Pratite nas

Komentar

Kad bismo ‘zabranili’ Hercegovce…

Objavljeno

na

Legitimni i posve opravdani prosvjedi hrvatskih branitelja, stopostotnih invalida Domovinskog rata, ispred Ministarstva branitelja, koje je predznak hrvatski odavno, vlastitom voljom, izgubilo, razbudili su strasti u Hrvatskoj.

Probudili su se spavači, hrvatski anonimni rasisti i nacisti koji su ponovno, po dobro uhodanoj matrici, za sve optužili Hercegovce, hrvatsku dijasporu, kojoj su ‘tupavi Hrvati dozvolili da se razmaše po Hrvatskoj’. Dakle, već viđeni scenarij.

Naravno, svi mi dobro pamtimo rasističke izjave bivšeg hrvatskog predsjednika, Stjepana Mesića, i njegove umobolne viceve o ‘ribi i Hercegovcima’. Ne treba biti intelektualac prosječni Hrvat da bi shvatio iz čije je kuhinje potekla mržnja prema Hercegovcima, i zašto, a pogotovo kada. Anonimni rasisti i nacisti, koji se kriju u anonimnosti interneta, hrvatske branitelje nazivaju smrdljivom bandom, gadovima, služeći se vulgarnim vokabularom nacistička manjina mrzitelja, koja nema veze ni sa kakvom nacionalnosti, vjerom ili svjetonazorom, zagađuje internet u Hrvatskoj nesvjesna činjenice da je Marin Čilić, koga su nedavno svi, pa i hrvatski nacisti, slavili, Hercegovac.  Takvi mrzitelji, naravno, ne znaju odakle porijeklo vuče jedan Dražen Petrović.

Zamislite situaciju u kojoj bi Hrvatska sagradila Kineski zid prema Hercegovini sve što nam dolazi odatle proglasila neprijateljskim, nazadnim, ‘tupavim’, kako to žele hrvatski moderni nacisti? Što bi Hrvatskoj ostalo? Izgubili bismo Marina Čilića, hrvatska nogometna reprezentacija ostala bi bez izbornika i nekoliko glavnih reprezentativaca, hrvatski sport, i to ne samo nogomet, bio bi desetkovan. O intelektualcima da ne govorimo, naime, Hrvatska bi bila puno siromašnija.

Da ne spominjemo branitelje, kojima se i na kraju vraćamo, što misle hrvatski nacisti odakle je jedan od najvećih legendi Domovinskog rata, Blago Zadro? I nije, naravno, bio jedini Hercegovac koji je branio Vukovar. Činjenica da je Hercegovina danas dio druge, suverene, države ne znači da je tome uvijek bilo tako i da Hercegovina nije oduvijek bila, koliko god nam se to zamjeralo, kolijevka hrvatstva u onom pozitivnom, domoljubnom obliku.

Mržnja prema Hercegovcima koja se u Hrvatskoj ponovno budi, kao početkom tekućeg stoljeća, nije, naravno, mržnja isključivo prema Hercegovini, to je mržnja koja je opasnija čak i od toga, naime, radi se o mržnji prema Hrvatskoj koja je stvorena devedesetih, u Hrvatskoj nema puno takvih nacista, no, njihova je mržnja toliko jaka, poput snažnog potresa, da se osjeti nadaleko. Nažalost, indirektno je generirana kroz jedan dio medija u kojima se o Hercegovcima piše skoro kao o ljudima koji nisu dostojni živjeti u Hrvatskoj, jer, kao ‘dotepenci’, nisu prošli test ‘arijevske dioptrije’ koju prema Hrvatima iz tog dijela BiH postavljaju fašisti u drugom desetljeću poodmaklog 21. stoljeća.

Podsjetimo, do prvih izbora 1990-e Hercegovci se recimo u Zagrebu nisu nimalo razlikovali od neke druge regionalne hrvatske skupine; Dalmatinaca, Slavonaca, Ličana, Istrana, Banijaca,  radilo se većinom o običnim radnicima koji su došli u veću sredinu u potrazi za poslom, međutim, sve se promijenilo nakon izbora i nakon što je postalo jasno da je hrvatska dijaspora, dobrim dijelom se radilo o Hercegovcima, financirala obranu Hrvatske od velikosrpske agresije, uostalom, notorna je činjenica da su Hercegovci pomogli Franji Tuđmanu i HDZ-u da dobiju prve izbore budući da HDZ tada nikakve prihode, poput, recimo, komunističke partije, nije imao iz državnog proračuna. Dakle, to je iskonski grijeh Hercegovaca i krimen koji Hercegovcima ne opraštaju hrvatski komunisti, a onda ni novokomponirani rasisti te nacisti.

No, ako je tome tako, zašto to ne žele reći, zašto kukavice skrivaju prave razloge svoje mržnje prema Hercegovcima?

tinolovka-news.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Luka Mišetić: Rat u Hrvatskoj prije 8.10.’91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”

Objavljeno

na

Objavio

Ugledni američki odvjetnik, Luka Mišetić, na društvenim je mrežama pojasnio zbog čega se oružani sukob u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob” a ne građanski rat, kako je to ocijenio Aleksandar Stanković.

-Rat u Republici Hrvatskoj prije 8.10.91 može se okarakterizirati kao “unutarnji oružani sukob”, ali to ne znači da je riječ o Građanskom Ratu(“GR”). Znanstvenici nemaju zajedničku definiciju GR. Npr, po Lieberovoj definiciji rat u RH nije bio GR jer se RH nije borila da preuzme kontrolu nad SFRJ – napisao je odvjetnik Luka Mišetić u komentaru na društvenim mrežama.

 

Nakon presude Ratku Mladiću, Mišetić se narugao i srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću.

Objavivši status na Twitteru bez ikakvog komentara, uz fotografiju Aleksandra Vučića s natpisom ‘Sigurna kuća za Ratka Mladića’, Mišetić se referirao na ranije izjave današnjeg predsjednika Srbije, koji je javno zagovarao da Ratko Mladić treba dobiti bulevar u Beogradu.

Podsjetimo,  Aleksandar Vučić je kao glavni tajnik Srpske radikalne stranke (SRS) 26. svibnja 2007. godine zalijepio na zgradi televizije B92 na novobeogradskom Bulevaru AVNOJ-a plakat na kojem je pisalo “Bulevar Ratka Mladića”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Plenković: Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju

Objavljeno

na

Objavio

‘Samo naivni mogu misliti da Hrvatska nije izložena hibridnom medijskom djelovanju’, izjavio je u petak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka summita EU-a i šest zemalja Istočnog partnerstva.

“Pogledajte temu današnjeg sastanka, glavna tema sastanka Istočnog partnerstva je hibridno medijsko djelovanje. Pogledate reference na brojne izbore, referendume koji su održani u Europi. Samo naivni ljudi mogu misliti da Hrvatska nije dio toga procesa”, rekao je Plenković, odgovarajući na novinarsko pitanje vodi li se u Hrvatskoj medijski rat.

Plenković je rekao da nije detaljno upoznat s medijskim prepucavanjem u vezi s izvješćem Sigurnosno-obavještajne agencije o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru, što je bio temelj za jučerašnju raspravu na saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

“SOA podnosi izvješća o svim pitanjima koja se releventna za Hrvatsku, bilo da je riječ o sigurnosnom aspektu u doslovnom smislu, bilo s aspekata gospodarske i financijskeu ugroze. Stanje u Agrokoru početkom godine bilo je takvo da je zahtijevalo posebni zakon i posebni angažman. Prema tome, sve što se radi u ovom trenutku jest dugoročno restrukturiranje i održivost radnih mjesta, funkcioniranje kompanija, generiranje novih prihoda i naravno nagodba s vjerovnicima, to je ono što je najbitnije”, rekao je Plenković.

Na konstataciju da i Europska komisija navodi stanje u Agrokoru kao jedan od rizika za ekonomske prognoze, Plenković je rekao da su to bitno različite stvari.

“Ovo je bio sastanak Odbora sazvan na inicijativu oporbenih zastlupnika, gdje su htjeli malo držati temu u fokusu, kao što to i inače rade u posljednje vrijeme. Vlada, za razliku od njih, ima vrlo kontinuiran, konzistentan stav. Imali smo problem, našli smo način kako da ga rješavamo, držimo se te linije, postoje rokovi u zakonu i do tih rokova, bilo da je to u travnju ili srpnju nastajat ćemo postići nagodbu, imati održivost kompanija u budućnosti, održati radna mjesta i stabilnost hrvatske ekonomije. To je jedino zbog čega smo mi angažirani”, kaže premijer Plenković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari