ponosan na to što sam uradio i opet ću to uraditi gdje god da ga postave. Nisam htio sačekati policiju da me uhite kao što su prošli put učinili. Držali su me dva i pol sata kao kera na asfaltu. Još me grlo boli od toga – kazao nam je Hatić.
Dodaje kako je postavljeni križ simbol provociranja. –

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari